Poljoprivreda u BiH

Brojne nepravilnosti u podjeli skoro milijardu KM poticaja u BiH

Agrovijesti
Poticaji Fotografija: Thinkstock
Oko 70 posto novca ulaže se u poljoprivredu. U proteklih sedam godina je izdvojeno 718 milijuna KM.

Za poticaje u BiH u posljednjih sedam godina izdvojeno je skoro milijardu KM. Novac je dodjeljivan i trošen uz brojne nepravilnosti i nedostatak kontrole.

Poticaji su nepovratna proračunska sredstva namijenjena za dodjelu javnim ili privatnim tvrtkama, gospodarstvencima i poljoprivrednicima, s ciljem stimuliranja proizvodnje i smanjenja cijena po kojima se roba i usluge prodaju potrošačima – građanima.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su prikupili podatke o poticajima dodijeljenim u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 2011. do 2017. godine. U bazi se može pronaći podatke o 976 milijuna KM dodijeljenih sredstava za poticaje, od čega je preko 700 milijuna KM izdvojeno za poljoprivredu.

Poticaji u BiH

Osim poljoprivrede, institucije su proteklih godina poticale razvoj poduzetništva i obrta, nauke i tehnologije, industrije i energetike te zapošljavanje.

Novinari CIN-a nisu dobili odgovor od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske (RS) i Agencije za agrarna plaćanja RS-a koje raspolažu podacima o poljoprivrednim poticajima u ovom entitetu. Djelimične podatke, koji obuhvaćaju razdoblje od 2014. do 2017. godine, CIN je preuzeo sa njihovih internetskih stranica.

Federalni zavod za zapošljavanje je dostavio ukupne iznose koji su proteklih godina isplaćeni za poticaje te spiskove pojedinačnih korisnika, ali su odgovorili da ne vode evidenciju o pojedinačnim isplatama. Zavod za zapošljavanje RS je dostavio podatke za razdoblje od 2014. do 2017. godine, a za raniji period ne posjeduju elektronsku bazu podataka.

Podaci nisu potpuni i zbog toga što većina institucija vodi evidencije o odobrenim, ali ne i o isplaćenim poticajima.

Za izradu ove baze novinari CIN-a su kontaktirali 45 državnih i entitetskih institucija te prikupljali i ažurirali podatke više od godinu dana. Devet institucija daje poticaje, dok ostale dodjeljuju različite vrste grantova za sport, kulturu, obrazovanje, nauku, okoliš i slično.

Poticaji u BiH

Devet institucija u Bosni i Hercegovini (BiH) je od 2011. do 2017. godine izdvojilo najmanje 976 milijuna KM za poticaje poljoprivrede, zapošljavanja i gospodarstvo. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su prikupili podatke o trošenju ovog novca te kreirali bazu koja objedinjuje informacije o odobrenim i isplaćenim poticajima u Federaciji BiH, Republici Srpskoj (RS) i Brčko distriktu.

Najviše novca za poticaje je izdvojilo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Oni su za sedam godina odobrili oko 436 milijuna KM. Za poticaj poljoprivrede u RS-u je u periodu od 2014. do 2017. godine izdvojeno skoro 236 milijuna KM.

Ovi podaci prikupljeni su sa internetske stranice Agencije za agrarna plaćanja koja CIN-u nije dostavila tražene podatke. Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vlade Brčko distrikta je u periodu od 2011. do 2016. godine odobrilo oko 46 milijuna KM poticaja.

Oko 70 posto novca ulaže se u poljoprivredu. U proteklih sedam godina je izdvojeno 718 milijuna KM.

Kada se poljoprivrednik prijavi za poticaj, nadležni službenici su u većini slučajeva dužni doći na njegovo imanje i utvrditi stanje na terenu. Njihov zapisnik često je jedan od uvjeta za dobijanje poticaja. Prema podacima koje je CIN prikupio, institucije godišnje prime stotinu tisuća zahtjeva za poticaje. Njih kontrolira tisuću puta manji broj službenika.

U RS-u nije obvezna kontrola na terenu za svaki zahtjev, već se ona radi na osnovu procjene rizika. U Odjeljenju za terensku kontrolu Agencije za agrarna plaćanja RS-a rade četiri čovjeka, a u 2016. godini je primljeno više od 16.000 zahtjeva.

Federalno ministarstvo poljoprivrede godišnje u prosjeku odobri više od 60.000 zahtjeva. Većina bude podnesena preko kantonalnih ministarstava u kojima zahtjeve obrađuje između tri i 11 službenika. Novinari su razgovarali sa predstavnicima šest kantonalnih ministarstava i svi kažu da uspijevaju izvršiti kontrolu za svaki primljeni zahtjev.

Slabe kontrole na terenu omogućile su brojne zlouporabe sustava te uzrokovale višemilijunske štete o kojima je CIN pisao. Između ostalog, poljoprivrednici su dobijali poticaje na osnovu nalaza vještaka koji su procjenjivali objekte, a da ih nisu ni vidjeli. Vještaci su uvećavali vrijednosti objekata, a pojedine su i izmišljali kako bi poljoprivrednicima omogućili da dobiju više novca.

Federalna uprava za inspekcijske poslove je prekontrolirala firme i poljoprivrednike kojima je odobreno 9,2 milijuna KM poticaja, a kontrola je pokazala da je skoro trećina novca odobrena na temelju netočnih podataka sudskih vještaka.

CIN je otkrio da vlasti nisu zaštitile stočare pa oni ili prevarama dolaze do poticaja ili odustaju od bavljenja poljoprivredom. Brojni propusti su napravljeni dok je federalni ministar poljoprivrede bio Jerko Ivanković Lijanović, predsjednik Narodne stranke radom za boljitak.

Došavši na vlast, on je osmislio jednokratne poticaje kojima je plaćao ljude da glasaju ili prikupljaju glasove za njegovu stranku. Na ovaj način je podijelio skoro tri milijuna maraka. Osim toga, preko pet milijuna  KM podijelio je osobama i firmama koje se dovode u vezu sa njegovom obitelji, stranačkim kolegama, rodbini te za zastarjele objekte i nepostojeće biznise.

Istrage o nezakonitim podjelama poticaja još traju, a Lijanovićaje Kantonalni sud u Tuzli u siječnju  2018. godine nepravosnažno osudio na devet godina zatvora, sa obavezom da vrati nezakonito stečenih oko 650.000 KM.

 

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje