Proizvodnja povrća

Budanec: 'Problem je sivo tržište, prekupce pod krinkom OPG-a treba kažnjavati'

Agrovijesti
Fotografija:
Sjetva i berba odvijaju se prema planu, kazao nam je Vjekoslav Budanec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara

Dobre vijesti doznali smo od Vjekoslava Budanca, predsjednika Zajednica udruga hrvatskih povrćara. Zahvaljujući stakleničkom uzgoju, tuča i mraz koji su pogodili dio hrvatskih vinara i voćara, nisu zadali muke hrvatskim povrćarima pa se sjetva i berba 'odvijaju prema planu'. 

„Ove godine je mnogo veća suša no što je to uobičajeno, no intenzivno navodnjavamo pa nam za sad ni ona ne zadaje probleme. Nedostatak kiše u ožujku, travnju, a i sada u svibnju neznatno je poremetio berbe, no nema šteta kao kod voćara. Mraz je 'napao' jedino češnjak i luk, no te su kulture, srećom, na njega otporne“, iznosi nam stanje u sektoru Budanec te dodaje da je sjetva djelomično završena te da je u tijeku presadnja mladica paprike i krastavca na otvoreno. 

Manjak povrća

Probleme im zato zadaju razni nametnici kojih je ove godine značajno više jer je zima bila blaga pa su povećani troškovi njihova suzbijanja. 

Povrćari se polako oporavljaju i od zastoja u prodaji izazvanog zatvaranjem tržnica zbog epidemije COVID-19, kaže Budanec. Dio povrća u tom je trenutku bio zreo za berbu, a nisu ga imali kome prodati. Srećom, dodaje, oni koji obrađuju zemlju dobili su propusnice pa se taj proces odvijao bez poteškoća. 

Dijelu proizvođača povrća pomoglo je uvođenje novih kanala za online prodaju povrća, no u tome se nisu baš svi snašli. 

„Stariji proizvođači koji desetljećima prodaju na tržnicama nisu imali koristi od online trgovina, no mlađima su pomogli. Tržište je u mjesecima zatvaranja bilo suženo, a proizvođačima se nije isplatilo daleko putovati, no to je sada riješeno“, govori on.

Kriza koju je izazvao COVID-19 osvijestila je problem manjka domaćeg povrća na tržištu. Ponuda povrća u Hrvatskoj nije pravilno raspoređena kroz godinu, objašnjava nam predstavnik hrvatskih povrćara. Kada je sezona imamo višak povrća na tržištu, no kasnije ga manjka pa se mora uvoziti.

„Povrća manjka oko 40%, a katkad i 100% kada nije sezona. Sada je pravi je trenutak da se potakne proizvodnja. Još uvijek nemamo dovoljno plastenika i oni nisu ravnomjerno raspoređeni po Hrvatskoj. Primjerice, Dalmacija van sezone gotovo uopće ne proizvodi povrće, niti postoji regionalna strategija proizvodnje“, govori nam Budanec. 

U Hrvatskoj najviše manjka plodovitog povrća (rajčica, paprike, tikvice, krastavci), a povrća poput kupusa i salate je dovoljno, iznosi. 

„Problem je i u nedostatku kontinuiteta. Trgovački lanci uvoze povrće čak i kada ga ima dovoljno jer ne postoje odredbe koje bi to regulirale“, kaže Budanec te dodaje kako je pravo vrijeme da se riješe problemi koji usporavaju razvoj sektora. 

„Najvažnije je suzbiti sivo tržište, sankcionirati prekupce koji djeluju pod krinkom OPG-ova te uvesti kvalitetno praćenje toka robe. I svakako, proizvodnja se mora povećati“, kaže on naglasivši da je povrće relativno jednostavno za uzgoj pa je to, uz pravu inicijativu, lako izvedivo.