Eurobarometar: Hrvati skeptični prema EU poljoprivrednoj politici

Čak 16 posto Hrvata manje misli da je ZPP važna za ruralna područja u odnosu na prije dvije godine

Agrovijesti
EU Fotografija: Thinkstock
Eurobarometar je objavio novo istraživanje vezano za Zajedničku poljoprivrednu politiku Europske Unije i budućnosti proizvodnje hrane na razini zajednice koje je pokazalo da polovica građana EU smatra da su poljoprivreda i ruralna područja važna za budućnost EU. Ipak, u odnosu na isto istraživanje iz 2015. godine, broj onih koji su skeptičnih prema ZPP bitno se povećao i to na razni EU za devet posto, a u Hrvatskoj za čak 16 posto.

Eurobarometar je objavio novo istraživanje vezano za Zajedničku poljoprivrednu politiku Europske Unije i budućnosti proizvodnje hrane na razini zajednice koje je pokazalo da polovica građana EU smatra da su poljoprivreda i ruralna područja važna za budućnost EU. Ipak, u odnosu na isto istraživanje iz 2015. godine, broj onih koji su skeptičnih prema ZPP bitno se povećao i to na razni EU za devet posto, a u Hrvatskoj za čak 16 posto.

Istraživanje je provedeno tijekom prosinca na ukupno 28.031 ispitanika, od kojih njih 1.031 iz Hrvatske. Na pitanje smatrate li da su poljoprivreda EU i ruralna područja važna za našu budućnost, na razini EU vrlo važnim ju smatra 53 posto, dok je na razini Hrvatske to nešto manje 46 posto, uz spomenuti pad od 16 posto prema istraživanju od prije dvije godine.

Istraživanje je pokazalo da nešto više od 60% ispitanika smatra da Zajednička poljoprivredna politika (CAP) koristi svim građanima, a ne samo poljoprivrednicima, dok je postotak ispitanika na ovo pitanje u Hrvatskoj još veći jer ih čak 73 posto smatra da ZPP koristi svima, a ne samo poljoprivrednicima. .

Među glavnim rezultatima istraživanje je i ono koje pokazuje da velika većina građana (55%) smatra da je "pružanje sigurne, zdrave i dobre kvalitete hrane " jedna od glavnih odgovornosti poljoprivrednik, a taj udio u Hrvatskoj je 43 posto. To se smatra jednom od najvažnijih uloga poljoprivrednika u svakoj zemlji EU.

Većina ispitanika na razini EU, u odnosu na stanje prije deset godina, na pitanje što se poboljšalo ili pogoršalo na ruralnim prostorima kao najpozitivnijim je istaknulo primjerice pokrivenost internetom i mobilnom telefonijom (64 posto), te pristup socijalnim, zdravstvenim i kulturnim uslugama (34 posto). U Hrvatskoj je pitanje pokrivenosti internetom također jedna od pozitivniji stvari (62 posto), ali je za razliku od građana EU kao negativno označen gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta – čak 63 posto ispitanika iz Hrvatske (u EU je to na 43 posto). Sudeći po stavovima u Hrvatskoj se pogoršao i pristup socijalnim, zdravstvenim i kulturnim uslugama (38 posto ispitanika to smatra).

Na razini EU 10 posto građana zna što je to ZPP i zna pojedinosti o toj politici, dok je kod nas tek 7 posto ispitanika to potvrdilo. Ipak, čak 57 posto EU građana i 59 posto građana Hrvatske zna za potpore za poljoprivrednike kroz ZPP, ali ne znaju pojedinosti tome.

EU pruža financijsku potporu poljoprivrednicima kako bi im pomogla da stabiliziraju prihode, a ta pomoć je gotovo na razini 40 posto ukupnog proračuna EU. Na razini EU 28 posto građana smatra da je ta pomoć preniska (pad od 3 posto), a u Hrvatskoj tek 18 posto smatra da su potpore niske. Dominantni dio ispitanika smatra da su poticaji primjereni – u EU njih 45 posto, a u Hrvatskoj čak 64 posto. Ipak i jedni u drugi smatraju da bi potpore trebalo u idućih deset godina povećati i to na razini EU to smatra 44 posto, a u Hrvatskoj 48 posto ispitanika.

Zanimljivo je i pitanje o poznavanju oznaka kvalitete na razini EU. Hrvati su se pokazali kao odlični poznavatelji zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla – njih 24 posto poznaje taj logotip (u EU 18 posto), te zaštićene oznake izvornosti – 20 posto Hrvata, a 18 posto građana EU.

Za razliku od nas građani EU bolje prepoznaju oznaku pravedna trgovina – njih 37 posto (u Hrvatskoj samo 10 posto), te ekološkog uzgoja u EU 27, a kod nas samo 16 posto ispitanika.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kaže kako je Zajednička poljoprivredna politika usmjerena je prije svega na poljoprivrednike, ali njeni krajnji učinci imaju efekt za sve naše građane i to zbog odnosa poljoprivrede prema okolišu i prirodnim resursima, a još više zbog činjenice da smo svi potrošači hrane.

Vidim da su to prepoznali i hrvatski sudionici u istraživanju, koji su u visokom postotku prepoznali koristi poljoprivredne politike za cjelokupno društvo, što nas posebno raduje. Istraživanje je ukazalo i na neke nepovoljne pokazatelje, poput zaposlenosti ili uvjeta života u seoskim sredinama. Upravo su to ključni problemi za koje će europska poljoprivredna politika morati pronaći učinkovitija rješenja. Rasprave o tome upravo traju na razini EU, a Ministarstvo poljoprivrede je aktivno uključeno u te rasprave, ističe Tolušić.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović kaže kako se pad povjerenja u ZPP velikim dijelom dogodio zbog iseljavanja stanovnistva iz ruralnih podrucja, zatim tri dosta teška događja koja su zadesila EU kao što je izlazak Velike Britanije, ruski embargo i migrantska kriza. 

Također, poljoprivredni proizvođači nisu prve tri godine imali koristi od Programa ruralnog razvoja sto je dodatno pogoršalo stvari  Vjerujemo kako će se taj negativan pogled na ZPP umanjiti u novom razdoblju s obzirom da naši proizvođači mogu preko Komore izravno sudjelovati u kreiranju novog ZPP na razini Komisije. Zato idemo u novi Zakon o HPK kako bi proizvođači dobili
platformu na kojoj mogu izravno dati doprinos poboljšanju ZPP. S obzirom da smo mali možemo tražiti iznimke sto nam je u ovom slučaju neophodno - Veseli me činjenica kako naši ispitanici prepoznaju naše oznake, vjerujemo kako je prepoznatljivost naših proizvoda i svjesnog potrošača ključna za jačanje tržišta domaćih proizvoda. Austrijancima je prvi izbor njihov proizvod, te se nadamo da će uskoro to biti naša priča, kaže Jakopović. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje