Intervju tjedna

Cezslaw Siekierski: Mala poljoprivredna gospodarstva imaju veću šansu za razvoj i poslovanje u Hrvatskoj

Agrovijesti
Predsjednik Odbora za poljoprivredu EU parlamenta Fotografija: Davor Puklavec/PIXSELL
U službeni posjet Hrvatskoj, na poziv hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir, stigla je delegacija Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta. Delegaciju je predvodio predsjednik Odbora Cezslaw Siekierski koji je za Agrobiz.hr odgovorio na nekoliko pitanja vezanih za ZPP i dojmove nakon posjeta Hrvatskoj.

Bili ste u Hrvatskoj prije tri godine, što se u tom vremenu promijenilo u poljoprivredi Europske unije. Je li poljoprivrednicima u EU bolje, ili gore?

Ta 2014. godina formalno je bila prva godina nove EU financijske perspektive 2014-2020. Kada je riječ o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP), to je još uvijek bila prijelazna godina jer je reforma ZPP-a usvojena poprilično kasno, tek krajem 2013. godine, a zbog čega su se nova pravila za izravna plaćanja u okviru prvog stupa ZPP-a počela primjenjivati početkom 2015. godine. Istodobno je došlo do kašnjenja u pregovorima o programima ruralnog razvoja.

Ono što se pokazalo kao velik izazov za EU poljoprivrednike bilo je uvođenje „zelene komponente“ koja je učinila da dio subvencija ovisi o ispunjavanju kriterija zaštite okoliša. Također je važno istaknuti značajno smanjenje poljoprivredne potrošnje u okviru postojećeg proračuna EU od 11,5% u razdoblju od 2007. do 2013. godine, tj. preko 48 milijardi eura u razdoblju od sedam godina.

Sve to u kombinaciji s ruskim embargom uvedenim u ljeto 2014. te krizom u sektorima proizvodnje mlijeka i svinjskog mesa koje su uslijedile u narednim godinama, stvorilo je posebno teška vremena za EU, a hrvatski poljoprivrednici morali su se suočiti s ozbiljnim izazovima već u prvim godinama svoga članstva.

Na sreću, kao dio nedavne reforme, a zahvaljujući i mojim nastojanjima, bilo je moguće iz obveza ozelenjivanja isključiti najmanja poljoprivredna gospodarstva u Uniji (ona manja od 10 hektara u slučaju zahtjeva za diversifikaciju usjeva i manja od 15 hektara za potrebe određivanja ekoloških značajnih područja) koja su toliko karakteristična za Hrvatsku, ali i moju zemlju, Poljsku.

To je, po mom mišljenju, vrlo veliko pojednostavljenje za poljoprivrednike, ali i za provedbene institucije. Istodobno, pokrenuti su i posebni programi podrške malim gospodarstvima i mladim poljoprivrednicima. Od 2016. godine vidimo postupno poboljšanje na poljoprivrednim tržištima - cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda rastu, što bi u skoroj budućnosti trebalo poboljšati zaradu poljoprivrednih gospodarstava. Unija je izdvojila značajna sredstva za borbu protiv embarga i kriza u sektorima proizvodnje mlijeka i svinjskog mesa, što nam je, zajedno s poboljšanjem svjetske gospodarske situacije, omogućilo da izađemo iz vrlo ozbiljnih problema.

Trgovinski pregovori koje vodi Unija i dalje su veliki izazov za europsku poljoprivredu, posebice oni sa zemljama Mercosur-a koje su među vodećim proizvođačima u svijetu.

 

Upoznati ste i sa situacijom u Hrvatskoj. Kod nas je problem što je mnogo malih poljoprivrednika s malo zemlje, koji su time nekonkurentni na tržištu. S druge strane mnogo je obradive, a  zapuštene zemlje, iznimno je slabo navodnjavanje, te uvozimo mnoge poljoprivredne proizvode. Kako razviti poljoprivredu na višu razinu u Hrvatskoj? Kakva je situacija u poljoprivredi u Poljskoj, odakle Vi dolazite, bila nekoć  i kakva je sada ?

Situacija je slična u Hrvatskoj i Poljskoj, iako u Poljskoj postoje veće varijacije budući da s jedne strane postoje regije u kojima je prosječna veličina farme 5-6 hektara (jugoistok zemlje), a s druge strane postoje područja s konkurentnim farmama srednje veličine od oko 40 hektara (uglavnom sjeverni i zapadni dio zemlje).

Mi smo u Poljskoj imali sektor državnog vlasništva koji je zauzimao 17% poljoprivrednog zemljišta, ali istodobno i snažan privatni sektor, što je omogućilo relativno lagan prijelaz na tržišno gospodarstvo. Ipak, vjerujem da mala gospodarstva imaju veću šansu za razvoj i poslovanje u Hrvatskoj nego u Poljskoj jer možete kombinirati proizvodnju s različitim oblicima turizma.

Znamo koliko turista, također iz moje zemlje, posjećuje Hrvatsku. Uz adekvatnu potporu razvoju društvene i tehničke infrastrukture i razvoj javnih službi u ruralnim područjima, mogućnosti su velike.

I mi u Poljskoj imamo mnoge probleme među kojima prevladavaju mala poljoprivredna gospodarstva i siromašna tla - kao rezultat toga, proizvodnja prestaje, a poljoprivrednici gube sredstva za život. Često samo EU subvencije održavaju ova poljoprivredna gospodarstva na životu. S druge strane, međutim, primjećuje se da su izravna plaćanja koja se isplaćuju u odnosu na broj hektara u Poljskoj znatno smanjila promet zemljištem, budući da je puko posjedovanje zemljišta pod određenim uvjetima dovoljno za primanje novca iz Unije.

Što se tiče problema s vodom, Unija je sve više svjesna izazova na ovom području. U skoroj budućnosti postoji potreba za velikim investicijama u prikupljanju vode, navodnjavanju, melioraciji itd. Također je važno optimizirati potrošnju vode u svjetlu njenog rastućeg deficita. Procjenjuje se, na primjer, da je za proizvodnju 1 litre mlijeka potrebno 200 litara vode, za 1 šalicu kave - 140 litara vode, a 1 kilograma govedine zahtijeva korištenje čak 15 tisuća litara vode!

 

Čini se da je hrvatska poljoprivreda nepripremljena ušla u Europsku uniju, da pripreme nisu dobro odrađene. Prema podacima HGK, od ulaska u EU, u prve tri godine je negativna vanjskotrgovinska bilanca u poljoprivredi narasla za 230 milijuna eura. Koliko je, po Vašem mišljenju, Hrvatska uspjela iskoristiti ono što joj je omogućeno u EU?

 

Kao što sam već spomenuo, pristupanje Hrvatske EU dogodilo se u iznimno teškom vremenu za europsku poljoprivredu. Poljoprivreda u zemljama koje su Uniji pristupile 2004. godine svakako se nalazila u boljem stanju.

Tada je bilo nešto manje konkurencije, i mislim da smo imali više instrumenata pretpristupne pomoći, te smo imali na raspolaganju i duži vremenski period za pripremu. Negativna trgovinska bilanca tijekom prvih godina vašeg članstva, prema mom mišljenju, prvenstveno je rezultat, između ostalog, gore spomenute visoke konkurencije na europskom tržištu, ali i ruske krize, te krize na ključnim poljoprivrednim tržištima.

Kao što sam spomenuo, od 2016. vidljiva su neka poboljšanja. Što se tiče korištenja EU fondova, uvijek postoji odgoda, jer je prvo potrebno pripremiti programe, oni moraju biti odobreni na razini EU, a tek kasnije dolaze projekti, natječaji i ulaganja, stoga se prvi vidljivi učinci mogu promatrati tek nakon 3 do 4 godine. To ne mijenja činjenicu da biste mogli profitirati od iskustava drugih zemalja. Najbolje je učiti na tuđim pozitivnim iskustvima.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu EU parlamenta

Da li je moguće to nadoknaditi? Čini li Vam se da se počinje vidjeti napredak u povlačenju novca iz fondova namijenjenih poljoprivredi?

Koliko je meni poznato, niste izgubili nikakve neiskorištene resurse. Čini mi se da ste već ušli u aktivnu fazu ZPP-a, jer ste već upoznati s Unijom, njezinim specifičnostima i složenosti pojedinih procesa. ZPP mora biti dobro shvaćen i mora se učiti na pogreškama, kako bi se mogli kretati kroz ove složene postupke.

To je također razlog zašto razgovaramo o pojednostavljenju. Ovo je jedan od naših glavnih izazova. Također, povjerenik Hogan tretira ovo pitanje kao prioritetno. Neke od mjera pojednostavljenja trebale bi stupiti na snagu s početkom iduće godine u okviru sveobuhvatnog pojednostavljenja financijskih procedura (tzv. Omnibus propisa), a još više prilikom buduće reforme ZPP-a nakon 2020. godine.

 Tijekom 2016. godine u hrvatskom medijskom prostoru spominjali su se nadzori provedbe IPARD-a i Mjere 4 od strane Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije. Spominjale su se i „utvrđene nepravilnosti“. Jesu li pronađene veće nepravilnosti prilikom korištenja spomenutih mjera?

Europarlamentarci u Hrvatskoj

Ta su pitanja u nadležnosti DG AGRI-ja, pa je teško procijeniti razinu otkrivenih nepravilnosti. Ali moje, ali i domaće iskustvo, pokazuju da su na početku korištenja europskih fondova neke pogreške neizbježne. Važno je, međutim, razlikovati jesu li to bile pogreške ili namjerne nezakonite radnje. Pogreške trebaju biti ispravljene i iz njih treba učiti, a kazna mora biti razmjerna veličini prekršaja.

 Nedavno je okončan spor Hrvatske i Slovenije oko terana. Hrvatska je zadovoljna, Slovenija nije i najavljuje žalbe. Kakav je trenutačna situacija u tom sporu, tj. stav EU?

Slučaj je proceduralno složen i ne bih ga želio preširoko analizirati, pogotovo jer ključne ovlasti na ovom području pripadaju Europskoj komisiji. Često, među susjedima postoje zajednički interesi, zajednički problemi, zajednička - često i ne laka povijest, ali i neki sporovi.

Mislim da biste se vjerojatno i vi, da se nalazite u poziciji u kojoj se Slovenija nalazi u ovom trenutku, ponašali na sličan način, stoga ih morate razumjeti i razmišljati o budućnosti, jer dobro vino Teran može doći i iz Slovenije i Hrvatske.

 

  • Avatar
    VICTORIA123 27. Rujan 2017. u 20:54 Da li vam treba kredit? Da li ozbiljno tražite hitan zajam da započne svoj biznis? Da li ste u dugu? Ovo je Vaša šansa da ostvarite svoju želju, pružamo lične kredite, poslovne kredite i sve vrste kredita sa 2% kamate za više informacija molimo vas da nas kontaktirate putem e-maila (victoriasalgadoloanfirm@gmail.com)
  • Avatar
    ministar 25. Rujan 2017. u 14:48 vesela ekipa..a gdje su im hostese...
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje