ZEMLJIŠNE CIJENE I RENTE U 2017.

Cijena zemlje u godinu dana narasla za preko 1000 kuna, a nižu cijenu ima samo Rumunjska

Agrovijesti
Poljoprivredno zemljište Fotografija: Poslovni dnevnik
Cijene poljoprivredne zemlje nastavile su rasti, pa su tako u 2017. u odnosnu za godinu ranije bile na razini cijele RH veće za 1.072 kune po hektaru. Cijena je u Jadranskoj Hrvatskoj povećana za 947 kuna, a na kontinentu za 1078 kuna. Rast cijena prodaje zemlje stručnjaci pripisuju približavanju ukidanja moratorija na prodaju zemlje strancima koji ističe 2020. godine, što je očito pokrenulo tržište i rast cijena.

Prosječna cijena kupljenih oranica u Hrvatskoj je prošle godine iznosila 22.428 kune za hektar, pri čemu je cijena u Jadranskoj Hrvatskoj bila za čak 15.184 kuna veća nego što je to na kontinentu. Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je cijena jednog hektara poljoprivredne površine u Dalmaciji iznosila 36.955 kuna, dok je to u kontinentalnom dijelu Hrvatske bilo 21.771 kuna.

Cijene poljoprivredne zemlje nastavile su rasti, pa su tako u 2017. u odnosnu za godinu ranije bile na razini cijele RH veće za 1.072 kune po hektaru. Cijena je u Jadranskoj Hrvatskoj povećana za 947 kuna, a na kontinentu za 1078 kuna. Rast cijena prodaje zemlje stručnjaci pripisuju približavanju ukidanja moratorija na prodaju zemlje strancima koji ističe 2020. godine, što je očito pokrenulo tržište i rast cijena.

To se vidi i kada se usporede podaci od 2016. godine. Naime, u odnosu na godinu dana ranije prosječna cijena hektara na razini Hrvatske tada je rasla za 401 kunu, pri čemu je u jadranskoj Hrvatskoj pala za 783 kune, a na kontinentu je rasla za 451 kunu.

U DZS objašnjavaju kako su podaci prikupljani preko područnih ureda Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na temelju izjava poljoprivrednika pri ažuriranju korištenja poljoprivrednog zemljišta gospodarstava u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, iz evidencija Agencije za poljoprivredno zemljište te iz evidencija prometa nekretnina Porezne uprave.

Prodaja poljoprivrednog zemljišta

U Jadranskoj Hrvatskoj prosječna cijena kupljenih oranica u 2017. iznosila je 36. 955 kuna po hektaru, livada 13.751 kunu, a pašnjaka 16.991 kunu, dok je u Kontinentalnoj Hrvatskoj cijena kupljenih oranica iznosila 21.771 kunu po hektaru, livada 11.613 kuna, a pašnjaka 7.766 kuna.

Tzv. zelena plaćanja, potpore koja su postala vrlo popularna u Hrvatskoj utjecala su i na rast cijena pašnjaka i livada. Naime, podaci DZS pokazuju da su cijene livada prosječno na razini države rasle u godinu dana za 1.021 kunu, pri čemu na kontinentu za 1.118 kuna, a u Jadranskoj Hrvatskoj za 782 kune. Kod pašnjaka je nešto slično, pa je cijena na razini RH veća za 901 kunu, pri čemu u Jadranskoj Hrvatskoj za 1.035 kuna, a na kontinentu za 766 kuna.

Tako nam je ovih dana jedan stručnjak s Agronomskog fakulteta otkrio zanimljiv podatak da je Hrvatska u odnosu na vrijeme prije ulaska u EU pašnjake povećali sa 316.823 hektara, na čak 610.923 hektara što je vrlo zabrinjavajuće budući da površine pod voćnjacima i povrtnim kulturama drastično padaju.

Zakup zemlje pada

Zemljište

Godišnja prosječna cijena zakupa oranica u Republici Hrvatskoj u 2017. iznosila je 771 kunu po hektaru, livada 472 kune, a pašnjaka 306 kuna. Podaci pokazuju da je zakup poljoprivredne zemlje nešto niži nego što je bio u 2016. godini i to za oranice za 81 kunu, 16 kuna za livade, a 30 kuna za pašnjake.

U Jadranskoj Hrvatskoj prosječna cijena zakupa oranica iznosila je 632 kune po hektaru, livada 491 kunu, a pašnjaka 365 kuna, dok je u Kontinentalnoj Hrvatskoj cijena zakupa oranica iznosila 796 kuna po hektaru, livada 468 kuna, a pašnjaka 295 kuna.

Analiza Ekonomskog instituta Zagreb

Livada

Na tržištu svih nekretnina u razdoblju od 2012. do 2017. godine ostvareno je 536.811 transakcija, pri čemu ih se najveći broj, nešto više od 220 tisuća, odnosilo na transakcije poljoprivrednim zemljištem. Pokazala je to nedavno publikacija po narudžbi Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja koju je izradio Ekonomski institut Zagreb (EIZ).

U razdoblju od 2012. do 2017. godine ostvareno je ukupno 217.846 kupoprodajnih transakcija poljoprivrednih zemljišta. I njihova je analiza pokazala da je poljoprivredno zemljište bilo najskuplje na Jadranu, a u deset tamošnjih jedinica cijena je bila veća od 100 kuna po četvornom metru. S druge strane, medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta u Vukovarsko-srijemskoj županiji iznosila je 3,58 kuna, dok se primjerice u Primorsko-goranskoj županiji moralo izdvojiti u prosjeku i deset puta više.

Stručnjaci s Ekonomskog instituta smatraju kako ova slika zapravo dramatično prikazuje i ekonomsko i demografsko odumiranje istoka Hrvatske, središnje Hrvatske i ovog cijelog kontinentalnog dijela.

Ipak kada se oko cijena poljoprivrednog zemljišta pita predstavnike poljoprivrednih udruga i poljoprivrednike oni tvrde da su ovi podaci mogu dvojako tumačiti. Naime, kako nam je nedavno objasnio bivši predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić, cijene dobrih komada poljoprivrednog zemljišta u Slavoniji, posebice ako se radi o većoj površini u komadu doseže i 10.000 eura.

Poljoprivrednici tvrde kako je potražnja za zemljom velika, te da koliko god je se ponudi – sve plane u kratkom vremenu, a cijena zemlje je određena zakonom ponude i potražnje, pa najbolji hektari vrijede poput suhog zlata.

Podaci s kojima barata DZS najvjerojatnije su državne cijene, početne cijene za prodaju državnog zemljišta, no realno je to puno više, objasnio nam je nedavno Brlošić, koji smatra da je zemlja u Dalmaciji daleko atraktivnija zbog mogućnosti prenamjene u građevinsko zemljište ili mogućnosti da se ona iskoristi u turističke svrhe.

Metodologija Slavonaca za kretanje cijena zemlje u njihovoj regiji vrlo je jednostavna – sve prema istoku je skuplje, a sve prema Zagrebu, zapadu, jeftinije zbog lošije kvalitete zemlje, potvrdio nam je tada Brlošić.

Petir: Cijena poljoprivrednog zemljišta u EU od Hrvatske niža jedino u Rumunjskoj

Marjana Petir u Moslavini

Zastupnica u EU parlamentu Marijana Petir kaže kako cijene zemljišta na zajedničkom tržištu formira zakon ponude i potražnje. S obzirom na gospodarski oporavak Unije, i stabilan rast gospodarstva posljednjih 7 godina možemo reći da to također utječe na stabilnost cijena poljoprivrednog zemljišta i njihov stalni rast. Međutim, s obzirom na razlike među državama članicama, nacionalne politike, dostupnost, klimatske regije, ali i nasljeđe, cijene poljoprivrednog zemljišta variraju kako među državama članicama tako i unutar samih država članica, ističe Petir.

Imajući u vidu da su cijene poljoprivrednog zemljišta u susjedstvu (Slovenija, Mađarska i Italija – podaci Eurostata, 2011. do 2016.) više od cijena u Hrvatskoj, i budući da je cijena poljoprivrednog zemljišta u EU niža jedino u Rumunjskoj (u 2016.), ove recentne promjene cijena koje je objavio Državni zavod za statistiku su očekivane, pogotovo ako uzmemo u obzir to da Hrvatskoj 2020. godine ističe prijelazno razdoblje u kojem smo koristili mogućnost zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta stranicama, kaže Petir. 

Pojašnjava kako je u Hrvatskoj porast cijena bio cca 125 EUR/ha prosječno u 2016 i 2017.dok je u Mađarskoj godišnji porast cijena u razdoblju 2011. do 2016. iznosio i po 300 EUR/ha.

Smatram da su razlozi slabijeg rasta cijene prije svega niska financijska sposobnost poljoprivrednika praćena visokim kamatnim stopama (govorimo o 2016. i 2017. godini) za kupovinu poljoprivrednog zemljišta, dovoljna količina poljoprivrednog zemljišta dostupnog na tržištu zbog napuštanja proizvodnje, uključujući i nemogućnost prodaje strancima što cijene u ovom trenutku održava stabilnima, nepovjerenje poljoprivrednih proizvođača (uključujući i trgovačka društva) u dugoročnu isplativost investicija u poljoprivredu u Hrvatskoj (pa i kupovinu zemljišta), ističe.

Nepovjerenju ide u prilog više činjenica – zagušenje tržišta, pretjerani uvoz, nemogućnost plasmana roba, nesigurnost u pravnu državu kada govorimo o naplati potraživanja kao i domišljate nepoštene trgovačke prakse kojima nadležne službe nisu stale na kraj, zaključuje.

Cijene poljoprivrednog zemljišta

A sad - sjetva!

Oranice: (cijene u kunama)

                                                     2017.                                     rast u odnosu na 2016

RH                                              22.428 kuna                              +1072 kuna

Jadranska Hrvatska                   36.955 kuna                                 +947 kuna

Kontinentalna Hrvatska              21.771 kuna                               +1078 kuna

 

Livade (cijene u kunama)

 

RH                                              12.230 kuna                              +1.021 kuna

Jadranska Hrvatska                   13.751 kuna                                 +782 kune

Kontinetalna Hrvatska                11.613 kuna                               +1.118 kuna

 

Pašnjaci (cijene u kunama)

 

RH                                             12.381 kune                                   +901 kuna

Jadranska Hrvatska                   16.991 kune                                 +1035 kuna

Kontinetalna Hrvatska                  7.766 kuna                                   +766 kuna

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje