Albert Varga, predsjednik Hrvatska mreža za ruralni razvoj

Članice EU morat će izdvajati najmanje 5 % sredstava iz fonda za regionalni razvoj od 2021. za razvoj „pametnih sela“

Agrovijesti
Albert Varga, predsjednik Hrvatska mreža za ruralni razvoj Fotografija: Hrvatska mreža za ruralni razvoj
Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska mreža za ruralni razvoj organiziraju 3. Hrvatski ruralni parlament koji će se održati od 20. do 23. svibnja 2019. u Vodicama i Tisnom. Kroz 10 terenskih radionica u Šibensko-kninskoj županiji sudionici će moći raspravljati o temama koje su ključne za rast i razvitak ruralnih područja. Koji je cilj ruralnog parlamenta i gdje su danas hrvatska sela i ruralni prostori razgovarali smo s Albertom Vargom, predsjednikom Hrvatska mreža za ruralni razvoj.

Koja je svrha organizacije Ruralnog parlamenta, koji su njegovi ciljevi i na koga je usmjeren? 

Ruralni parlament namijenjen je za dionike svih razina, sektora i profila, koji teže boljitku ruralnih područja, poboljšanju politike ruralnog razvoja te jačanju veza i partnerstva, tj. umrežavanju. Cilj ovog nacionalnog ruralnog događaja je čuti i uvažiti glas ruralnih zajednica. Na ruralnom parlamentu stanovnici ruralnih područja imat će priliku razgovarati o ruralnom razvoju, izazovima i budućnosti ruralnih područja te jačati veze i partnerstva. 
Što je tema ovogodišnjeg parlamenta i koje će biti popratne manifestacije koje će se održati u sklopu istoga?
 
Središnja tema 3. Hrvatskog ruralnog parlamenta su „Pametna sela“, odnosno kako hrvatska sela dovesti do statusa „pametnih sela“ te što možemo učiniti kao pojedinci, a što na razini države, kako bismo postigli te ciljeve. U okviru istog održat će se i ruralni caffe, kao i 10 terenskih radionica diljem Šibensko-kninske županije na kojima će se razgovarati na razne teme vezane uz pametna sela, a sve kako bi se iznjedrili konstruktivni i pozitivni zaključci koji se mogu iskoristiti u kreiranju novih ruralnih politika u novom programskom razdoblju 2021.-2027.

Albert Varga, predsjednik Hrvatska mreža za ruralni razvoj

 Koje su bile teme prethodna dva parlamenta i koji su bili glavni zaključci istih? 

Prvi Hrvatski ruralni parlament pod tematikom - "Kako zadržati mlade u ruralnom prostoru?" održan je u Baranji, a označio je početak procesa jačanja i povezivanja lokalnih ruralnih zajednica u zajedničkom promišljanju i traženju odgovora na izazove razvoja ruralnih prostora Hrvatske. Drugi Hrvatski ruralni parlament održan je u Međimurju, a temeljio se na tematici: "Suradnjom do cjelovitog razvoja!" imao je preko 300 sudionika te je ukazao na važnost ruralnog područja za cjelovit i održiv razvoj na čitavom teritoriju Hrvatske. 

Prethodni Hrvatski ruralni parlamenti rezultirali su usvajanjem deklaracija Hrvatskog ruralnog parlamenta koje sadrže prioritete i poruke ruralne Hrvatske, a koji se mogu pronaći na službenoj stranici Hrvatskog ruralnog parlamenta.

 Koliko danas možemo biti zadovoljni razvojem hrvatskih ruralnih prostora budući da smo svakodnevno bombardirani vijestima da su nam sela sve napuštenija, mladi ljudi odlaze, a u pojedinim sektorima gospodarstva, posebice u poljoprivrede nedostaje radne snage jer nema ljudi... 

Jasno je da izazovi postoje i da situacija općenito na ruralnim prostorima u cijeloj EU nije sjajna, pa tako nije iznimka niti Hrvatska, oni koji žive na ruralnom području to najbolje sami znaju. Smatram kako postoji puno prostora za razvoj naših ruralnih područja i na tome moramo još više svi zajedno nastaviti raditi, a dobar put i alat u svemu tome su LAG-ovi, koji rade odličan posao na terenu.

Zbog čega imamo izrazito negativne trendove u ruralnim prostorima kada je riječ o odlasku mladih ljudi i ne samo mladih i da li se to može promijeniti kroz EU fondove i Program ruralnog razvoja? 

Svaki trend se može promijeniti, pa tako i trendovi koje ste naveli, a svakako veliku ulogu u tome mogu i moraju imati EU fondovi i Program ruralnog razvoja, kao i LAG-ovi koji provode svoje Lokalne razvojne strategije u okviru provedbe Mjere 19 iz Programa ruralnog razvoja. 
Kao što sam ranije naveo, LAG-ovi rade odličan posao, poznaju teren, poznaju potrebe lokalnih zajednica, pa samim time najbolje i mogu odgovoriti na lokalne potrebe, no oni upravljaju vrlo ograničenim sredstvima, te da bi mogli ostvariti značajniji utjecaj na svoja područja potreban im je multifondovski pristup u sljedećem Programskom razdoblju, kao i puno značajnija sredstva, kojim bi mogli zadovoljiti značajniji dio potreba terena.
 

U kojem dijelu Program ruralnog razvoja možemo biti zadovoljni (potrošnja sredstava), a u kojem smo kao država zakazali? Ima li već sada nekih pozitivnih trendova kroz dosadašnje investicije iz EU fondova i gdje su one najvidljivije? 

Albert Varga, predsjednik Hrvatska mreža za ruralni razvoj
Ne bih govorio u tim terminima, već bih rekao da možemo i moramo prije svega biti zadovoljni sa svakim kvalitetnim projektom koji je uspješno proveden, jer svaki taj projekt znači jedan manji ili veći korak u smjeru razvoja naših ruralnih područja i u konačnici doprinosi boljim uvjetima života. 

Vezano uz Mjere iz Programa ruralnog razvoja sasvim je jasno ako govorimo o broju prijava da su korisnicima najzanimljiviji tipovi operacije 6.3.1. za mala poljoprivredna gospodarstva i 6.1.1. za mlade poljoprivrednike, gdje ostvaruju do 100% sufinanciranja svojih projekata.

Vezano uz tipove projekata, rekao bih kako je cjelokupan ruralni razvoj bitan, pa su nam tako na ruralnom području bitni i vrtići i dječja igrališta, ulaganja u vatrogasne postrojbe i drugo, kao i ulaganja u poljoprivredu. Naime, često se stvara kriva percepcija ruralnog razvoja, kao razvoja poljoprivrede, a zapravo je ruralni razvoj puno širi pojam čiji je poljoprivreda samo jedan dio.
 

Cijela EU ima problem sa zadržavanjem mladih ljudi u ruralnim sredinama i ostankom te radom u poljoprivredi. Ima li kod nas pomaka na bolje?

Tako je to je izazov s kojim se suočava cijela EU, pa tako i Hrvatska, a brzog rješenja nema, već je to nešto na čemu ćemo svi zajedno morati raditi. Dakle, ruralna područja moramo nastaviti razvijati, osigurati bolju kvalitetu života i uvjete, omogućiti otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, a vjerujem kada to postignemo, više mladih će se zadržavati u ruralnim sredinama.
 

Ovogodišnja tema parlamenta su Pametna sela. Što to konkretno znači i da li se kod nas kada je riječ o ovoj temi vide razlike u pojedinim regijama - jesu li neka sela u Hrvatskoj već sada na razini sela razvijenih zemalja u EU dok u pojedinim regijama imamo probleme daleko veće nego druge države? 

U travnju 2017. godine Europska komisija predstavila je zastupnicima Europskog parlamenta rad na konceptu „Pametna sela” te popis inicijativa u cilju daljnjega razvoja tog koncepta, model njegove provedbe i poticanja razmišljanja o budućem političkom okviru. Tom inicijativom za razvoj „pametnih sela“ u EU želi se ostvariti sinergija tradicionalne poljoprivrede, interneta, lokalnih bežičnih mreža i inovacija te pametnom specijalizacijom omogućiti razvoj novih poslovnih modela.

Na zasjedanju Europskog parlamenta krajem ožujka 2019. usvojeno je stajalište prema kojemu će članice Europske unije biti obavezne izdvajati najmanje 5 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj od 2021. godine za razvoj „pametnih sela“.

Tako da kod nas razvoj pametnih sela u tom smislu, kao koncept tek dolazi u sljedećem Programskom razdoblju, no ako gledamo pojedine elemente istog, tada možemo reći kako su neka naselja već na dobrom putu takvog razvoja.

Na koji način državne institucije, primjerice Vlada ili Ministarstvo poljoprivrede uvažavaju stavove i zaključke Vašeg parlamenta. Da li se neki zaključci implementiraju u javne politike i kako?

Albert Varga, predsjednik Hrvatska mreža za ruralni razvoj

Hrvatskoj mreži za ruralni razvoj - HMRR, kao inicijatoru održavanja i pokretaču ruralnih parlamenata u Hrvatskoj, u organizaciji ovogodišnjeg 3. Hrvatskog ruralnog parlamenta se priključilo i Ministarstvo poljoprivrede, odnosno isti zajedno organiziraju HMRR i Ministarstvo, što samo po sebi govori, kako je važnost održavanja Hrvatskog ruralnog parlamenta prepoznata, pa se svakako nadamo kako  ćemo na kraju ruralnog parlamenta imati mnoštvo korisnih zaključaka i informacija, koje će se moći iskoristiti tijekom kreiranja novog Programskog razdoblja.

Da li i druge države imaju slične inicijative tj. ruralne parlamente i da li na razini EU postoji neki generalni Ruralni parlament koji govori o svim problemima Zajedničke poljoprivredne politike.

Ruralni parlamenti su događaji koji se održavaju u brojnim članicama kako EU, tako i onih koji se nadaju postati članicama u bližoj budućnosti. Također, na razini EU održava se i Europski ruralni parlament, koji progovara o zajedničkim izazovima ruralnih područja cijele EU, pa i šire.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje