Manifestacije

Danas je Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda

Agrovijesti
Oznake autohtonih proizvoda EU i RH Fotografija: Ministarstvo poljoprivrede/Agrobiz
Svoju prvu registriranu i zaštićenu oznaku iz sustava kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Republika Hrvatska ostvarila je 14. travnja 2015. godine, kada je na razini Europske unije registriran i zaštićen naziv „Krčki pršut“ oznakom zemljopisnog podrijetla

Kako bi taj datum bio trajno obilježen, Hrvatski sabor je na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, a na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, donio odluku da se 14. travnja proglasi Danom zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda.

Registracijom oznake naziv proizvoda postaje zaštićen od neovlaštenog korištenja i zlouporabe na cijelom teritoriju Europske unije. Značaj registracije i zaštite je u osiguravanju prepoznatljivosti tog proizvoda i njegovom svrstavanju u višu cjenovnu kategoriju, a što za proizvođača znači bolju pozicioniranost na tržištu te veći dohodak. Doprinos zaštite ogleda se i u povezivanju proizvoda s područjem na kojem se on proizvodi, kako u  jačanju turističke ponude tako i u održivom razvoju ruralnih područja.

Predstavljamo vam sve autohtone hrvatske proizvode s razinama zaštite:

Hrvatski autohtoni proizvodi

Naziv zaštićen i registriran na razini EU

Izložba authtonih hrvatskih proizvoda na Markovom trgu, Krčki pršut

KRČKI PRŠUT - zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

Naziv registriran na razini Europske unije 14. travnja 2015.

„Krčki pršut“ je proizvod od svinjskog buta bez zdjeličnih kostiju, suho salamuren morskom soli i začinima - paprom, ružmarinom i lovorom, sušen na  zraku bez dimljenja te podvrgnut procesima sušenja i zrenja u trajanju od najmanje godinu dana. Slatkog je ili umjereno slanog okusa, blage karakteristične arome za zrelo sušeno svinjsko meso. Proizvodnja „Krčkog pršuta“ ograničena je isključivo na područje otoka Krka osim područja obližnjih otočića (Košljun, Prvić, Plavnik,…) na kojima nije dozvoljena proizvodnja „Krčkog pršuta“.

 

Mandarine

 

NERETVANSKA MANDARINA - zaštićena oznaka izvornosti

Naziv registriran na razini Europske unije 15. srpnja 2015.

„Neretvanska mandarina“ je plod mandarine otporne na hladnoću, ranije dozrijeva u odnosu na druge mandarine, ima tanku, glatku koru koja se lagano guli, nema sjemenki, a kriške se lako odvajaju. Zlatno-žute je boje koja sa povećanjem stupnja zrelosti prelazi u narančastu. Ima osvježavajući okus te izraženu aromu. Miris je blag, uravnotežen i osvježavajući, a intenzivno se osjeti tek nakon oštećenja ili guljenja kore. Proizvodnja „Neretvanske mandarine“ ograničena je na područje doline Neretve koja je administrativno podijeljena na tri grada (Metković, Opuzen i Ploče) te tri općine (Slivno, Kula Norinska i Zažablje). Dolina Neretve sa sjevera graniči s Bosnom i Hercegovinom, s juga je granica omeđena obalnom crtom Jadranskog mora, a ostali prostor doline Neretve s istočne, jugoistočne i sjeverozapadne strane odijeljen je Dinarskim lancem.

 

EKSTRA DJEVIČANSKO MASLINOVO ULJE CRES - zaštićena oznaka izvornosti

Naziv registriran na razini Europske unije 15. srpnja 2015.

„Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres“ dobiva se izravno iz ploda masline sorti Slivnjača i/ili Plominka koje se uzgajaju pojedinačno ili zajedno u najmanjem udjelu od 90%, a ostalih do 10% čine druge sorte koje nemaju većeg utjecaja na konačnu kakvoću ulja. Senzorska svojstva ovoga ulja odlikuju se izraženom pikantnošću i gorčinom i voćnim mirisom po zelenim ili zrelim plodovima masline te ponekad i mirisom trave. Područje uzgoja maslina namijenjenih proizvodnji „Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres“ nalazi se dijelom unutar administrativnih granica Grada Cresa, a dijelom Grada Malog Lošinja. Prerada maslina, kao i punjenje ulja u ambalažu mora se obavljati u pogonima smještenim na otoku Cresu.

Izložba authtonih hrvatskih proizvoda na Markovom trgu, Ogulinski kiseli kupus/Ogulinsko kiselo zelje

OGULINSKI KISELI KUPUS / OGULINSKO KISELO ZELJE - zaštićena oznaka izvornosti

Naziv registriran na razini Europske unije 21. kolovoza 2015.

„Ogulinski kiseli kupus“/ „Ogulinsko kiselo zelje“ je proizvod dobiven prirodnom mliječno kiselom fermentacijom svježeg kupusa autohtone sorte „Ogulinski“. Listovi su tanki, gotovo prozirni, žuti i vrlo savitljivi s tankim žilama, a stabljika kupusa je vrlo produžena. Boja glavice je žuta do zlatno žuta, miris je karakterističan za mliječno fermentirani proizvod, a okus mliječno kiseo. Glavica za kiseljenje se ubire ručno te je dobre čvrstoće ali ne i žilava, bez stranih primjesa. Područje za proizvodnju svježeg kupusa obuhvaća šire područje grada Ogulina i općina Josipdol, Plaški, Tounj i Saborsko.

Izložba authtonih hrvatskih proizvoda na Markovom trgu, Baranjski kulen

 

BARANJSKI KULEN - zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

 

Naziv registriran na razini Europske unije 23. rujna 2015.

„Baranjski kulen” je fermentirana trajna kobasica, proizvedena od usitnjenog svinjskog mesa začinjenog mljevenom paprikom i bijelim lukom te paprom, napunjenog u svinjsko slijepo crijevo. Okus „Baranjskog kulena” blago je ljut, zbog dodatka mljevene paprike, s karakterističnom aromom dimljenog fermentiranog mesa koju nadopunjuje dodani bijeli luk i papar koji ne smiju dominirati. Dodatak papra specifičnost je Baranjskog kulena. Proizvodnja je ograničena na područje Baranje smještene u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, koje obuhvaća krajeve sjeverno od donjeg toka rijeke Drave prije njenog ušća u rijeku Dunav. Tok rijeke Drave predstavlja granicu prema Slavoniji na jugu, a tok rijeke Dunav granicu prema Republici Srbiji na istoku. Na sjeveru/sjeverozapadu ovo područje graniči s Republikom Mađarskom. Baranju administrativno čini jedan grad (Beli Manastir) i 8 općina: Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac i Popovac.

Izložba authtonih hrvatskih proizvoda na Markovom trgu, Lička janjetina

LIČKI KRUMPIR - zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

Naziv registriran na razini Europske unije 30. rujna 2015.

„Lički krumpir“ su gomolji krumpira namijenjeni za prehranu ljudi. Oblik gomolja je duguljasto ovalan s glatkom do hrapavom ljuskom, pokožicom žute do smeđe ili crvenkaste boje, a boja mesa gomolja je svijetlo bijele do žute boje. Okus gomolja je brašnast tj. prhak ili suh, zbog većeg postotka suhe tvari (visok sadržaj škroba) jer pokazuje sklonost raskuhavanju. Pri konzumaciji „Ličkog krumpira” osjeti se punoća okusa u ustima.

Područje uzgoja je zemljopisno područje Like, unutar visoko planinskoga okvira (Velebit na jugu i zapadu, Plješevica na istoku te Kapela na sjeveru) gdje se nalaze mnogobrojna krška polja. Područje Like u kojoj su smještena krška polja nalazi se najvećim dijelom u Ličko-senjskoj županiji i manjim dijelom u Zadarskoj županiji. Obuhvaća sve općine i gradove Ličko-senjske županije, osim grada Novalje i Općinu Gračac u Zadarskoj županiji. Područje uzgoja Ličkog krumpira, odnosi se na sva mjesta koja se nalaze iznad 400 metara nadmorske visine, a to su gradovi: Gospić, Otočac i Senj te općine Brinje, Vrhovine, Plitvička jezera, Perušić, Udbina, Lovinac, Gračac, Donji Lapac i Karlobag.

Izložba authtonih hrvatskih proizvoda na Markovom trgu, Istarski pršut

ISTARSKI PRŠUT / ISTRSKI PRŠUT - zaštićena oznaka izvornosti

Naziv registriran na razini Europske unije 14. listopada 2015.

„Istarski pršut”/„Istrski pršut” je trajni suhomesnati proizvod od svinjskog buta bez nogice, kože i potkožnog masnog tkiva sa zdjeličnim kostima, suho salamuren morskom soli i začinima (crni papar, češnjak, lovor i ružmarin), sušen na zraku i bez dimljenja, podvrgnut procesima sušenja i zrenja koji traju najmanje 12 mjeseci, karakterističnog izrazitog mirisa na osušeno zrelo svinjsko meso i začinsko bilje, te umjereno slanog okusa.

Područje proizvodnje „Istarskog pršuta”/„Istrskog pršuta” ograničeno je na dio područja istarskog poluotoka u koje nisu uključeni otoci koji se nalaze uz njega. Početna točka granice zemljopisnog područja proizvodnje nalazi se u uvali Stupova, na granici između Istarske i Primorsko-goranske županije i prati navedenu granicu prema sjeveru do granice s Republikom Slovenijom. Dalje granica skreće prema zapadu i ulazi u područje Republike Slovenije, prolazi južno od Ravnog Kota, skreće na sjeverozapad preko Vincarije, dolazi južno do Glavičorke gdje skreće kratko na zapad pa opet sjeverozapad do Lipice, i dolazi do Malih Vrata. Tu skreće na zapad do Jelovšćine, pa prema jugozapadu do Blažinovog vrha gdje naglo skreće prema zapadu, prolazi sjeverno od Stružnjaka i Gnojina nakon čega skreće prema jugozapadu i dolazi na cestu Jelovice – Podgorje. Dalje granica ide tom cestom prema sjeverozapadu kroz Podgorje, dalje cestom sjeverno od mjesta Praproće i Črnotiče. Nastavlja cestom sjeverno od Kasteleca prema Sočerbi, a prije Sočerbe skreće prema granici Republike Slovenije i Republike Italije. Dalje granica ide tom granicom prema zapadu do morske obale kod mjesta San Bartolomeo i morskom obalom prema jugoistoku do početne točke u Uvali Stupova.

Izložba authtonih hrvatskih proizvoda na Markovom trgu, Drniški pršut

DRNIŠKI PRŠUT - zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

Naziv registriran na razini Europske unije 08. prosinca 2015.

„Drniški pršut“ je suhomesnati proizvod od svinjskog buta soljenog krupnom morskom soli, prešanog, hladno dimljenog i sušenog, tijekom vremenskog perioda od minimalno 12 mjeseci. Karakterističnog je izgleda bez zdjeličnih kosti i nožice, te dijela kože i masnog tkiva s unutrašnje strane buta. Meso je intenzivne rubin-crvene boje te intenzivnog mirisa zrelog, blago dimljenog sušenog svinjskog mesa. Punog je blago slatkastog okusa, umjerene slanosti. Dimi se dimom drva bukve i graba te suhe smrekovine, drvom i ljuskama badema i suhim smiljem, zbog čega ima posebnu aromu. Područje proizvodnje „Drniškog pršuta“ je područje Šibensko-kninske županije, unutar administrativnih granica grada Drniša i susjednih općina Promina, Ružić, Unešić i Biskupija.

Izložba authtonih hrvatskih proizvoda na Markovom trgu, Dalmatinski pršut

DALMATINSKI PRŠUT - zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

Naziv registriran na razini Europske unije 13. veljače 2016.

„Dalmatinski pršut“ je trajan suhomesnati proizvod od svinjskog buta s kosti, kožom i potkožnim masnim tkivom, suho soljen morskom soli, dimljen blagim izgaranjem tvrdog drva bukve, hrasta ili graba, te podvrgnut procesu sušenja i zrenja u trajanju od najmanje godinu dana. Odlikuje ga osebujna aroma, blagi slani okus, jednolična crvena boja mesa i poželjna konzistencija. Ne smije sadržavati nikakve dodatke osim morske soli. U odnosu na ostale pršute razlikuje se aromom po dimu, po kojoj se najlakše prepoznaje. Proizvodnja „Dalmatinskog pršuta“ dozvoljena je unutar područja Dalmacije. Sjevernu granicu čine Grad Novalja, Općina Kolan, Grad Pag, Općina Starigrad, Općina Jasenice, Grad Obrovac, Općina Ervenik i Grad Knin; istočnu granicu čine državne granice s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom; južnu i zapadnu granicu čini morska državna granica s Republikom Italijom.

Poljički soparnik

POLJIČKI SOPARNIK / POLJIČKI ZELJANIK/ POLJIČKI ULJENJAK - zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

Naziv registriran na razini Europske unije 05. travnja 2016.

„Poljički soparnik”/„Poljički zeljanik”/„Poljički uljenjak” je proizvod spravljen od razvaljanog tijesta ispunjenog blitvom i crvenim lukom (kapulom), a ispečen na užarenom kominu u žeravi s lugom. Okruglog je oblika, promjera od 90 do 110 centimetara, namazan maslinovim uljem i stučenim ili sitno isjeckanim češnjakom. Ispečen se reže na „fete” oblika romboida („pašajice”). Boje je svijetložute/rumene do svijetlo zelene, mjestimično nagorjele i popucale kore, mirisa pečenog tijesta po drvu izgaranom na otvorenoj vatri i češnjaku. Proizvodnja „Poljičkog soparnika“/“Poljičkog zeljanika“/“Poljičkog uljenjaka“ odvija se na zemljopisnom području Poljica- područje omeđeno sjeveroistočno rijekom Cetinom, zapadno rijekom Žrnovnicom i južno Jadranskim morem, a čine ga: donja Poljica (Podstrana, Jesenice, i Zakučac), srednja Poljica (Žrnovnica, Tugare, Dubrava, Gata, Čišla, Naklice, Zvečanje, Ostrvica, Kostanje, Podgrađe, Sitno Donje, Sitno Gornje, Srinjine i Seoca), i gornja Poljica (Donji Dolac, Gornji Dolac, Srijane i Trnbusi).

 

Naziv zaštićen prijelaznom nacionalnom zaštitom i u postuku registracije na razini EU

Izložba authtonih hrvatskih proizvoda na Markovom trgu, Varaždinsko zelje

VARAŽDINSKO ZELJE - zaštićena oznaka izvornosti

Naziv zaštićen prijelaznom nacionalnom zaštitom

„Varaždinsko zelje“ je povrtna kultura dobivena od autohtone čuvane sorte Varaždinski kupus. Glavice „Varaždinskog zelja“ su plosnate, u gornjem dijelu zbijene, u donjem, ponekad rahle. Ovojni listovi dobro obavijaju glavicu, prekrivajući više od dvije trećine njezine gornje površine. U vrijeme berbe, rub vanjskog ovojnog lista u većini slučajeva počinje se uvijati prema gore. Svijetlo maslinastozelene plojke listova su tanke i imaju izražene lisne žile. Gorkasto-ljutkastog je okusa i oštrog mirisa po svježem zelju. Područje proizvodnje ograničeno je na područje unutar administrativnih granica Varaždinske županije.

Izložba authtonih hrvatskih proizvoda na Markovom trgu, Slavonski kulen/Slavonski kulin

SLAVONSKI KULEN / SLAVONSKI KULIN - zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

Naziv zaštićen prijelaznom nacionalnom zaštitom

„Slavonski kulen“/„Slavonski kulin“ je trajna kobasica proizvedena od  svinjskog mesa, leđne slanine, soli i začina koje se nadjeva u svinjsko slijepo crijevo. U meso se dodaju samo prirodni začini, kuhinjska sol, crvena ljuta i slatka paprika te češnjak. Ima ugodan miris, izvana po dimu bjelogoričnog drveta, a u unutrašnjosti po fermentiranom svinjskom mesu, paprici i češnjaku uz blagu notu dima. Okus je intenzivan i karakterističan po fermentiranom zrelom svinjskom mesu, slan i ljut.

Područje proizvodnje je područje hrvatske regije Slavonije isključivo unutar administrativnih granica gradova i općina sljedećih županija: Vukovarsko-srijemska (u cijelosti); Osječko-baranjska, gradovi i općine: Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek, Valpovo, Antunovac, Bizovac, Čepin, Donja Motičina, Drenje, Đurđenovac, Erdut, Ernestinovo, Feričanci, Gorjani, Koška, Levanjska Varoš, Magadenovac, Marijanci, Petrijevci, Podgorač, Podravska Moslavina, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna, Šodolovci, Trnava, Viljevo, Viškovci, Vladislavci i Vuka; Županija Brodsko-posavska: u cijelosti; Županija Požeško-slavonska (u cijelosti); Županija Sisačko-moslavačka, gradovi i općine: Lipovljani, Kutina (naselja: Banova Jaruga, Međurić, Jamarica i Janja Lipa), Novska i Jasenovac; Županija Bjelovarsko-bilogorska, gradovi i općine: Garešnica (naselja: Duhovi, Gornji Uljanik, Uljanik, Uljanički Brijeg i Hrastovac), Dežanovac, Končanica, Đulovac, Sirač i Daruvar; Županija Virovitičko-podravska, gradovi i općine: Virovitica, Slatina, Orahovica, Crnac, Čačinci, Čađavica, Gradina, Lukač, Mikleuš, Nova Bukovica, Pitomača (naselja: Stari Gradac, Starogradački Marof i Križnica), Sopje, Suhopolje, Špišić Bukovica, Voćin i Zdenci.

 

ZAGORSKI PURAN - zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

Naziv zaštićen prijelaznom nacionalnom zaštitom

„Zagorski puran“ je svježe meso dobiveno klanjem četiri soja (brončani, crni, sivi i svijetli tip) autohtone hrvatske pasmine zagorski puran u dobi od 6 do 8 mjeseci koji su uzgojeni tradicijskom tehnologijom. Težina očišćene purice dostiže od 2,5 – 3,5 kg, a purana od 4 - 5 kg. Na tržište se stavlja kao očišćen trup s vratom i iznutricama, ili polovica očišćenog trupa u svježem ili u smrznutom stanju. Klanje životinja je u razdoblju od 1. listopada do 30. travnja. Meso se konzumira isključivo termički obrađeno te je  izrazito sočno zbog većeg udjela masti u mišićima i mekane je žvakaće konzistencije. Područje proizvodnje obuhvaća područje Hrvatskog zagorja odnosno cijelu Krapinsko-zagorsku županiju, cijelo područje Varaždinske županije te rubne dijelove Zagrebačke županije koji graniče s Krapinsko-zagorskom i Varaždinskom županijom odnosno općine: Brdovec, Marija Gorica, Pušća, Dubravica, Luka, Jakovlje, Bistra i Bedenica.

Izložba authtonih hrvatskih proizvoda na Markovom trgu, Paška janjetina

PAŠKA JANJETINA - zaštićena oznaka izvornosti

Naziv zaštićen prijelaznom nacionalnom zaštitom

„Paška janjetina“ je svježe meso dobiveno klanjem mlade sisajuće janjadi, ojanjene od istoimene hrvatske zaštićene izvorne pasmine ovaca - paške ovce. Janjad pri klanju ne smije biti starija od 45 dana. Termički obrađeno meso je izrazito sočno i mekano, ugodnog okusa i blagog mirisa kao posljedice klanja mlade mlijekom hranjene janjadi.Područje proizvodnje je na otoku Pagu. Uzgojno područje paške ovce i proizvodno područje „Paške janjetine“ su gradovi Pag i Novalja te općine Kolan i Povljana. Granica zemljopisnog područja proizvodnje je obalna crta otoka Paga..

 

KRČKO MASLINOVO ULJE - zaštićena oznaka izvornosti

Naziv zaštićen prijelaznom nacionalnom zaštitom

„Krčko maslinovo ulje" je ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiveno izravno iz ploda masline autohtonih krčkih sorti maslina: Debela, Naška, Rošulja i Slatka, isključivo mehaničkim postupcima, zastupljene u ulju pojedinačno ili zajedno u najmanjem udjelu od 80%. Mogu se koristiti i druge sorte koje se uzgajaju u zemljopisnom području proizvodnje, ali ne u udjelu većem od 20%. „Krčko maslinovo ulje“ ima miris po svježem plodu masline, voću i po lišću/travi te okus na zdrav i svjež plod masline sa prisutnom gorčinom i pikantnosti. Područje proizvodnje „Krčkog maslinovog ulja“ je otok Krk. Sve faze proizvodnje odvijaju se isključivo na području otoka Krka i manjih otočića koji se nalaze unutar administrativnih granica otočnih jedinica lokalne samouprave: Grad Krk i općine: Baška, Vrbnik, Punat, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Omišalj.

Izložba authtonih hrvatskih proizvoda na Markovom trgu, Šoltansko maslinovo ulje

ŠOLTANSKO MASLINOVO ULJE - zaštićena oznaka izvornosti

Naziv zaštićen prijelaznom nacionalnom zaštitom

“Šoltansko maslinovo ulje” je ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiveno, isključivo mehaničkim postupkom, izravno iz ploda maslina autohtone sorte Levantinke koja mora biti zastupljena s najmanje 50% udjela i Oblice. Udio maslina Levantinke i Oblice zajedno mora biti najmanje 95 %, a ostalih do 5% mogu biti druge sorte koje se uzgajaju u šoltanskim maslinicima. Žuto-zelene je boje, mirisa po listu masline i zelenom voću, najčešće cvjetne i voćne arome. Ugodne je gorčine i pikantnosti. Područje proizvodnje „Šoltanskog maslinovog ulja“ je otok Šolta i sedam otočića ispred mjesta Maslinice (Polebrnjak, Saskinja, Balkun, Kamik, Šarac, Grmej i Stipanska).

 

KORČULANSKO MASLINOVO ULJE - zaštićena oznaka izvornosti

Naziv zaštićen prijelaznom nacionalnom zaštitom

„Korčulansko maslinovo ulje" je ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiveno izravno iz ploda maslina autohtonih sorti Lastovke i Drobnice, pojedinačno ili u kombinaciji, u najmanjem udjelu od 80%. Ostale sorte iz korčulanskih maslinika imaju najviše 20% udjela. Zlatno žute do zelene je boje, izraženog mirisa po zelenom plodu i lišću masline te izražene ujednačene srednje do intenzivne gorčine i pikantnosti koja zaostaje u okusu. Područje uzgoja maslina namijenjenih za proizvodnju „Korčulanskog maslinovog ulja“ obuhvaća terene koji se nalaze na otoku Korčuli, a obuhvaćeni su katastarskim općinama Vela Luka, Blato, Smokvica, Čara, Račišće, Pupnat, Žrnovo, Korčula i Lumbarda.

Izložba authtonih hrvatskih proizvoda na Markovom trgu, istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje

ISTARSKO EKSTRA DJEVIČANSKO MASLINOVO ULJE - zaštićena oznaka izvornosti

Naziv zaštićen prijelaznom nacionalnom zaštitom

„Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje" je ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiveno izravno iz ploda maslina uzgojenih u istarskim maslinicima gdje su pojedinačno ili u različitim omjerima zastupljene najmanje u 80% udjelu sorte maslina istarska belica, buža, karbonaca, črnica, žižolera, rošinjola, puntoža, leccino, frantoio, moraiolo, pendolino i picholine. Ima srednje do intenzivno zamjetljiv miris po svježem plodu masline, voću, povrću ili po drugom zelenom bilju poput zelenog lišća, zelene trave i sl., a okus na zdrav i svjež plod masline sa prisutnom gorčinom i pikantnosti.

Proizvodnja je dopuštena samo unutar administrativnih granica Istarske županije i dijela Primorsko-goranske županije. U Istarskoj županiji proizvodnja je dozvoljena na području slijedećih gradova i općina: Buje, Buzet, Labin, Novigrad, Pazin, Poreč, Pula, Rovinj, Umag, Vodnjan, Bale, Barban, Brtonigla, Cerovlje, Fažana, Funtana, Gračišće, Grožnjan, Kanfanar, Karojba, Kaštelir-Labinci, Kršan, Lanišće, Ližnjan, Lupoglav, Marčana, Medulin, Motovun, Oprtalj, Pićan, Raša, Sveta Nedjelja, Sveti Lovreč, Sveti Petar u Šumi, Svetvinčenat, Tar-Vabriga, Tinjan, Višnjan, Vižinada, Vrsar, Žminj. U Primorsko-goranskoj županiji proizvodnja je dozvoljena samo na području slijedećih gradova i općina: Mošćenička Draga, Lovran, Opatija, Matulji i Kastav.

 

Naziv u postupku zaštite u RH

 

MEĐIMURSKO MESO 'Z TIBLICE - Oznaka zemljopisnog podrijetla

Međimursko meso 'z tiblice“ je proizvod sastavljen od „slaníne“ (leđna slanina) i zrelog dimljenog i termički obrađenog svinjskog mesa. Slaganjem soljenog, dimljenog i termički obrađenog mesa u „slaníne“, a potom zajedničkim zrenjem u trajanju od najmanje 45 dana dobiva se „Međimursko meso 'z tiblice“. U gotovom proizvodu mora biti minimalno 50% mesa. „Međimursko meso 'z tiblice“ priprema se na specifičan način, slažući u drvenu posudu „tiblicu“, na dno red „slaníne“ pa red svinjskog mesa i tako sve do vrha posude koji završava s redom „slaníne“. Pri slaganju mesa i „slaníne“, važno je umijeće i znanje samog proizvođača, a koje je o u pritiskanju mesa u „slaníne“ i pažljivom „tiješnjenju“ sastojaka, kako bi bili sigurni da nije ostalo zraka koji bi mogao uzrokovati kvarenje cijelog proizvoda. Ovakav tradicionalan način čuvanja hrane odnosno znanje i vještinu slaganja mesa u tiblicu prenosile su međimurske obitelji iz generacije u generaciju. „Međimursko meso 'z tiblice“ je tradicionalan proizvod, posebne kvalitete i vrijednosti te je sastavni dio kulturne baštine međimurskog područja.

PAŠKA SOL - Oznaka izvornosti

„Paška sol“ je sitna morska sol dobivena iz morske vode Paškog zaljeva, specifična po izgledu, teksturi, boji i okusu. Bijele je boje, pravilne kubične strukture i veličine i čistoće kristala bez ikakvih stranih primjesa, koncentriranog slanog okusa bez gorčine te se ne podvrgava procesu mljevenja. Specifičan način proizvodnje „Paške soli“ omogućava da sol zadrži sve minerale i elemente u tragovima koji su prisutni u visokokvalitetnoj morskoj vodi, a istovremeno se u proizvodnji postiže pravilan oblik kristala i granulacija soli bez procesa mljevenja. Specifični uvjeti otoka Paga kao što su velika i plitka morska uvala s dnom od guste ilovače, blaga mediteranska klima s malim brojem kišnih dana, noćni ljetni burini i dnevni blagi maestrali te veliki broj sunčanih sati utjecali su na formiranje posebnih značajki kvalitete „Paške soli“.

Izložba authtonih hrvatskih proizvoda na Markovom trgu, Slavonski med

SLAVONSKI MED - Oznaka izvornosti

„Slavonski med“ je med koji proizvode medonosne autohtone sive pčele iz nektara medonosnih biljaka ili sekreta živih dijelova biljaka ili izlučevina kukaca koji sišu na živim dijelovima biljaka, koje pčele skupljaju, daju mu vlastite specifične tvari, pohranjuju, izdvajaju vodu i odlažu stanice saća do sazrijevanja u zemljopisnom području. “Slavonski med” prema načinu proizvodnje je med u saću, med sa saćem ili dijelovima saća i vrcani. „Slavonski med“ je: med od bagrema, med od lipe, med od uljane repice, med od suncokreta, med od kestena, cvjetni med i medun hrasta sladuna.

Zajednička svojstva karakteristična za ,,Slavonski med'', a koja utječu na kvalitetu proizvoda su postotak vode i količine hidroksimetilfurfurala (HMF). Postotak vode u ,,Slavonskom medu'' iznosi maksimalno 19 % dok je količina HMF maksimalno 30 mg/kg. Također je specifično i prisustvo biljnih vrsta iz porodica Brassicaceae, Robinia spp. i Rosaceae u „sporednom peludu“ Slavonskog meda.

 

LIČKA JANJETINA - Oznaka zemljopisnog podrijetla

Lička janjetina je meso dobiveno klanjem janjadi ovce ličke pramenke, ojanjene krajem zime i početkom proljeća, uzgojene na području Like i hranjene ovčjim mlijekom i pašom. Janjad se kolje u dobi 140 do 160 dana i tjelesne mase 20- 30 kg. Meso Ličke janjetine je intenzivnog mirisa i okusa zbog veće zrelosti, te izrazito crvene boje. Na kvalitetu, okus i miris mesa utječe osobitost pasmine ličke pramenke, tradicijski uzgoj na otvorenom te hranidba na bogatoj i raznovrsnoj submediteranskoj do visoko planinskoj vegetaciji krških pašnjaka Like.

 

Proizvodi za koje se priprema dokumentacija za zaštitu naziva

Kamenice

MALOSTONSKA KAMENICA - oznaka zemljopisnog podrijetla

Malostonska kamenica tradicionalan je naziv za europsku plosnatu kamenicu Ostrea edulis koja se uzgaja na području Malostonskog zaljeva. Prirodne karakteristike akvatorija i tradicionalan način uzgoja i proizvodnje ogledaju se u izvrsnoj kvaliteti malostonske kamenice tijekom cijele godine. Malostonska kamenica ima visok reporoduktivni potencijal, brz rast do tržišne veličine te izvrsna organoleptička svojstva uz visok indeks kondicije, što svrstava ovoga školjkaša među najcjenjenije prehrambene proizvode iz mora.

Proizvodnja Malostonske kamenice i danas se temelji isključivo na sakupljanju mlađi iz prirodne sredine, za što se uz različite vrste suvremenijih kolektora, koriste i snopovi osušenih grana tršlje i česvine koji su u uporabi od samih začetaka uzgoja na području Malostonskog zaljeva.

Izložba authtonih hrvatskih proizvoda na Markovom trgu, Creska janjetina

CRESKA JANJETINA - oznaka izvornosti

Creska janjetina, svježe je meso koje se dobiva klanjem janjadi koja danonoćno boravi sa ovcama na pašnjacima u području cresko- lošinjskog arhipelaga. Janjad se kolje pri tjelesnoj težini od 20 do 25 kg, za proizvodnju trupova za ražanj, težine 10 do 12 kg. Termički obrađena Creska janjetina pri konzumaciji je izrazito sočna i mekana,  ugodnog okusa i aromatičnog mirisa kao posljedica paše na otočkim pašnjacima. Cresko ovčarstvo obilježava iznimna ekstenzivnost i tradicionalnost koju karakterizira držanje ovaca na otvorenom, na otočkim pašnjacima, tijekom cijele godine. Posebnost ovog proizvoda temelji se na hranidbi janjadi isključivo mlijekom ovaca i pašom na otočim pašnjacima specifičnog florističkog sastava.

Izložba authtonih hrvatskih proizvoda na Markovom trgu, Zagorski mlinci

ZAGORSKI MLINCI - oznaka zemljopisnog podrijetla

Zagorski mlinci tradicionalan su proizvod koji se proizvodi na području Hrvatskog zagorja. I danas se proizvode po tradicionalnoj recepturi, koristeći samo pšenično glatko brašno, vodu i sol. Pripremljeno tijesto ručno se razvlači i reže u pravokutne oblike te se peče u dva navrata na pećima sa ravnim glatkim površinama odnosnom pločama. Ovo je specifičan način pripreme Zagorskih mlinaca koji se očuvao do danas po uzoru na pečenje mlinaca na pećima u starim zagorskim „hižama“. Prije konzumacije Zagorski mlinci lome se u manje komade te preliju zakuhanom vodom. Uz Zagorskog purana,  Zagorski mlinci sastavni su dio tradicionalne zagorske kuhinje.

 

 

GORANSKI MEDUN - oznaka zemljopisnog podrijetla
Izložba authtonih hrvatskih proizvoda na Markovom trgu, Goranski medun

Medun je posebna kategorija meda koja ne potječe od nektara već od medne rose koju luče biljne uši na određenim biljnim vrstama. Med „medun“ posebnih je obilježja. koja su u ovisnosti o zastupljenosti biljnih zajednica jele i smreke na kojima uglavnom perzistiraju biljne uši odgovorne za produkciju medne rose, koje pčele skupljaju i prerađuju u medun . Goranski medun proizvodi se na području Gorskog kotara a dolazi u tekućem ili kristaliziranom obliku, tamno je jantarne do smeđe boje sa zelenkastim refleksijama na površini kod tekućih medova. Miris mu je srednje do jako izražen sa balzamičnim notama koje podsjećaju na smolu i paljeno drvo, slabije je slatkoće, a aroma podsjeća na njegove mirisne osobine.

Izložba authtonih hrvatskih proizvoda na Markovom trgu, Meso crne slavonske svinje

MESO CRNE SLAVONSKE SVINJE - oznaka izvornosti

Meso crne slavonske svinje dobiva se od muške i ženske prasadi te tovljenika autohtone pasmine crne slavonske svinje. Područje uzgoja svinja za proizvodnju mesa crne slavonske svinje obuhvaća cjelokupno područje Republike Hrvatske osim jadranskih otoka i područja krša. U odnosu na meso drugih pasmina, tipova i hibrida svinja koje se kod nas uzgajaju, meso crne slavonske svinje odlikuje se boljim senzorskim, tehnološkim i kvalitativnim svojstvima koja omogućuju da se ovo meso koristi, kako u svježem obliku, tako i kao sirovina za preradu u visokovrijedne tradicionalne proizvode. U proizvodnji mesa crne slavonske svinje nije dozvoljena upotreba tovljenika dobivenih križanjem crne slavonske svinje s drugim pasminama.

 

DALMATINSKA PANCETA - oznaka zemljopisnog podrijetla

Dalmatinska panceta je autohtoni dalmatinski trajni suhomesnati proizvod koji se proizvodi u Zadarskoj, Šibensko- kninskoj, Splitsko- dalmatinskoj i Dubrovačko- neretvanskoj županiji te gradu Novalji u Ličko- senjskoj županiji. Dalmatinska panceta ima specifičan okus i aromu na sušeno meso uz blagu aromu dima, blago slani okus te meku konzistenciju i topljivost u ustima prilikom žvakanja, koje su posljedica posebnog stoljetnog načina proizvodnje te specifičnih uvjeta zemljopisnog područja. Osobito je blaga aroma po dimu svojstvo koje Dalmatinsku pancetu u najvećoj mjeri odvaja od sličnih proizvoda u široj regiji. 

Izložba authtonih hrvatskih proizvoda na Markovom trgu ,Brački varenik

BRAČKI VARENIK - oznaka izvornosti

Brački varenik je dodatak jelima, tamna ljepljiva tekućina, slatkasto opora okusa te okusa po karameliziranom šečeru. Proizvodi se na području otoka Brača, od svježe ubranog ili sušenog grožđa crnih sorti plavac mali, ninčuša i crljenak te bijele sorte maraština. Povijesne činjenice govore da je Brački varenik najstariji dodatak jelima u mediteranskoj „kužini“. Posebnost Bračkog varenika temelji se na sortimentu bračkih vinograda, mediteranskom podneblju koje omogućuje pripremu sirovine i višestoljetnom iskustvu priprave varenika.

 

SLAVONSKA KOBASICA - oznaka zemljopisnog podrijetla

Slavonska kobasica trajna kobasica koja se tradicionalno proizvodi u Slavoniji od usitnjenog svinjskog mesa i tvrde slanine s dodatkom kuhinjske soli te crvene slatke i ljute začinske paprike i češnjaka. Proizvodni proces traje najmanje 60 dana. Slavonska kobasica dio je gastronomskog identiteta i turističke ponude Slavonije, a njezina proizvodnja dio tradicije, kulture i načina života slavonskog sela, o čemu svjedoče brojni zapisi. 

Izložba authtonih hrvatskih proizvoda na Markovom trgu, Istarski med

ISTARSKI MED - oznaka izvornosti

Istarski med je med dobiven vrcanjem i/ ili med u saću i to med od bagrema, kadulje, bjelogorične medljike te cvjetni med. Proizvodi se na Istarskom poluotoku koji ima dugu tradiciju pčelarstva, a prva svjedočanstva o pčelarenju u ovim krajevima spominju se od 15. stoljeća. U tehnologiji proizvodnje Istarskog meda važno je da se svi proizvodni procesi, odnosno: paša, vrcanje i pakiranje meda, odvijaju na području Istre. U proizvodnom procesu pčelari koriste sve tipove košnica sa pokretnim saćem. Floristički i klimatski uvjeti određenog područja od velikog su značaja za proizvodnju specifičnih vrsta meda zbog čega će se u specifikaciji proizvoda ograničiti područje na kojem će biti dopušteno seliti košnice.

 

DALMATINSKA PEČENICA - oznaka zemljopisnog podrijetla

Dalmatinska pečenica je autohtoni dalmatinski trajni suhomesnati proizvod koji se proizvodi u Zadarskoj, Šibensko- kninskoj, Splitsko- dalmatinskoj i Dubrovačko- neretvanskoj županiji te gradu Novalji u Ličko- senjskoj županiji. Proizvodi se od svinjskih leđa i slabina, bez kosti, masnog tkiva i kože. Tehnologija proizvodnje Dalmatinske pečenice obuhvaća primjenu postupaka suhog soljenja ili salamurenja i hladnog dimljenja izgaranjem tvrdog drva, te sušenja i zrenja u prirodnim kontroliranim mikroklimatskim uvjetima, a tehnološki postupka traje 30 do 45 dana. U stoljetnoj tradiciji proizvodnje Dalmatinske pečenice vrlo važan je i utjecaj posebnih proizvodnih vještina koje su usavršavane i prenošene s koljena na koljeno.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje