Pokusi na polju

Dani krumpira u Varaždinskoj županiji

Agrovijesti
Krumpir Fotografija: Pixabay
Na području Varaždinske županije sadi se od 2300 do 2500 ha krumpira, što trenutno predstavlja jednu četvrtinu ukupnih površina pod krumpirom u RH.

Služba za stručnu podršku Varaždinske županije u suradnji s OPG-om Jurice Cafuk već dugi niz godina provodi brojne pokuse na povrću. Ovogodišnji dani polja krumpira održani su  12. kolovoza u Općini Vidovec, na pokusnom polju OPG-a Cafuk, u suradnji sa tvrtkom Cipro i tvrtkom Solawest iz Francuske, uz brojne goste i poljoprivredne proizvođače, piše Savjetodavna.hr. 

Na području Varaždinske županije sadi se od 2300 do 2500 ha krumpira, što trenutno predstavlja jednu četvrtinu ukupnih površina pod krumpirom u RH. Iako se prosječni prinosi krumpira kreću oko 20 t/ha, naši komercijalni proizvođači postižu znatno veće prinose uz dobru agrotehniku i kvalitetan sjemenski krumpir. Osim same proizvodnje pred poljoprivrednim proizvođačima su sve veći izazovi vezani za skladištenje i pakiranje krumpira prema zahtjevima tržišta. Također, provedbenom Uredbom komisije (EU) 2019/989 o oduzimanju odobrenja za upotrebu aktivne tvari klorprofama (najkasnije do 8.listopada) poljoprivredni proizvođači prilikom skladištenja krumpira više ne mogu koristiti tu aktivnu tvar za sprečavanje klijanja konzumnog krumpira tijekom skladištenja. Kako bi osigurali kvalitetno skladištenje uz optimalnu temperaturu i optimalnu relativnu vlagu zraka nova skladišta moraju imati ventilacijski sustav radi osiguranja stalne cirkulacije zraka i ujedno sprečavanje klijanja krumpira. Upravo zbog toga poljoprivredni proizvođači trenutno imaju mogućnost prijave na natječaj za Mjeru 4.1.1. koja se odnosi na izgradnju i opremanje skladišta za krumpir.

Prije sadnje na pokusnom polju je napravljena analiza tla i na osnovu provedene analize obavljena je gnojidba prema preporuci. Na kraju vegetacije provedeno je vaganje prinosa za svaku sortu, uz prezentaciju ostalih karakteristika vezanih za njihovu primjenu u prehrani i preradi.

Na pokusnom polju je također postavljena agroklimatološka stanica, gdje su uz praćenje podataka dane preporuke za pravovremenu zaštitu i primjenu fungicida. Klimatske prilike tijekom svibnja, lipnja i srpnja bile su vrlo povoljne za razvoj bolesti. Već sredinom travnja ostvareni su prvi uvjeti za infekciju plamenjačom te koncentričnom pjegavosti lista. Upravo praćenjem podataka o temperaturi, relativnoj vlažnosti zraka i oborinama određuju se optimalni rokovi zaštite protiv ovih bolesti.

Plamenjača krumpira (Phytophtora infestans) najznačajnija je bolest krumpira. Manifestira se pojavom žuto-smeđih pjega, koje kasnije potpuno posmeđe i suše se. Na naličju listova javlja se siva prevlaka nastala od spora gljiva. Bolest može zahvatiti i peteljku lista, stabljiku a kod jake zaraze može zahvatiti i gomolje.

Koncentrična pjegavost lista krumpira (Alternaria solani) također spada u značajnije bolesti krumpira. Crne pjege se javljaju na donjim listovima, u početku su od nekoliko milimetra pa do 2 cm veličine, unutar pjega javljaju se koncentrični krugovi, po čemu se ova bolest vrlo lako može prepoznati.

Uz brojne korisne informacije koje su poljoprivredni proizvođači dobili na danima krumpira, vrijedni kuhari pod vodstvom Damira Crlenog pripremili su degustaciju različitih specijaliteta, prema kulinarskim tipovima pojedinih sorti krumpira koje su bile u pokusima.