Studija

Danska zdravija zbog „poreza na masnoće“

Agrovijesti
Riblji obrok Fotografija: Thinkstock
Kratkotrajni danski namet na masnu hranu teško je kritiziran kada je prvi put uveden u listopadu 2011. godine. No, istraživanja pokazuju da je porez postigao svoju svrhu u promjeni danskih kupovnih navika i spašavanju života

Novo istraživanje koje su zajedno napravili Sveučilište Oxford i Sveučilište Copenhagen pronašlo je da su danci kupili 4 posto manje zasićenih masnoće, više povrća i manje slanih proizvoda dok je porez bio na snazi između listopada 2011. i siječnja 2013., što je suprotno općem javnom mišljenju. Studija je objavljena u European Journal of Clinical Nutrition.

„Vidimo da je mnogo hrane zamijenjeno kada su političari regulirali našu konzumaciju“, rekla je Sinne Smed sa Sveučilišta Copenhagen za online magazin Videnskab. „Neki su rezultati stvarno pozitivni. Na primjer, možemo vidjeti da se konzumira više voća i povrća. Ipak, jedna negativna stvar je da postoji veća konzumacija soli.“

Porez od 2,14 eura po kilogramu uveden je za mesne i mliječne proizvode, jestivo ulje koje sadržava više od 2,3 posto zasićenih masnoća u cilju borbe protiv nezdravog stila života, jer je oko 13 posto Danaca pretilo. Porez na masnoće je prvi takve vrste u svijetu. No, u posljednjih desetljećima, zemlje članice EU eksperimentirale su s različitim vrstama poreza u cilju sprječavanja dijabetesa i ostalih životnih bolesti među stanovnicima. Neke zemlje kao što su Francuska, Mađarska, Finska i Ujedinjeno Kraljevstvo su uvele porez na šećere, na primjer čokoladu, gazirana pića i slastice. Na razini EU, prehrambeni sektor često je naglašavao da se vjeruje da su porezi na hranu i piće diskriminirajući protiv određenih proizvođača hrane i opstruiraju jedinstveno tržište EU-a.

Promjena navika potrošača

Općenito, prema istraživanju promjene u nabavi proizvoda sa zasićenim mastima, solima, vlaknima, voćem i povrćem zbog uvođenja poreza na masnoću su imale utjecaj na broj osoba koje su umrle od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka. „Rezultati pokazuju mali ali vrlo značajan pad broja smrtnih slučajeva od nezaraznih bolesti“, kaže Smed. Podaci pokazuju da porez može spasiti 123 osobe godišnje, od čega su njih 76 ispod 75 godina starosti. Rezultati bi bili i viši da se konzumacija soli nije podigla tijekom istih mjeseci. „Kada se poveća cijena nekog proizvoda, ljudi počinju tražiti alternative. Masnoće, šećer i sol daju puno okusa pa kada se koriste manje zasićeni proizvodi dolazi do povećanja količine soli koja se dodaje hrani. Dakle, ako uvedeno novi porez na masnoće, morali bi pronaći način kako kontrolirati unos soli“, objašnjava Smed.

Čokolada

Pitanje prekogranične kupovine

Novo istraživanje zaboravilo je spomenuti da je porez veliki administrativni teret na poslovanje. On također vodi i do ogromnog porasta prekogranične kupovine u susjednoj Njemačkoj gdje Danci kupuju masne prehrambene proizvode koji su kod kuće postali preskupi. Na kraju, porez je otpisan od strane povjerenice za zaštitu tržišnog natjecanja EU-a Margrethe Vestager koje je u to vrijeme bila danska ministrica ekonomskih odnosa i unutarnjih poslova.

Claus Bøgelund Nielsen, potpredsjednik Danske trgovinske organizacije robom široke potrošnje (DSK) rekao je za EurActiv da je porez imao „psihološki učinak“ stvarajući dojam među potrošačima da ako odu preko granice, to će biti dobra prilika da kući donesu ostale mliječne prehrambene proizvode koji nisu pod porezom, kao što su slatki napici i slatkiši.

Novi principi

Ipak, zdravstveni aktivisti i znanstvenici pozivaju da se porez ponovno uvede na bazi novi principa od kojih bi bilo koristi za poslovanje, no i dalje bi poboljšali javno zdravlje. Potiču vladu da ovaj put „učini ispravno od početka“ i sluša stručnjake. „Porez se moram ponovno uvesti, ali ovaj put na ispravan način sa potrebnim temeljima. Prvo, morali bi slušati stručnjake koji mogu definirati cjelokupne principe za pristojbu. Onda, morali bi se sjeti sa različitim sektorima poslovanja kako bi raspravili kako ga možemo uvesti i administrirati na najbolji način“, kaže Bent Egberg Mikkelsen, profesor prehrane sa Sveučilišta Aalborg.

Ako se Danska odluči na ponovno uvođenje poreza na masnoće, vrlo je vjerojatno da će morati čekati dok Europska komisija odredi da li se prvi smatra nezakonitom državnom pomoći. U 2015. godini EU je otvorila istragu, kako bi utvrdila da li su ili ne proizvođači hrane koji nisu bili prisiljeni dodati dodatni porez na svoje proizvode primili nezakonitu pomoć.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje