KLIMATSKE PROMJENE

Degradacija zemljišta prijeti blagostanju dvije petine čovječanstva

Agrovijesti
Klimatske promjene Fotografija: Thinkstock
Degradacija zemljšta uzrokovana ljudskim aktivnostima narušava blagostanje najmanje 3,2 milijardi ljudi, košta više od 10% godišnjeg globalnog bruto domaćeg proizvoda i ugrožava sigurnost hrane, upozorili su stručnjaci u izvještaju u kojem su objavljeni rezultati trogodišnje studije.

Degradacija zemljšta uzrokovana ljudskim aktivnostima narušava blagostanje najmanje 3,2 milijardi ljudi, košta više od 10% godišnjeg globalnog bruto domaćeg proizvoda i ugrožava sigurnost hrane, upozorili su stručnjaci u izvještaju u kojem su objavljeni rezultati trogodišnje studije.

Stručnjaci kažu kako se posljedice mogu izbjeći, ali da su potrebne hitne mjere kako bi se uspostavlo održivo upravljanje zemljištem.

"Do 2050. godine, predviđa se da će kombinacija degradacije zemljišta i klimatskih promjena smanjiti globalne prinose usjeva za 10% u prosjeku, a u nekim regijama i do 50%. U budućnosti većina degradacije će se desiti u Središnjoj i Južnoj Americi, podsaharskoj Africi i Aziji – dijelovima u kojima je ostalo najviše zemljišta pogodnog za poljoprivredu", navodi se u izvještaju 100 stručnjaka iz 45 zemalja.

Izvještaj je napravila Međuvladina znanstvena platforma o biodiverzite i usluge ekosistema, pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda koje su opisale izvještaj kao "prvu sveobuhvatnu, na dokazima zasnovanu procjenu degradacije zemljišta i restauracije".

Stručnjaci upozoravaju kako degradaciju zemljišta širom svijeta uzrokuju životni stil visoke potrošnje u razvijenim zemljama, zajedno srastom potrošnje u zemljama u razvoju.

Da bi se zadovoljile potrebe takvog životnog stila, usjevi i pašnjaci se šire na prostore s prirodnom vegetacijom, što dovodi do neodrživih poljoprivrednih i šumarskih praksi i u specifičnim sektorima do veće urbane ekspanzije, razvoja infrastrukture i ekstraktivne industrije.

Ukoliko se ne poduzmu hitne i konkretne akcije, "degradacija zemljišta će se pogoršati suočena sa rastom populacije, nezapamćenom potrošnjom, sve više globaliziranim gospodarstvom i klimatskim promjenama", upozorili su stručnjaci.

Klimatske promjene

U izvještaju, objavljenom 26. ožujka navodi se da degradacija zemljišta u velikoj mjeri doprinosi klimatskim promjenama. Samo je krčenje šuma uzrok oko 10% svih emisija plinova s efektom staklenika koje uzrokuje čovek.

Drugi veliki uzročnik klimatskih promjena je oslobađanje ugljika ranije uskladištenog u zemljištu. U izvještaju piše da je degradacija zemljišta od 2000. do 2009. bila odgovorna za godišnju globalnu emisiju do 4,4 milijardi tona ugljičnog dioksida. 

"Degradacija zemljišta u velikoj mjeri doprinosi klimatskim promjenama, dok klimatske promjene mogu pogoršati posljedicu degradacije zemljišta i smanjenje mogućnost nekih opcija da se izbjegne, smanji ili preokrene degradacija", navodi se u izvještaju.

Stručnjaci upozoravaju i na velike utjecaje sve ekstremnijih vremenskih prilika, kao što su ubrzana erozija zemlje na degradiranim zemljištima, povećan rizik od šumskih požara i promjenjena raspoređenost invazivnih vrsta, štetočina i patogena.

Održivo upravljanje zemljištem

Situacija, ipak, nije nepovratna, kažu stručnjaci. Rješenje, navode u izvještaju, leži u održivom upravljanju zemljištem, što znači pošumljavanje, promjene u poljoprivrednim praksama koje bi dovele do manje upotrebe pesticida i dugoročne procjene troškova i koristi.

"Kratkorične koriti od neodrživog upravljanja zemljištem često se pretvore u dugoročne gubitke, što početno izbjegavanje degradacije zemljišta čini optimalnom i ekonomičnom strategijom", navodi se u izvještaju.

Stručnjaci tvrde da su koristi obnove u prosjeku 10 puta veće od troškova.  "Koristi od obnove uključuju rast zaposlenosti, povećanu poslovnu potrošnju, bolju rodnu ravnopravnost, rast lokalnog ulaganja u obrazovanje i bolji sredstva za život", ocjenjuju stručnjaci.

Ali vremena nema puno, upozoravaju autori izvještaja.

"Potrebna je hitna promjena da se spriječi nepovratna degradacija zemljišta i ubrza primjena mjera za obnovu", navode stručnjaci.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje