Voćarstvo

Delikatesa: Stigle su vrgoračke jagode, najbolje na svijetu!

Agrovijesti
Vrgoračke jagode Fotografija: Ivo Čagalj/PIXSELL Pogledajte galeriju
Sve jagode koje ste do sada ove godine pojeli, ako je pisalo vrgoračke, bili su lažnjaci, tvrde proizvođača iz ovog kraja

Vrgoračke jagode najbolje su na svijetu! Pravi poznavatelji lako ih prepoznaju. Nema jagode tako intenzivnog, punog okusa, miris joj je snažan i opojan, a boja savršeno crvena. Nije tamna, ali ni preblijeda. Ta crvena je ona prava crvena, nije mat, već se svijetli!

Ovako opisuju vrgorački uzgajivači jagoda svoj proizvod kojim se ponose. U njihovoj dolini, kažu, zbog specifičnih mikroklimatskih uvjeta uspijevaju savršene jagode koje se uz sav trud, nigdje drugdje ne mogu uzgojiti ni da im budu „do koljena“.

I baš zato  počinju njihovi problemi.  Unatoč tome što su zaštitili zemljopisno podrijetlo svoga najpoznatijeg branda, vrgorački uzgajivači jagoda kojih je prije 10 godina bilo 160, a danas ih je tek stotinjak, bore se protiv krađe imena i patvorina, međutim, za sada im to još ne polazi za rukom.

Makedonske i španjolske jagode u usporedbi s vrgoračkima doimaju se poput plastičnih, ali trgovci čak i s takvim nekvalitetnim proizvodom znaju prevariti naivne kupce.

"Berba vrgoračkih jagoda započela je prije par dana, u srijedu, a prvi dan otkupa bio je u četvrtak. Unatoč tome, već 20 dana tržnice i trgovine preplavljene su jagodama sumnjive kvalitete, koje našima nisu ni sjena, a na njima piše „vrgoračke jagode“. Kradu nam brend, varaju kupce.  Sada, kada su konačno prave vrgoračke jagode dozrele, tržište je već zasićeno patvorinama što iz uvoza što iz domaće proizvodnje koje nam ruše ugled i cijenu", žali se Drago Pervan iz Kokorića, jednog od sela u vrgoračkom kraju čuvenog po uzgoju jagoda.

Vrgoračke jagode, uzgajivač Drago Pervan

Vrgorčani su prve jagode zasadili prije 40 godina i to nakon što su novu kulturu pokušali uvesti u PIK-u Neretva. Zbog niza okolnosti, te neretvanske nisu uspjele, ali su se zato, igrom slučaja, jagodama počeli baviti Vrgorčani i do danas stekli  nacionalnu slavu zbog kvalitete svoga proizvoda.

"Kako bismo spriječili varanje kupaca i neovlašteno korištenje našeg imena, preko udruge Vrgoračka jagoda naručujemo gajbe i ambalažu s našim logotipom i grbom grada Vrgorca, koji nam je dao odobrenje za korištenje. Nadali smo se da će to pomoći kupcima u prepoznavanju vrgoračke jagode, a onda se dogodio šok. Nedavno je jedan otkupljivač naručio čak 6000 naših gajbi, a uopće ne otkupljuje vrgoračke jagode", žali se Drago Pervan iz udruge Vrgoračka jagoda, a u razgovor se ubacuje Tomislav Pervan, zvani Miće, predsjednik Mjesnog odbora Kokorića. On je, prošle godine od jagoda odustao i na njihovom mjestu posadio vinograd plavca malog.

"Zašto ne kažeš otvoreno? Gajbe je kupio trgovački obrt koji otkupljuje opuzenske jagode i prodaje ih pod vrgoračke. U posao nam se ubacuju Neretvani, koji su s jagodama započeli prije 2-3 godine, kada su vidjeli da nama dobro ide, a njihove jagode nisu ni blizu naših. Oni imaju najbolje mandarine i žabe, ali naše su jagode bolje! Zato se šlepaju pod naš brend. Mi smo uložili u zaštitu, financirali Institut za jadranske kulture i melioraciju krša preko kojeg je rađena zaštita. Neretvanska jagoda ni slučajno nije vrgoračka. Njihove jagode dospijevaju ranije od naših, prosječne su, a oni je prodaju pod vrgoračku, isto što pokušavaju i zagrebački i osječki proizvođači. Sramota!", kaže Miće.

Kontaktirali smo i vlasnicu prozvanog trgovačkog obrta koja se zgrozila zbog optužbi.

Vrgoračke jagode, uzgajivač Tomislav Pervan

"Kako bih mogla opuzensku jagodu prodavati pod vrgoračku, kada svatko tko se razumije vidi da su vrgoračke najbolje. Jagode kupujem u Orahu, direktno od proizvođača, a ne preko udruge i to njima smeta. I nisam kupila 6.000 gajbi, već 2.000", rekla nam je i ponovila da su vrgoračke jagode najbolje, a  njezini kupci ih dobivaju.

Naši sugovornici u Kokorićima proveli su nas kroz nasade gdje, najvećim dijelom pod plastenicima, dozrijevaju jagode. Na licu mjesta su nam objasnili zašto su vrgoračke najbolje. Jednostavno, Bog im je dao najbolji komad zemlje za uzgoj jagoda. U njihovoj je kotlini zemlja crvenica, puna je željeza, a voda se slijeva i prirodnim je putem obogaćuje. Uz poštivanje strogo određenih normi uzgoja i zaštite, proizvode vrhunsku delikatesu.

"Nama inspekcije dolaze svako malo i kontroliraju uzgoj. Vode računa o zaštiti, čime prskamo, koliko i u koje vrijeme. Tako i treba, ali zašto ne odu na tržnicu i kod nakupaca provjere da li su te jagode koje predstavljene kao vrgoračke zaista kupljene od nekog OPG-a iz Vrgorca. Vrlo je jednostavno provesti kontrolu, ako se ima volje, ali izgleda da nema", kažu nam Pervani. Vrgoračkih jagoda ima oko milijun sadnica, ukopan urod im je oko 600-700 tona, a  sudeći po količini na tržištu, pola države proizvodi vrgoračke jagode, žale se naši sugovornici.

"Ove godine  su naše jagode fantastičnee. Urod je dobar, neki se mogu pohvaliti i s kilom po sadnici, a kvaliteta im je vrhunska. Klimatski uvjeti išli su nam na ruku", kaže Drago Pervan, a Tomislav Pervan dodaje da se baš zato moraju boriti protiv prekupaca koji pod njihovim brendom prodaju lažnjake, obaraju im cijenu i sramote ih na tržištu.

Među jagodama zatičemo i Željka Praliju, koji je vrgorački zet pa originalne vrgoračke jagode prodaje u Splitu na glavnoj tržnici.

Vrgoračke jagode - U obitelji Resetar sva djeca sudjeluju u proizvodnji i prodaji, kcerka Blagica s bracom Goranom, Antom i najstarijim Ivanom

"Sada kada je započela berba, gotovo svaki drugi dan dolazim po jagode koje moraju biti svježe. Inače, u posao je uključena cijela obitelj. Vlasnica OPG-a je moja supruga Ivana koja ih prodaje splitskom pazaru, pomaže joj naša kćer, a punac i punica su ovdje u Kokorićima i rade na oko 10.000 sadnica. Ja sam svima logistika", opisuje nam Pralija podjelu zadataka.

A da su zaista cijele obitelji uključene u proizvodnju, uvjerili smo se u Orahu. Pred kućom,  nekoliko desetaka metara udaljenoj od graničnog prijelaza s BiH, za štandom s jagodama zatičemo Blagicu Rešetar.

"Ja prodajem jagode, a trojica braće, Ivan, Goran i Ante, pomažu ocu Ivi i mami Gordani u polju. Posla ima puno i raditi moraju svi. Tako je to u poljoprivredi", kaže nam Blagica. Zadovoljna je prometom. Dnevno proda 4-5 gajbi.

Posjetili smo i otkupnu stanicu Afrofructusa u Podprologu, najvećeg otkupljivača vrgoračkih jagoda. Prvi je dan otkupa, gužve nema, ali zato  je prvi kamion već nakrcan paletama sa crvenim („sjajnim“), sočnim plodovima.

"Danas smo otkupili 2,5 tone vrgoračkih jagoda koje će već sutra biti na policama u Zagrebu, u Intersparu i Konzumu. Ovogodišnje su jagode izvrsne kakvoće, a bit će ih za 10% više nego lani. Cijena otkupa prvih vrgoračkih jagoda je 17 kuna po kilogramu pa kupac koji u dućanu plati jagodu 10 kuna bi mogao i sam znati da nije vrgoračka.  Ovo je prva cijena, padat će, ali mi želimo i na ovaj način potaknuti i podržati proizvođače i njihovu udrugu", kaže nam Branko Rakić iz Agrofructusa.

Vrgoračke jagode - Tvrtka Agrofructus tradicionalni i najveci otkupljivac u cetvrtak je zapocela otkup po cijeni od 17 kuna. Djelatnik na utovaru Marko Utorac

Cijena je dobra, ali primjerice, 2010. godine prve vrgoračke jagode otkupljivale su za 22 kune. Od tada je cijena repromaterijala skočila za 3 puta, a cijena jagoda pala. To je razlog i sve manjeg broja proizvođača. A sada kada su proizvod brendirali i proslavili bila bi šteta da ustuknu pred nekvalitetnim, bezokusnim europskim plodovima. Naravno, otvoreno tržište čini svoje, ali prodaja makedonske pa čak i opuzenske jagode pod imenom vrgoračka nije samo prevara već i krađa. A da bi se to spriječilo, postoji država i njezine institucije koje očito ne rade kako bi trebale.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje