Intervju tjedna

Denis Matijević: Previše smo ulagali u socijalu, a premalo u razvoj poljoprivrede. Zato smo loši u proizvodnji

Agrovijesti
Denis Matijević, vlasnik Agrofructus Grupe Fotografija: Grgur Žučko/Pixsell
Sezona jagoda, trešanja i drugog voća je krenula, no kupci smatraju kako su cijene previsoke za naš standard. Koliko pretjerujemo sa cijenama? Jesmo li konkurentni u proizvodnji voća i gdje su naše prilike te zbog čega smo propustili šanse da boljom poljoprivrednom politikom napravimo veće pomake u proizvodnji? Teme su o kojima smo razgovarali sa Denisom Matijevićem vlasnikom AgroFructusa najvećeg otkupljivača voća i povrća u regiji.

Ovih dana prodaju se jagode ili trešnje iz domaćeg uzgoja. Jesu li cijene pretjerane? Za malo pakiranje od pola kilograma ili manje se u Zagrebu traži 12, 15 pa do 20 kuna? Koliko je to realno? 

To je  tržišna cijena koju uvjetuje odnos ponude i potražnje. U ovom slučaju je riječ o prvoj robi koje ima malo, potražnja je velika, a samim time i cijena. No ona će ubrzo počet padati s povećanjem robe na tržištu. Zakon tržišta kaže da sve dok imate kupca za proizvod, cijena je realna.

Kakvo je prema Vašem mišljenju danas stanje u proizvodnji voća i povrća? Ima li pomaka ili stagniramo odnosno nazadujemo? Statistika pokazuje česte oscilacije. 

Poljoprivreda napreduje uza sve nedostatke i to zahvaljujući izoliranim i na sebe oslonjenim proizvodnjama. Vremenske (ne)prilike vodeći su razlog oscilacija u proizvodnji, odnosno nedovoljna zaštita proizvodnje. Ukoliko je proizvođači ne zaštite sve će se više suočavati s propadanjem nasada, njihovim bolestima i financijskim gubicima. Na državnoj razini, rješenje je u regionalizaciji, a na mikro u  proizvodnji u kontroliranim uvjetima, jer je na otvorenom prevelik rizik.

 

Koliko Hrvatskoj danas nedostaje voća i povrća i u kojim smo kategorijama najbolji, a u kojima najgori?

Nedostaje nam svih vrsta voća i povrća, no zbog sezonalnoga karaktera proizvodnje u Hrvatskoj uvijek će postojati potrebe za uvozom kako bi se tržištu osigurala ponuda voća i povrća tijekom cijele godine. Imamo pozitivan primjer mandarina, a negativan primjerice  jagoda, čiji su nasadi posljednje dvije godine stradali zbog kiše i mraza. Jagoda bi ujedno bi mogla imati dulju sezonu te dodatno zapošljavati. Međutim ni taj se potencijal ne koristi.

Nedavno ste izjavili kako bi mogli proizvoditi puno više jagoda i sličnog bobičastog voća za kojim postoji ogromna interes za izvoz. Zašto ne proizvodimo? Jesmo li lijeni, neorganizirani ili je problem u plasmanu?

Ne proizvodi se više i uspješnije jer, prije svega, nema sustava. Nema poljoprivredne strategije koja treba dati odgovore na pitanja što, gdje i kako Hrvatska može konkurentno proizvoditi. Ne možemo proizvoditi sve, ali itekako možemo i moramo uspješnije zadovoljavati vlastite potrebe. Potencijali za proizvodnju su brojni, ali mi smo pokazali da smo rekorderi u propuštenim prilikama. Agrofructus je našao svoju nišu, analizira potrebe i, zajedno s partnerima, širi proizvodnju. Dakle, može se.

Što bi vi recimo preporučili nekomo tko ima jedan hektar zemlje ili manje da zasadi. Što da proizvodi, kome da prodaje i na koji način da živi od toga?

Mali se  prije svega trebaju udruživati. Nije realno da svatko proizvodi što mu padne na pamet, a jednako tako nije realno da svatko ima svoj traktor, kamion, skladište jer se tako ne može stvoriti konkurentan proizvod. Čak 63 posto registriranih gospodarstva raspolaže s manje od 3 hektara poljoprivrednog zemljišta, dok je prosjek u EU 12,8 ha. O tome što netko treba proizvoditi ovisi od klimatskih uvjeta do potražnje....i opet se tu vraćamo na strategiju.

Denis Matijević, vlasnik Agrofructus Grupe

 

Vi ste najveći otkupljivač voća i povrća u regiji. Koliko godišnje otkupljujete količinski i vrijednosno te na kojim tržištima?

AgroFructus Grupa ima svoje tvrtke u Hrvatskoj, Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji, na navedenim tržištima godišnje otkupimo više od 100.000 tona voća i povrća i kako takvi smo apsolutno najveći otkupljivač u regiji.

Susjedna Srbija je najveći svjetski proizvođač malina, Makedonija imao odličnu proizvodnju voća, sve više nasada ima i u BiH. Zbog čega kod nas stvari stoje ili ne štimaju?

Proizvodnje u Makedoniji i Srbiji, jednako kao i u Hrvatskoj imaju svoje specifične prednosti i nedostatke. Njihova su prednost svakako kvalitetna klima  i geografski položaj koji omogućavaju proizvodnju visoko kvalitetnih i konkurentnih proizvoda. Na žalost niti oni navedene resurse ne koriste na pravi način. U nekim su kulturama svakako uspješniji, dok su u drugima manje uspješni od nas.

Voćari se žale kako je naplata najveći problem hrvatske poljoprivrede jer su prisiljeni prodati svoju robu budući nemaju svoje hladnjače. To im, kako tvrde, radi velike probleme? 

Mi surađujemo s više od 1000 kooperanata i postoje situacije kada ste uvjetovani ostalim tržišnim uvjetima, ali se trudimo poštovati rokove. Danas nikome nije lako čekati na sredstva koja se trebaju preusmjeravati na podmirenje brojnih drugih obaveza. Sve je to začarani lanac i sve tište slični problemi. Veliki problemi naših kooperanata leže i u nedostatku radne snage, za što politika nije pružila adekvatno rješenje, u smislu sezonskih zapošljavanja i slično..

Imate veliko iskustvu u radu na brojnim tržištima. Od otkupa do izvoza. Na koja tržišta vi danas izvozite i što, i što kaže Vaše iskustvu što bi to mogli izvoziti i na koja tržišta? 

Svoje proizvode plasiramo u cijelu Europsku Uniju, Rusiju, te dio pasteriziranog asortimana u Kanadu, SAD, Izrael, Libiju…Potencijal je u onim proizvodima koji su konkurenti, takvi proizvodi uvijek će pronaći mjesto na tržištu.

 

Kako komentirate poljoprivrednu politiku u Hrvatskoj? Da li je ona svih ovih godina bila pogrešna i da li nam ZPP i EU mogu donijeti napredak ili red ili ipak postoji opasnost da ćemo se izgubiti u silnim pravilima i propisima koje ne razumijemo?

Poljoprivredna politika vodila se pogrešno, značajni iznosi ulagali  su se u socijalu, a ne u razvoj. Krajnji cilj je bio supstituirati sve ono što uvozimo, što dugoročno nije bilo održivo, ulaskom u EU postali smo dio većeg tržišta, te uvoz kako takav iz tih zemlja nestaje – koncept pada u vodu.Time se opet vraćam na često spominjanu tezu konkurentnosti, ono što se može konkurentno proizvoditi može naći svoje mjesto na bilo kojem tržištu.

Denis Matijević, vlasnik Agrofructus Grupe

Kad bi bili ministar koje bi poteze povukli kratkoročno, a koje na duže staze?

Ne mogu se staviti u poziciju ministra, no kao poslovni čovjek i stručnjak u ovoj branši ponudio sam rješenja sadržana u nekoliko točaka kao što su izrada strategije poljoprivrede, regionalizacija, komasacija… A isto tako osobno sam se stavio na raspolaganje za daljnje analize i rasprave.

 

Koliko je u Hrvatskoj problem uvoznički trgovački lobiji ili je problem ipak u našoj usitnjenoj proizvodnji, malim količinama i neorganiziranosti proizvođač? Kako organizirati kooperaciju u Hrvatskoj?

Kada govorimo o uvozničkom lobiju prvo bi trebali pregledati dostupne evidencije, koje su to tvrtke uvoznici voća i povrća, koje su to količine, koja je kvaliteta. Veći je problem neorganiziranost naše proizvodnje. Poljoprivredna proizvodnja, kao i proizvođači, usitnjeni su i treba raditi okrupnjavanje, kroz proizvođačke grupe ili organizacije, koje su izdašno poticane iz EU fondova,  kroz naše fondove za ruralni razvoj, no zbog neusklađenosti regulative koji kod nas egzistiraju s istima u EU, hrvatski poljoprivrednici zakinuti su za mogućnost korištenja tih sredstava.

 

Kako danas posluje AgroFructus i gdje vidte svoju poziciju na tržištu u idućih 5 do 10 godina?

AgroFructus je apsolutni lider u organizaciji proizvodnje, skladištenju, pakiranju i prodaji svježeg i prerađenoga voća i povrća. Planovi za budućnost su učvršćivanje pozicije lidera, nove akvizicije i investicije, daljnja modernizacija proizvodnje, nova zapošljavanja.

 

Za kraj možete li nam reći koliko politika i politikanstvo radi protiv proizvodnje? Zašto nam mladi sele iz Hrvatske?

Ne kažemo da politika svjesno radi protiv poljoprivredne proizvodnje, ali samim time što se ne bavi dovoljno tim resorima radi se protiv nje.

 

 

 

 

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje