Analiza

Denis Matijević: Puno novca ulažemo u poljoprivredu, a rezultati u proizvodnji su i dalje loši

Agrovijesti
Densi Matijević, Smarter Fotografija: Smarter
Ulazak RH u EU bio je izuzetno nepovoljan i najveći pad je ostvaren u prvih par godina, ali nakon toga, od 2016., poljoprivreda stagnira. Vrijednost proizvodnje se uglavnom kreće oko 16 milijardi kuna poljoprivrednog outputa. Najviša vrijednost bila je 2008. ( 22,55 milijardi kn). Prije pristupanja RH EU već je pala na 20.91 milijardi kn. Od 2012. vrijednost poljoprivredne proizvodnje se stalno smanjuje, s izuzetkom 2016., da bi 2017. ponovo bio zabilježen pad vrijednosti od 3% i iznosio je 15,9 milijardi kn. U 2018 fizički je obujam proizvodnje rastao 5%, a vrijednost proizvodnje je rasla relativno skromno, te je nastavljena stagnacija, kaže Denis Matijević, direktor tvrtke SMARTER

Za svaku pohvalu je i nužno za daljnji razvoj hrvatske poljoprivrede što je ministarstvo poljoprivrede odlučilo pristupiti izradi dugoročne strategije. To je bilo potrebno učiniti i znatno ranije jer je iz rezultata koji su do sada postignuti vidljivo da Hrvatska ne zna u kojem smjeru treba ići poljoprivreda, koji su ciljevi poljoprivredne proizvodnje i kako se to želi postići. Nije dovoljno tvrditi kako želimo konkurentnu poljoprivredu, zadovoljne farmere i zaštitu ruralnih sredina jer su to preopćeniti ciljevi. Moramo utvrditi konkretne ciljeve, brojke i aktivnosti te imati stvaran akcijski plan koji nas može dovesti do cilja. Ali i novčana sredstva potrebna za ostvarenje svakog cilja.

SMARTER, tvrtka za konzalting u poljoprivredno-prehrambenom sektoru analizirala je u proteklih godinu dana stvarno stanje hrvatske poljoprivrede u što je bio uključen veliki broj stručnjaka. Promatrali smo hrvatsku poljoprivredu vrlo duboko i kroz kontekst globalnih, EU i nacionalnih trendova, ali i analizirali rezultate svih podsektora, strukturu poljoprivrede, glavne odrednice konkurentnosti i napravili usporedbe s ostalim EU zemljama. Iz svih naših analiza teško se mogu potvrditi zaključci dubinske analize Svjetske banke, čiji je dio ovih dana objavilo Ministarstvo poljoprivrede. Mišljenja smo da ako budemo ponovo neobjektivni, zamagljivali istinu i rezultate koje postižemo te aktivnosti koje poduzimamo stalno isticali kao zadovoljavajuće nećemo napraviti dobar posao.

Angažman Svjetske banke pljuska domaćim stručnjacima

Densi Matijević, Smarter

Ministarstvo poljoprivrede je objavilo kako je angažiralo stručnjake Svjetske banke na izradi strategije jer žele biti sigurni da će dobiti najsuvremenije metode analize, kao i iskustva drugih država EU, uz cijenu od 2,5 milijuna eura. To je, usudio bih se reći, velika pljuska za sve hrvatske agroekonomske stručnjake, ogromnu akademsku zajednicu i stručnu javnost koja je svih ovih godina nudila različita strateška rješenja, koja su u konačnici uglavnom ostala mrtvo slovo na papiru. Po priopćenju Ministarstva poljoprivrede kao prve rezultate rada na strategiji istaknuto je nekoliko stvari među koji i to da hrvatska poljoprivrede ide u dobrom smjeru, te da su ulaganja u poljoprivredna gospodarstva opravdana i isplativa.

Poljoprivrede je, kako kaže analiza, vrlo važna za Hrvatsku te se njezin značaj precjenjuje na 15 posto udjela u gospodarstvu. Objektivno se radi o oko 7,5% BDP koji se ostvaruje u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Značajno je da 10 posto svih zaposlenih u RH radi u toj proizvodnji – što čini veliki doprinos ekonomiji i stvarno zaslužuje strateški pristup i uvažavanje nositelja politika. Nemjerljiv je doprinos proizvođača, koji su malobrojni čuvari života na ruralnom prostoru, koji se sve više prazni jer ljudi od svog rada u poljoprivredi žive lošije nego od drugih djelatnosti i svoju budućnost sve više vide izvan Hrvatske.

Mislim da nikome ne treba dokazivati da Hrvatska ima odlične potencijale za razvoj poljoprivrede. Ima kvalitetnu zemlju, obilje vode nužne za poljoprivredu, tradiciju u proizvodnji, velik broj poljoprivrednih škola i fakulteta i dr.. Također kroz ZPP u poljoprivredu se svake godine ulažu sve veća sredstava. No, većina zemalja članica EU sa skromnijim resursima od nas postižu višestruko bolje rezultate poput Nizozemska ili skandinavskih zemlja. Zato se nikako ne možemo složiti s tvrdnjom da poljoprivreda ide u dobrom smjeru te da ulaganja daju rezultate. Čak suprotno. Poljoprivreda je u razdoblju od ulaska u EU od 2012. do 2017. izgubila pet milijardi vrijednosti proizvodnje. Istodobno su ulaganja u poljoprivredu značajno rasla.

Pada nam vrijednost poljoprivredne proizvodnje

Smarter graf

Ulazak RH u EU bio je izuzetno nepovoljan i najveći pad je ostvaren u prvih par godina, ali nakon toga, od 2016., poljoprivreda stagnira. Vrijednost proizvodnje se uglavnom kreće oko 16 milijardi kuna poljoprivrednog outputa. Najviša vrijednost bila je 2008. ( 22,55 milijardi kn). Prije pristupanja RH EU već je pala na 20.91 milijardi kn. Od 2012. vrijednost poljoprivredne proizvodnje se stalno smanjuje, s izuzetkom 2016., da bi 2017. ponovo bio zabilježen pad vrijednosti od 3% i iznosio je 15,9 milijardi kn. U 2018 fizički je obujam proizvodnje rastao 5%, a vrijednost proizvodnje je rasla relativno skromno, te je nastavljena stagnacija.

Istodobno, izdvajanja za poljoprivredu su izuzetno velika. U razdoblju od 2005. do 2016. godine u poljoprivredu je uloženo preko 40 milijarde kn, prosječno godišnje 3,2 milijarde kuna. Posljednje tri godine izdvajanja su još značajnija na temelju sredstava koja se izdvajaju kroz ZPP odnosno iz fondova EU. Tijekom 2018. je isplaćeno čak preko 5,6 milijardi kuna potpora. U zadnje tri godine, kada se sve zbroji 14,4 milijarde kuna za sve vidove poljoprivrednih potpora.

Rezultati isplate tih potpora ipak za sada nisu vidljivi jer se vrijednost proizvodnje ne povećava. Opasno je to što je konkurentnost proizvođača po raznim pokazateljima; od produktivnosti i ukupnih faktora konkurentnosti, na 50% prosječnih europskih pokazatelja. Uz to nikako ne možemo biti zadovoljni strukturom proizvodnje jer sve više dominira biljna proizvodnja i to najviše žitarice i industrijsko bilje, a stalno pada proizvodnja voća, povrća i stočarstvo.

U vanjskotrgovinskoj razmijeni imamo ogroman deficit od preko jedne milijarde eura. Kada promatramo strukturu deficita onda je vidljivo da imamo pozitivnu bilancu kod žitarica, uljarica, proizvoda ribarstva, šećera i duhana. Kod svih drugih proizvoda smo u velikom deficitu. Izvozimo jeftine neprerađene proizvode, a uvozimo proizvode veće dodane vrijednosti koji imaju i veće cijene kao npr. voće, povrće, meso, mliječni proizvodi.

Izvozim žito, a uvozimo brašno i pekarske proizvode. I takvo stanje se ne mijenja već godinama. Izvozimo jeftine proizvode, a uvozimo skupe.

Prihod poljoprivrednika najlošiji u EU

Poljoprivrednik, novac

Unatoč povećanom izdvajanju kroz plaćanja u poljoprivredi prihod poljoprivrednika, koji uključuje i potpore već tri godine za redom stagnira. I na žalost najlošiji je u EU.

Možemo se složiti sa zaključkom iz „dubinske analize“ da su tehnički najučinkovitija gospodarstva koja primaju potpore za ulaganja iz Programa ruralnog razvoja. Ipak moramo biti svjesni činjenice da je vrlo mali postotak PG spreman na korištenje tih sredstava ( samo 10-tak posto od svih PG je spremno sudjelovati u natječajima za mjere ruralnog razvoja). S druge strane brojne odobrene projekte Agencije za plaćanje, banke nisu spremne financirati jer nisu prihvatljivi po njihovim kriterijima, a poljoprivrednici vlastitih investicijskih sredstava nemaju. Mišljenja smo kako pozitivni trendovi koji se ostvaruju sve boljim korištenjem programa ruralnog razvoja neće još duže vrijeme bitnije utjecati na poboljšanje rezultata unatoč naporima koje radi ministarstvo zadnje dvije godine, što svakako treba pohvaliti. Hrvatski poljoprivredni proizvođači će sigurno još duže vrijeme trebati primati značajnije izravne potpore.

Još jedan od dvojbenih zaključaka dubinske analize je da pozitivnom trendu pridonose zakonska rješenja čija implementacija u posljednje dvije godine znatno mijenja perspektivu i trendove u poljoprivredi. Administracija je donijela niz zakonskih rješenja, ali ona su najčešće mrtvo slovo na papiru. Spomenimo ovdje samo Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je stupio na snagu prije više do godinu i pol, ali ne daje svoje rezultate i na njega je previše prigovora svih dionika. Važna zakonska rješenja i mjere koje bi ubrzale udruživanje proizvođača su u potpunosti izostala. Tako malobrojno udruženi proizvođači u proizvođačke organizacije razmišljaju o ukidanju istih jer ne mogu ostvariti ciljeve zbog kojih su osnovani. To je vidljivo pogotovo kod PO u mliječnom sektoru ali i u voću.

Zakon o poljoprivredi je samo administrativno zakomplicirao život proizvođačima pa su njegovi najveći kritičari upravo sami mali proizvođači. 

Moram naglasiti da dubinska analiza nije spomenula pitanje samodostatnosti. Mi možemo proizvesti gotovo svu hranu za vlastite potreba. Pitanje osiguranja kvalitetne, zdrave i sigurne hrane za vlastito stanovništvo je temeljna postavka na kojima bi trebala počivati Strategija poljoprivrede.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje