OKRUGLI STOL

Dezertifikacija i degradacija zemljišta ozbiljan su društveni problem

Agrovijesti
Fotografija:
U sklopu 13. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa "Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša" na Fakultetu biotehničkih znanosti Osijek održan je okrugli stol pod nazivom "Dezertifikacija, degradacija zemljišta, suša - stare prijetnje novi izazovi"

Dezertifikacija i degradacija zemljišta ozbiljan su društveni problem, koji kao preduvjet rješavanja zahtijevaju političku odluku, transparentne podatke, što više održive poljoprivrede i znatno bujniji zeleni pokrov, istaknuo je akademik Ferdo Bašić u zaključku okruglog stola "Dezertifikacija, degradacija zemljišta, suša - stare prijetnje novi izazovi", održanog na Fakultetu biotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) u sklopu 13. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa "Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša".

Skup se održao u organizaciji Agroglasa, časopisa za poljoprivredu Glasa Slavonije, Hrvatskog društva za proučavanje obrade tla (HDPOT) i međunarodne organizacije ISTRO.

Tradicionalni okrugli stol održan je u suorganizaciji i pod pokroviteljstvom Odjela za bilinogojstvo Akademije poljoprivrednih znanosti i Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Kako javlja Glas Slavonije, uvodničari su bili eminentni stručnjaci iz toga područja, a najviše se govorilo o dezertifikaciji, procesu kojim se nekoć plodno tlo, pod utjecajem klimatskih prilika i čovjekovog djelovanja pretvara u pustinju.

"Za temu ovogodišnjeg okruglog stola odabrali smo sve aktualniju problematiku dezertifikacije, degradacije zemljišta i suše. Glavni uzročnik ovih pojava klimatske su promjene. Dezertifikacija pogađa sve kontinente na Zemlji, osim Antarktike, njome je pogođeno 36 milijuna četvornih kilometara Zemljine površine te više od 250 milijuna ljudi. Prvi put o ovoj se temi ozbiljno raspravljalo 1977., u Nairobiju, u Keniji, u organizaciji UNCCD-a, glavnog svjetskog pokretača borbe protiv dezertifikackije", rekao je prof. dr. sc. Danijel Jug, uvodničar i moderator okruglog stola te predsjednik Znanstvenog odbora skupa.

Dodao je da se ove pojave mogu ublažiti različitim mjerama, poput "hvatanja" soli, kontrole ispaše, pokrovnim usjevima, poboljšanjem tehnike dobivanja drvenog ugljena, od kojih se mnoge mogu i kod nas primijeniti.

Da je doista riječ o svjetskom problemu potvrdila je Marija Vihovanec Sabo. "Više od 75 posto površine Zemlje već je degradirano, a više od 90 posto moglo bi biti degradirano do 2050. godine", istaknula je. Dodala je i da je u RH u izradi Nacionalni program djelovanja za suzbijanje dezertifikacije, koji je iznjedrio nekoliko tisuća stranica kvalitetnog materijala, s podacima o stanju zemljišta, tala, klime, šuma, voda, korištenih u brojnim studijama. No, s tim se stalo 2008. U međuvremenu napravljena je strategija prilagodbe klimatskim promjenama RH.

"Poljoprivreda ovisi o zemljištu, stoga ga moramo dobro poznavati", poručila je Vihovanec Sabo.

Na okruglom stolu čulo se mnogo zanimljivih izlaganja. Tako je izv. prof. dr. sc. Ivan Plaščak govorio o ulozi daljinskog istraživanja u procjeni degradacije zemljišta, a prof. dr. sc. Irena Jug postavila je pitanje može li klimatski pametna poljoprivreda promijeniti trendove degradacije zemljišta.

"Postoji li politička volja za strateško upravljanje sušom u RH", zapitala je Ksenija Cindrić Kalin iz DHMZ-a. Ako je odgovor pozitivan, treba krenuti u akciju što prije, dok nije prekasno, poručili su znanstvenici.