NAMNOŽILE SE

Divlje svinje uzrokovale veliku štetu u općini Tisno

Agrovijesti
Fotografija:
Zdravku Muiću iz Dazline u općini Tisno divlje svinje uništile su tri tone grožđa, a Eduardu Muiću iščupale cijevi za navodnjavanje rajčica

Zbog enormnog povećanja populacije divljih svinja sve je više šteta u poljoprivredi.

Kako javlja HRT, Zdravko Muić iz Dazline u općini Tisno, kojem su divlje svinje poharale vinograd, ostao je bez uroda od tri tone vrhunskog kardinala.

"To je posebno nešto, to je kardinal, to je veliko zrno kada je normalna godina. A ove godine ni zrna jednoga. Šteta je 40.000 kuna, a možda i više. Tako da sam ovdje radio za ništa, a došlo me oko pet do šest tisuća kuna samo prskanje, a gdje je oranje, gdje je sav posao", izjavio je očajni Zdravko Muić, kojem su divlje svinje u jednoj noći pojele urod sa 450 trsova. 

U Dazlini su ugrožena i ostala obrađena polja. Eduardu Muiću divlje svinje su podigle foliju i cijevi kojima navodnjava rajčice. Iščupale su cijevi za navodnjavanje i uzrokovale veliku štetu. 

Kako bi se izbjegli slični scenariji, nadležne službe poručuju poljoprivrednicima da ograde nasade, ili se što prije osiguraju, a lovcima da posao rade bolje nego do sada.

Zakonski su za gospodarenje divljači zaduženi lovci. U ovom je slučaju, tvrde mnogi, zakazalo lovačko društvo "Kamenjarka Tisno".

"Mislim da smo malo zakasnili s našim namjerama i tvrdim odgovorno da naše društvo nije djelovalo najbolje zato što je trebalo organizirati lovce tako da obave noćna dežurstva", naglašava Slavko Stilinović iz Lovačkog društva "Kamenjarka Tisno".

Iz Lovačkog saveza upozoravaju da će zbog sušne godine još biti štete pa ratari trebaju poduzeti sve zakonom propisane radnje.

"Svaka lovačka udruga ili pravna osoba koja gospodari lovištem, dužna je na zahtjev vlasnika poljoprivrednih kultura osigurati mu repelente. Druga je mjera da se te kulture ograde žičanom ili nekom drugom fiksnom ogradom i treća varijanta su tzv. električni pastiri", istaknuo je Nedjeljko Dujić, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Šibensko-kninske županije.

Poljoprivrednici uglavnom ne poduzimaju sve mjere i rijetko imaju osiguranje. Pa se očekuje još štete. Godina je sušna i mnogo je žedne divljači. 

"Vepar se širi enormnom brzinom diljem čitave Europe", govori Dujić.

Ako je šteta nastala unatoč mjerama, tada mogu tražiti odštetu.

"Zakonska procedura je takva, da bi se u roku od sedam dana  trebao javiti nadležnom lovoovlašteniku, podnijeti odštetni zahtjev i lovoovlaštenik mu treba odgovoriti", naglašava Višnja Marasović, pročelnica Odjela za poljoprivredu Šibensko-kninske županije.

"Poljoprivrednicima ostaje uvijek da osiguraju svoj usjev, pogotovo ako je visoko vrijedan, donosi veliki profit i od toga se živi", naglasila je Marasović.

Pozivaju na bolju i pravodobnu komunikaciju s lovačkim udrugama.

"Neke udruge daju raznorazne pomoći od sjemena za usjeve pa imaju dogovor da se šteta prebija tako, neke udruge sufinanciraju podizanje ograda, a u pravilu repelenti idu na trošak udruga", govori Dujić.

I Upravni odjel za poljoprivredu apelira na bolju suradnju.

"Koliko je god zakon jasan ili nije jasan, ovim putem bih apelirala na vlasnike poljoprivrednih zemljišta kojima sad dozrijevaju kulture da surađuju sa svojim lovačkim društvima. Da ih obavještavaju o viđenju divljači posebno divljih svinja, kako bi se te štete svele na minimum te kako bi se lovci češće pojavljivali na tom području", rekla je Marasović.

Županija daje subvencije i za nabavu električnih ograda, tako da se ratari mogu i njima javiti, a za ovu jesen najvažnije je pak repelentima i uz pomoć lovaca obraniti ostale vrijedne urode.