Srbija otkupljuje soju iz Hrvatske

Dnevno odlazi od 500 do 700 tona soje - cijena odlična

Agrovijesti
Victoria grupa - tvornica Sojaprotein Fotografija: Victoria Group
Zabrinjava to što Hrvatska, pa i zbog ove situacije oko Agrokora, ali i drugih problema u proizvodnji, ima sve manje prerađivačkih kapaciteta, te se sve više pretvara u izvoznika sirovine, što nikako nije dobro, tvrdi Nad.

Slavonski ratari sve više izvoze soju u Srbiju, a prema informacijama koje su objavili srpski mediji preko graničnog prijelaza Bajakovo, svakodnevno za potrebe srpske prerađivačke industrije iz Hrvatske odlazi od 500 do 700 tona soje. Srpska prerađivačka industrija, među kojima prednjači Victoria grupa, odnosno njezina tvrtka Sojaprotein, već nekoliko godina otkupljuju određene količine, a započeli su i s ugovaranjem proizvodnje u Hrvatskoj. Ovogodišnja suša i elementarne nepogode srezale su proizvodnju u Srbiji s prosječnih 750.000 tona, na samo 350.000 tona, zbog čega su se okrenuli  otkupu svih raspoloživih količina u Hrvatskoj i okolnim zemljama.   

„Cijena soje je ove godine odlična. Kreće se od 2,8 do 3 kune za kilogram, a ratari iz Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, prodaju ovu uljaricu za srpsko tržište. Na žalost, hrvatska zapostavlja svoje prerađivačke kapacitete, dok Srbija ima nekoliko jakih tvornica ulja, proizvode sojinu sačmu i stočnu hranu i sve više izvoze proizvode dodane vrijednosti, koji dodatno dobivanju na cijeni jer se radi o non GMO soji, potvrdio nam je Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu pri ŽK Osijek. On kaže kako je zahvaljujući projektu Dunav Soja, koji je krenuo prije par godina na inicijativu Austrije (proizvodnja non GMO soje u podunavskim zemljama), drastično podigao sjetvu soje u Hrvatske, s 40.000 na čak 80.000 hektara i došli smo do proizvodnje od gotovo 240.000 tona.

Zabrinjava to što Hrvatska, pa i zbog ove situacije oko Agrokora, ali i drugih problema u proizvodnji, ima sve manje prerađivačkih kapaciteta, te se sve više pretvara u izvoznika sirovine, što nikako nije dobro, tvrdi Nad.  

Soja je jedna od kultura koja je u Srbiji najviše stradala u ovogodišnjoj suši, pa su se prerađivačke kompanije i trgovci poljoprivrednom robom okrenuli uvozu. Tako će ovog tjedna u Srbiju ući oko 20.000 tona soje iz Rumunjske, a uvoz iz te zemlje će se vjerojatno i nastaviti dok se ne popune potrebe prerađivača. Cijena soje u Rumunjskoj i okolnim zemljama niža je nego u Srbiji, gdje je u posljednjih nekoliko dana bila oko 410 eura po toni. Sudeći po trenutnoj situaciji na srpskom tržištu, veliki je deficit ove uljarice i najveći prerađivači, poput Sojaproteina nemaju dovoljne količine za preradu, a imaju čvrste ugovore s kupcima iz inozemstva za predaju sojinih prerađevina zbog čega daju odličnu cijenu.  

Sojaprotein je najveća tvornica za preradu soje u Srbiji s kapacitetom prerade od 250.000 tona godišnje i spada u najznačajnije prerađivače NON-GMO soje u Europi. Jedna je od malobrojnih kompanija koja prerađuje isključivo genetski nemodificirano sojino zrno, strogo kontroliranog podrijetla, što daje dodanu vrijednost cjelokupnom asortimanu koji kompanija izvozi u preko 50 zemalja širom sveta. Najveći dio izvoza ide na tržište Europske Unije, a zatim zemlje CEFTA, Rusije, Turske, zemaljama Bliskog i Srednjeg istoka i Sjeverne Afrike.

 

Izvoz soje u Srbiji

500 do 700 tona soje dnevno se izvozi u Srbiju iz Hrvatske

2,8 do 3 kune za kilogram cijena soje za izvoz u Srbiju

Srbija ove godine ima oko 350.000 tona ove uljarice, dok je prošle godine imala čak 750.000 tona.

 

Proizvodnja soje u RH:  

2014. GODINE

47 tisuća hektara površina pod sojom

2,8 t/ha iznosio je te godine prosječni prinos soje u Hrvatskoj

131 tisuću tona zrna soje ukupno je proizvedeno u RH

 

2015. GODINE

88 tisuća hektara površina pod sojom bilo je u Hrvatskoj

2,2 t/ha iznosio je prosječni prinos soje

195 tisuća tona zrna soje ukupno je proizvedeno

 

2016. GODINE

82.000 hektara pod sojom  

2,8 tone/ha prosječan prinos

244.000 tona urod soje  

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje