Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u ekskluzivnom intervjuu za Večernji list

Do Božića pozitivne odluke za još 400 OPG-a za mjeru 4.1.

Agrovijesti
Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede Fotografija: Boris Ščitar/PIXSELL
Tolušić kaže kako će s tom odlukom agrar do kraja godine biti bogatiji za milijardu kuna teške ugovore iz PRR-a, a 10-ak tvrtki za koje su stvoreni umjetni uvjeti na natječaju ostat će bez više od 300 milijuna kuna

Poljoprivreda ima smisla samo ako mladi ostanu na zemlji, poručio je ovih dana novi ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ističući kako mladi poljoprivrednici iz mjere 6.1.1. mogu povući  50.000 eura, a on će se pobrinuti da se za sve kvalitetne projekte, bez obzira koliko ih je, nađe novac. Svega nekoliko dana otkako je sjeo u fotelju svoga prethodnika Davora Romića, Tolušić u razgovoru za Večernji list otkriva koje će probleme na osiromašenom agraru prvo početi rješavati, može li Hrvatska više izvoziti nego uvoziti hrane, tko je krivac za prijevare s privatnom poljoprivrednom zemljom, hoće li se pozabaviti dampinškim cijenama uvozne robe na hrvatskom tržištu...

Prihvatili ste se jednog od najvrućih sektora u Hrvatskoj, s najviše problema.

Ne bih rekao da je to sektor s najviše problema nego sektor s najvećim potencijalom za ozbiljan iskorak. Situacija u poljoprivredi je loša i mislim da možemo puno u relativno kratkom roku napraviti i popraviti tako da sam zapravo dobio odličan resor.

Dobili ste ga ili tražili?

To je prije svega bila odluka premijera, no da sam smatrao da to ne želim ili ne mogu ne bih tu funkciju ni prihvatio. Poslovno i politički velik mi je izazov. Mislim da je ovaj resor morao dobiti jakog čovjeka, kojega od gospodina Čobankovića nije imao. Ja sam na kraju krajeva i potpredsjednik HDZ-a, osam godina sam bio župan i dobivao izbore neposredno u prvom krugu na lokalnoj razini, sad sam imao i najviše preferencijalnih glasova u svojoj Slavoniji, bio sam ministar regionalnoga razvoja i mislim da imam dovoljnu političku težinu da se, kad se kockice slažu oko proračuna i ostalog, mogu boriti i izboriti da poljoprivreda ne ostane uskraćena. Uvijek se može više ili  manje - i tu je ta politička crta izuzetno bitna.

Svi dosadašnji ministri bili su agronomi, a vi ste pravnik...

Neka se nitko ne naljuti, ako su svi prošli i bili agronomi nije nam stanje u poljoprivredi najidealnije. Nije znači do agronoma nego do dobrog i kvalitetnog menadžmenta i upravljanja ministarstvom i tijelima koje obuhvaća.   

Što će vam biti prioritet u prvih 100 dana? Koje ćete probleme poljoprivrede i sela prvo rješavati?

Danas će biti gotov draft izmjene pravilnika po pitanju ARKOD-a koji mora proći zakonsku proceduru savjetovanja s javnošću, dok inspekcije rade reviziju 32.000 hektara privatne zemlje koju je, kako se otkrilo, netko drugi upisao u ARKOD radi poticaja. Riječ je o eklatantnom  primjeru zlouporabe, koja povlači i kaznenu odgovornost. Apsolutno ćemo spriječiti manipuliranje privatnim poljoprivrednim zemljištem temeljem izjava dvaju svjedoka, što je omogućio ministar Jakovina, te naći modalitete i za zemlju za koju nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, nema nasljednika, umrli su, iseljeni… kako bi i ona bila iskorištena.

Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede

Najavili ste i smanjenje PDV-a na repromaterijal.

U dogovoru s ministrom Marićem, u sklopu porezne reforme od 1. siječnja iduće godine smanjit ćemo PDV na repromaterijal s 25 na 13%, znači za gnojivo, stočnu hranu i sadnice. To je tek jedna od nekoliko desetaka ili stotina mjera porezne reforme koja će obuhvatiti sve segmente, direktna korist malim poljoprivrednicima koji nisu u sustavu PDV-a, a velikima poboljšanje likvidnosti.

Hoće li se smanjiti PDV i na hranu?

Mislim da ćemo s ovom poreznom reformom dobiti jedan bolji i kvalitetniji sustav, o svemu ostalom će više reći ministar financija. 

Ima li još planova?

Isplata avansa poljoprivrednicima za proizvodnu 2016. krenut će krajem studenoga, sa 806 milijuna kuna, nešto više nego lani, a riješit ćemo i problem natječaja iz podmjere 4.1. u ruralnom razvoju i to najkasnije do Božića da ljudi konačno, nakon gotovo dvije godine, mogu biti sigurni da će dobiti EU novac za svoje projekte.

Što će biti s 10-ak tvrtki za koje su umjetno stvoreni uvjeti i trebale su dobiti više od 300 milijuna kuna, a po natječaju  ministra Jakovine zapravo nisu napravili ništa nelegalno? Očekujete li i tužbe?

Svi projekti koji su umjetno stvorili uvjete kako bi udovoljili kriterijima za financiranje ne mogu biti financirani novcem iz EU fondova. Svatko ima pravo tražiti pravnu zaštitu ako je nezadovoljan s tom odlukom. O ministru Jakovini ne bih pričao, iz svega toga vidi se njegov odnos prema poslu. Bitno je to da će se uklanjanjem s rang liste tvrtki koje su umjetno stvorile uvjete, ljestvica spustiti za još oko 400 OPG-a koji će do Božića dobiti konačne odluke o dodjeli sredstava. S još druga dva natječaja iz mjere 4. koje ćemo riješiti do kraja godine imat ćemo tako gotovo milijardu kuna uloženih u poljoprivredu i to sa značajno više poljoprivrednih gospodarstava nego što je to bilo planirano na početku ove godine.

Prvi vaš posao u Ministarstvu bila je praktično zabrana potencijalno salmoneloznih jaja iz Poljske. Mislite li da se uvozna hrana u odnosu na domaću u nas dovoljno kontrolira?

Budimo ovdje pošteni. S jedne strane želimo dostići konkurentnost jedne Poljske i ona nam je uzor, a s druge strane govorimo da je hrana iz te zemlje loše kvalitete. Sva hrana na EU tržištu mora zadovoljavati iste te standarde. Ono što mi želimo postići je određeni stupanj samodostatnosti proizvodnje onih kultura za koje imamo najbolje uvjete, da ih ne moramo uvoziti te povećati domaću potrošnju domaćih proizvoda. Ali za to moramo jasno znati što imamo, što nam treba i što možemo ostvariti u nekom razumnom roku.

Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede

Kako je moguće da se litra mlijeka, kilogram sira ili mesa u nas prodaje po cijenama nižim od koštanja proizvodnje, čime se dodatno urušava domaća proizvodnja. Kakvi su vam planovi po pitanju dampinga?

Takav odnos tržišta prema primarnim proizvođačima hrane je sramotan i mora se hitno promijeniti. Tu nastupa zakon koji će regulirati poštenu trgovačku praksu u lancu opskrbe hranom koji će do konca godine, ako sve bude po planu, ući u saborsku proceduru.

Hoćete li ga pustiti takvog kakav je ili će još u doradu?

Svakako ću detaljno pregledati svako slovo tog prijedloga kako bismo u Sabor uputili kvalitetan i provediv zakon. Zaštita svih sudionika u lancu opskrbe hranom mora pružati jednake mogućnosti i jednaki stupanj zaštite za sve. Ne možemo dopustiti da na policama naših trgovina imamo mlijeko koje košta 2,60 kuna, a da ga po toj cijeni u Hrvatskoj ne možemo ni proizvesti. Ja osobno kupujem samo hrvatsko.

Hoće li Hrvatska konačno dobiti dugoročnu poljoprivrednu strategiju koji su nam proizvodi i proizvodnje u fokusu? Je li izgledna i regionalizacija poljoprivrede?

Danas u Hrvatskoj imate stotinjak različitih strategija koje su donesene zadnjih 10 godina i pitanje je primjenjuje li se jedna. Ja osobno neću donositi strategiju radi strategije. Ako je nećemo napraviti s ljudima na terenu, onda je bolje da je ne radimo. Niti jedna poljoprivredna velesila koju danas poznajemo nije se dogodila slučajno i nije se dogodila preko noći.

PDV na stočnu hranu, gnojivo i sadnice od početka 2017. pada na 13%

Sve su to zemlje koje su sustavno pratile i planirale poljoprivrednu proizvodnju. Strategija oko koje će postojati nacionalni konsenzus jedini je mogući pokretač napretka. Hrvatska ima dobre predispozicije samo treba financijski i zakonodavni okvir prilagođen poljoprivredi.

Može li Hrvatska od velike uvoznice postati velika izvoznica hrane?

Naravno da može, to uopće nije upitno. Pitanje je što mi želimo izvoziti. Cilj nam svakako treba biti izvoz finalnih proizvoda, odnosno proizvoda dodane vrijednosti, a ne samo primarnih poljoprivrednih proizvoda. Tu mi možemo postići veliki iskorak i boljitak za sve naše poljoprivredne proizvođače uz uvjet da se primarna proizvodnja poveže s industrijom.

Kako aktivirati goleme zemljišne resurse? Unatoč ARKOD-u, agencijama za poljoprivredno zemljište i plaćanja u poljoprivredi… ni dalje se ne zna točna brojka raspoloživih i obradivih hektara u RH, čak ni za državno zemljište. 

Cilj je da ljudi požele obrađivati zemlju, baviti se poljoprivredom. To je posao Ministarstva poljoprivrede koje treba stvoriti preduvjete da se od zemlje može živjeti.

Vjerujete li da u Hrvatskoj ima više od milijun neobrađenih hektara?

Sto je različitih podataka i informacija koliko ga je. No ima ga dosta.  Prema podacima koje ja imam od Agencije za poljoprivredno zemljište više od 800 tisuća hektara je u državnom vlasništvu. Recimo, u Lici ima puno slobodnog zemljišta, ali nema puno ljudi kojima je zemlja  potrebna. S druge strane slobodnog kvalitetnog zemljišta u Slavoniji ima jako malo, a tamo za njega vlada veliki interes.

Treba li uvesti poreze na neobrađeno poljoprivredno zemljište?

Potrebno je stvoriti preduvjete da se zemljište stavi u funkciju, porez bi trebao biti zadnja mjera za kojom trebamo posegnuti.

Hoće li biti revizije dodjele poljoprivrednog zemljišta?

Znam da su pojedini poljoprivredni proizvođači imali puno prigovora na provođenje javnih poziva za zakup i zato će se svi ti slučajevi istražiti. Ako utvrdimo nepravilnosti bilo koje vrste ići će se na reviziju odluka o dodjeli zakupa, a idemo i na novi zakon o poljoprivrednom zemljištu u cilju ubrzavanja procesa, pravednije i brže dodjele zemljišta.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić

Kako komentirate 32.000 hektara pod ugarom u Hrvatskoj?

Pravila EU to dopuštaju, jer je ugar zemljište na „odmoru“ kako bi se pripremilo za nove kulture. Ali ugar ne može trajati vječno. Hajdemo stvoriti poduzetničku i poslovnu klimu da poljoprivredniku bude  isplativije raditi bilo kakvu kulturu, kamilicu, smilje… umjesto da drži livadu.

Od komasacije još ni „k“. Što ćete poduzeti?

Mišljenja sam da komasaciju trebaju inicirati poljoprivrednici i jedinice lokalne i regionalne samouprave, a ne mi iz Zagreba jer svatko na svom terenu najbolje pozna situaciju. Komasacija da, ali s drugim, boljim zakonom.

Kako bolje iskoristiti fondove EU u poljoprivredi? Tko je zakazao?

Treba administraciju prilagoditi poljoprivrednicima, a ne da se poljoprivrednici prilagođavaju administraciji. Moje iskustvo iz Ministarstva regionalnog razvoja ćemo primijeniti i u Ministarstvu poljoprivrede - pojednostavit ćemo procedure i ubrzati cijelu priču. Selo ne može čekati. Da smo bili pametni i sposobni Program ruralnog razvoja bismo koristili od početka 2014. Od 2,6 milijarde eura dosad smo tako potrošili 6,9%. Što više reći.

Slavonac ste, kako vi vidite budućnost Slavonije u kojoj su i dalje glavne kulture kukuruz i pšenica?

Primjećujem da se moja Slavonija mijenja, mladi obrazovani poljoprivrednici uvode nove kulture poput batata, graha, češnjaka, buča, koje su daleko dohodovnije od pšenice i kukuruza. Promjene su vidljive, idu polako, ali idu u dobrom smjeru, pogotovo kod mladih koji su proaktivniji i skloniji izazovima.

Kako ćete spriječiti odumiranje sela?

Odumiranje sela nije hrvatska specifičnost, s tim  se suočavaju i mnoge druge europske zemlje. Da bi mladi ljudi ostali živjeti na selu potrebno je uključiti cijeli niz državnih institucija koje će zajedničkim naporima osigurati bolji život tim ljudima. Sadašnjost možda nije najljepša, ali selo ima budućnost.

Agrobanka, da ili ne?

Agrobanka nije loša ideja jer hrvatskim poljoprivrednicima treba omogućiti jeftiniji kapital koji je presudan za povećanje konkurentnosti domaće poljoprivredne proizvodnje. Međutim, povoljne kreditne linije za poljoprivrednike mogu se dogovoriti i preko komercijalnih banaka u suradnji s HBOR-om i HAMAG-om.  Inzistirat ću na rješenju koje se pokaže učinkovitijim. Trenutno počinjemo sa aktivacijom financijskim instrumenata  kroz program ruralnog razvoja te ćemo sljedeće godine imati i povoljniji i prije svega dostupniji kapital na tržištu baš za poljoprivrednike.

  • Avatar
    limun 31. Listopad 2016. u 07:30 Kod tih mjera treba paziti da zbog formalnih razloga netko ne bude odbijen na natječaju. Treba pomoći kod izrade zahtjeva da ne bude propusta ili kod pojedinih izračuna, gdje mnogi padaju a nije u redu, jer im treba pomoći.
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje