Uvoz krumpira

Domaći proizvođači traže rigoroznije kontrole uvoza krumpira

Agrovijesti
Belički krompir Fotografija: Vjeran Žganec-Rogulja/PIXSELL
Iz Ministarstva poljoprivrede napominju da krumpir porijeklom iz trećih zemalja može doći na hrvatsko tržište i preko neke druge članice EU. Uvoz se provede u nekoj drugoj članici EU iz koje se onda roba dalje distribuira na zajedničko tržište EU, među ostalima i naše te se u tom slučaju ne smatra uvozom.

Uvoz krumpira u prvih devet mjeseci 2016.godine bio je u vrijednosti od 13,2 milijuna eura što je 20 posto više no lani. U istom periodu izvezli smo krumpira u vrijednosti od 811.663 eura, što je pad od 73 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Na probleme koje može donijeti uvozni krumpir upozorio je Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira koji smatra da hrana kod nas nije sigurna upravo zbog uvoza povrća koja nije toliko kvalitetno i kontrolirana kao domaće.

˝Jednostavno je, hrana nije sigurna zbog pesticida. I Hrvatska je prije mogla koristiti 150-160 preparata, a danas je dozvoljeno njih 80-ak koji nisu toliko štetni. Na razini EU korištenje pesticida je smanjeno duplo od dozvoljene doze, no iako EU ima rigorozne zakone, mi u Hrvatskoj ih ne provodima baš tako rigorozno kao što bismo trebali˝, smatra Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.

Upozorava kako uvozom krumpira iz tzv. trećih zemalja točnije BiH, Srbije, Egipta riskiramo jer oni pesticidi koji su kod nas zabranjeni, kod njih se koriste. ˝Hrvatska prilikom uvoza testira samo na clavio bakterije, a ne na rezidue. Osim toga, ta roba je često otkupljena iz drugih zemalja poput Turske i samo prepakirana i plasirana na naše tržište. Pitanje je tko to zaista proizvodi i u kakvim uvjetima?˝, požalio se Mesarić.

Napominje kako su mnogi od tih pesticida kancerogeni i puni su alergena, i naravno imaju štetan utjecaj na zdravlje. Kako tvrdi Mesarić, Hrvatska uvozi proizvode lošije kvalitete, a naše poljoprivrednike educiraju, kontroliraju sve od prskalica do tla i moraju voditi evidenciju o svakoj sitnici. Roba koja dolazi iz EU prolazi sve kontrole,za razliku od ove izvan EU.  Pohvalio se i kako je nedavno izvezao prvi šleper u Njemačku i prije isporuke, naravno obavio sve kontrole, no njegov krumpir je još jednom kontroliran po dolasku u Njemačku, naime takva je regulativa.

˝Oni koji su u sustavu ga se pridržavaju, a oni izvan njega poput tih zemalja iz kojih uvozimo ga uništavaju. Mi smo za to da hrana ulazi na naše tržište samo ako je ispravna, a ova iz trećih zemalja se mora dodatno kontrolirati. Domaća proizvodnja je kvalitetna i ovakvi problemi je posebno narušavaju˝, poručuje Mesarić.

Krumpir

Bez pesticida

S njim se složio i Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara,koji smatra kako su domaći proizvođači ti koji bi trebali tržištu dati potpuno zdravu hranu.

˝Svi koji se ne pridržavaju pravilnika trebaju biti kažnjeni. Važno je da je povrće potpuno bez pesticida, a ne da ih ima i u malim količinama iako su one dozvoljene. Naravno, nema apsolutne i potpune sigurnosti kada je hrana u pitanju, a mi kao proizvođači smo ti koji smo odgovorni i moramo dati sve od sebe˝, objašnjava Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara.

Udruga hrvatskih povrćara okuplja tristotinjak proizvođača, koji ozbiljno rade svoj posao i tržištu nude kvalitetno povrće, no nelojalna konkurencija i problemi dolaze iz zemalja trećeg svijeta. Gregurić kaže da su naši poljoprivrednici prošli tečajeve za održivu upotrebu pesticida, kontrolira se i oprema i njihovi proizvodi upravo to i jamči kvalitetu. Ispričao nam je i kako je poljoprivredna inspekcija iskontrolirala njegov poriluk koji je na policama Interspara, i sve analize su bile korektne što je dokaz da se može.

˝Mi moramo proći tu torturu, a zemlje iz kojih uvozimo ne jer su njihove kontrole minimalne. Apeliramo na ministarstvo da poveća kontrolu voća i povrća jer su zemlje poput Turske, Makedonije i Srbije koje su nam nelojalna konkurencija˝, zaključuje Gregurić.

Iz Ministarstva poljoprivrede objašnjavaju da Uprava kvalitete hrane i fitosanitarne politike provodi godišnji Program praćenja ostataka pesticida u i na hrani sukladno uredbi EU. Rezultati o prisutnosti pesticida u krumpiru u razdoblju 2008. - 2015. pokazali su da niti jedan uzorak nije sadržavao razinu pesticida iznad zakonskih granica tj.  maksimalnih razina ostataka pesticida (MDK) koje su ujednačene za cijelu EU. U tom sedmogodišnjem razdoblju krumpir nije bio predviđen Programom monitoringau 2010., 2015. i 2016. godine,

2008. godine u uzorcima krumpira nisu nađeni ostaci pesticida, 2009. je jedan uzorak sadržavao je dozvoljenu razinu klorpirifosa, a sedam uzoraka dozvoljenu razinu klorprofama. 2010. godine krumpir nije bio predviđen Programom monitoringa, dok je 2011. godine po jedan uzorak krumpira sadržavao dozvoljenu razinu klorpirifosa, azoksistrobina i deltametrina, a deset uzoraka krumpira sadržavalo je dozvoljenu razinu klorprofama.

2012. godine dva uzorka sadržavala su dozvoljenu razinu klorprofama, a godinu kasnije četiri uzorka. U 2014. je u jednom uzorku utvrđeno postojanje ostataka pesticida metalaksila, tebufenpirada i piriproksifena u dopuštenim granicama, a jedan je uzorak sadržavao dozvoljenu razinu klorpirifosa i dva dozvoljenu razinu klorprofama. U 2015. i 2016. godini  krumpir nije bio predviđen Programom monitoringa.

˝U 2016. godini iz trećih zemalja (zemlje izvan EU) u Hrvatsku je uvezeno 19 pošiljki krumpira od čega je granična sanitarna inspekcija u osam pošiljki provela službeno uzorkovanje radi utvrđivanja ostatka pesticida. Rezultati svih uzetih uzoraka, ispitani u službenim laboratorijima za hranu, pokazali su da odgovaraju propisanim maksimalno dopuštenim razinama ostataka pesticida u i na hrani. Napominjemo da krumpir porijeklom iz trećih zemalja može doći na domaće tržište na način da je sam uvoz proveden u nekoj drugoj članici EU iz koje je onda dalje distribuirano na zajedničko tržište EU, odnosno i na naše tržište koje se u tom slučaju ne smatra uvozom˝, poručuju iz Ministarstva zdravstva.

Također, napominju da se monitoring hrane na prisutnost pesticida na unutarnjem tržištu provodi se svake godine sukladno Godišnjem programu praćenja ostataka pesticida u i na hrani kojeg donosi Ministarstvo poljoprivrede, a provode ga nadležne inspekcije, dakle poljoprivredna, sanitarna i veterinarska inspekcija. U godišnjem programu monitoringa utvrđena je vrsta proizvoda, broj uzoraka i mjesto gdje je potrebno provesti uzokovanje kao i vrsta pesticida koji će se ispitivati, a ispitivanje ostataka pesticida u krumpiru nije obuhvaćeno u Programu praćenja (monitoringa) u 2016. već je planirano u 2017. godini. 

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje