Reportaža: Kreće precizna sjetva proljetnih kultura na oranicama Belja

Dronovi snimaju njive i spremaju podatke za početak precizne sjetve

Agrovijesti
Dronovi u Belju Fotografija: Marko Mrkonjić/PIXSELL
Proces sljedivosti na Belju kreće s poljoprivrednih površina, pa su tako na lokaciji Mitrovac, gdje se nalazi jedan od najvećih Agrokorovih investicijskih poljoprivrednih projekata, vrijedan 220 milijuna kuna, prošle jeseni javnosti predstavili dio jesenske sjetve. Riječ je upravo o specijalnom tipu takozvane precizne sjetve u kojoj se koristi satelitski navođena sijaćica s velikom preciznošću

Nakon što se zemlja prosuši i temperatura tla bude pogodna za sjetvu, Belje, koje pripada sustavu Agrokora, krenut će u novi ciklus precizne sjetve proljetnih ratarskih kultura na svojim oranicama. Stručnjaci i tehnolozi Belja krenuli su proteklih dana dronovima snimati površine kako bi se pomoću njih skupilo što više informacija o stanju zemljišta i usjeva.

"Čim se stvore povoljni uvjeti, krenut ćemo u sjetvu. Ovo je druga godina zaredom kako Belje provodi preciznu sjetvu i koristi sve raspoložive moderne tehnologije koje omogućuju ogromne uštede i povećavaju efikasnost", objasnio nam je Boženko Jović, stručni savjetnik za nove tehnologije pri profitnom centru Ratarstvo u Belju.

Zajedno s Jovićem i tehnolozima Belja, Agrobiz je prošli tjedan prošao nekoliko velikih kompleksa površina Belja na kojima se trenutno prihranjuju pšenica i ječam, što se također odvija uz pomoć najnovijih tehnologija. Belje trenutno ima dva suvremena drona, a osim njih ova poljoprivredna tvrtka posjeduje moderne raspodjeljivače gnojiva opremljene satelitskim upravljanjem kojima se ovih dana završava prihrana pšenice. "Pšenicu i druge jesenske ratarske kulture imamo zasijano na oko 6000 hektara. Pšenica je u dobroj kondiciji. Prvu prihranu smo obavili u veljači, a sada je drugi ciklus", objasnio nam je Jović.

Dronovi u Belju

On nam objašnjava način primjene dronova u prihrani. "Dronom snimamo usjev, nakon snimanja podatke unosimo u kompjutere i na temelju dobivenih parametara usjev dijelimo u pet zona ovisno o stanju, svakoj zoni dodjeljujemo određenu količinu gnojiva koja je potrebna u toj fazi usjeva. Nakon što su podaci pripremljeni u kompjuteru, prenose se u satelitski navođene traktore koji prepoznaju svaku zonu te njoj dodijele određenu količinu gnojiva. Negdje se raspodjeljuje više, a negdje manje gnojiva, ovisno o potrebi. Na ovaj način štedimo na gnojivu i vodimo računa o ekologiji", objasnio nam je Jović.

Dronovi stigli na njive prošle jeseni

Belje se preciznom poljoprivredom bavi nekoliko godina i svake godine šire primjenu na nova područja u poljoprivredi. Prošle jeseni započeli su s uvođenjem dronova, a trenutno ih imaju dva, za nadgledanje površina te su uz pomoć podataka koji su prikupljeni izvršili prvu sjetvu jesenskih kultura.

Mogućnosti dronova olakšavaju kontrolu površina za koje je ranije trebalo puno radnih sati i obilazaka velikih kompleksa zemljišta. Oni danas imaju mogućnosti snimanja kanala, korisni su u snimanju stanja u navodnjavanju, melioraciji, pomoću njih se vrlo lako i brzo mogu utvrditi štete od voda, voluharica, divljači, a isto tako i kontrolirati stanje vodostaja. Dron može snimiti bilo koju promjenu na usjevima, kaže nam Jović, koji sa svojim timom radi na uvođenju svih modernih tehnologija u ratarskoj proizvodnji.

U Hrvatskoj dronove i preciznu poljoprivredu primjenjuje još uvijek malen broj poljoprivrednih tvrtki, a tek nekolicina OPG-ova.

Moderna poljoprivreda danas zahtijeva uvođenje novih tehnologija, a u to smo se uvjerili kad smo se provozali u jednom od modernih traktora koji su vršili prihranu pšenice. U suvremeno opremljenoj kabini traktorist je okružen s tri ekrana, jednim za satelitsko navođenje, drugim koji prati parametre izbacivanja umjetnog gnojiva na njivu i trećim koji je povezan s raspodjeljivačem te isključuje određene sekcije da ne dođe do preklapanja iste površine dva puta.

Zahvaljujući modernoj i preciznoj poljoprivredi vrši se ogromna ušteda u repromaterijalu, gorivu, sjemenu, jer se dozira točno onoliko koliko je potrebno i koliko su tehnolozi procijenili temeljem unesenih podataka koje su prethodno snimili dronovi. Na pitanje u kojim uvjetima dronovi ne mogu obavljati svoj posao, Jović kaže kako postoje neka ograničenja poput jakog vjetra ili snažne kiše. O kakvom se pametnom uređaju radi, potvrđuje i to da se dron pri isteku rada baterije vraća na početnu poziciju. Spojen je na mobitel, u koji se na karticu unose sve snimke, podaci i parametri, koji se kasnije prebacuju u kompjuter te ih tehnolozi obrađuju.

Dronovi u Belju

Precizna poljoprivreda pomaže u uštedi repromaterijala i olakšava posao

Precizna poljoprivreda zasad pomaže u uštedi repromaterijala i olakšava posao, a u Belju se provode istraživanja koliko će ovako moderan pristup gnojidbe i sjetve pomoći i kod povećanja prinosa.

"Mi u Belju kontinuirano provodimo edukaciju naših tehnologa i ne planiramo stati na ova dva drona. Idemo dalje jer se tehnologija u modernoj poljoprivredi strašno brzo razvija", objašnjava Jović. Internu edukaciju prolaze i radnici na traktoru. Radnik s kojim smo sudjelovali u prihrani pšenice kaže kako je na početku bilo teško usvojiti znanja, jer ljudi vrlo često pružaju otpor novim tehnologijama. U Belju se često prepričava i priča jednog radnika koji je rekao kako on ne želi letjeti s tim dronovima, kada ih uvedu u proizvodnju.

U Agrokoru ističu kako Belje na svojim poljoprivrednim i proizvodnim lokacijama veliku pažnju posvećuje sljedivosti proizvodnje domaće hrane i autentičnim proizvodima koji su u posljednje vrijeme sve prisutniji na trpezama kako Hrvatske, tako i regije, odnosno EU. Proces sljedivosti na Belju kreće s poljoprivrednih površina, pa su tako na lokaciji Mitrovac, gdje se nalazi jedan od najvećih Agrokorovih investicijskih poljoprivrednih projekata, vrijedan 220 milijuna kuna, prošle jeseni javnosti predstavili dio jesenske sjetve. Riječ je upravo o specijalnom tipu takozvane precizne sjetve u kojoj se koristi satelitski navođena sijaćica s velikom preciznošću.

Nastavak sljedivosti proizvodnje hrane, popularno nazvane "Od polja do stola", nadovezuje se na vlastitu tvornicu stočne hrane te 26 farmi beljskog stočarstva na kojima se proizvode domaće mlijeko, tovna junad i tovljenici. A nakon farmi kreće ono po čemu je Belje već nadaleko poznato - gotovi proizvodi od sirovina iz vlastitih resursa koje omogućuju visoku kvalitetu proizvoda. Ljerka Puljić, članica NO-a Agrokora, objasnila je prošle jeseni kada se krenulo s preciznom poljoprivredom kako je Belje pravi primjer zaokruženog procesa proizvodnje čiji su rezultati vrhunski proizvodi iznimne kvalitete.

U Belje uloženo 300 milijuna eura

"Agrokor je u Belje, otkako ga je preuzeo, uložio 300 milijuna eura. Sagradili smo ili obnovili 33 farme, od čega su 22 svinjogojske. Uložili smo u vlastitu reproduktivnu genetiku, tvornicu stočne hrane kapaciteta 300.000 tona i ostalo. Drugim riječima, kupili smo sve što je najmodernije u svijetu", rekla je tada Puljić.

U Belju ističu kako je osnovna pretpostavka precizne poljoprivrede to da veći broj informacija, isto tako i preciznih, bude na raspolaganju poljoprivredniku prilikom donošenja odluka. Izravna usporedba višegodišnjih parametara dobivenih s parcela rezultira svrsishodnom, argumentiranom i optimalnom upotrebom sredstava za rad (pri čemu treba imati na umu ekološki utjecaj), čime će se povećati kvaliteta i kvantiteta proizvoda.

Dronovi u Belju

Precizna poljoprivreda je pojam koji se već dulje vrijeme koristi, ali nije rijetkost da mnogi poljoprivrednici zapravo ne razumiju o čemu se tu radi. Ideja precizne poljoprivrede razvila se iz potrebe za smanjenjem nepotrebnog onečišćenja okoliša kemijskim preparatima i aktivnim tvarima koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji. Nagli rast cijena repromaterijala u poljoprivredi je proširio lepezu razloga zbog kojih treba razmišljati o preciznoj poljoprivredi. Sama ideja krenula je iz svemirske tehnologije kad su inženjeri iz tvrtke RDS, koja je proizvodila senzore i opremu za američku agenciju za svemir NASA-u, počeli razmišljati o tome kako bi se mogla ista tehnologija iskoristiti u poljoprivredi. U početku se krenulo vrlo agresivno u tom smjeru, ali se isto tako brzo i odustalo od prvobitne ideje kad su ti isti inženjeri shvatili da se u poljoprivredi okreće puno manja količina novca od potrebne za visokosofisticiranu opremu. Drugi razlog je bila razina znanja i sposobnosti prosječnih farmera da se uhvate ukoštac s vrlo zahtjevnom tehnologijom (hardver i softver).

Danas se razvojem tehnologije satelitske navigacije i monitoringa na poljoprivrednim strojevima i smanjenjem cijene tih ure­đaja ponovno aktualiziralo pitanje primjene precizne poljoprivrede.

"Napredni farmeri u razvijenim poljoprivrednim zemljama već redovito primjenjuju neku od tehnoloških mogućnosti precizne poljoprivrede. Tako npr. danas u Francuskoj 10% farmera koristi neki od sustava precizne poljoprivrede", ističe Jović. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje