poslovni.fm

Državno poljoprivredno zemljište treba privatizirati

Agrovijesti
Jurica Jašinski u poslovni.fm Fotografija: poslovni.fm
Hrvatska je jedina zemlja u Europskoj uniji koja još uvijek ima državno poljoprivredno zemljište i upravo je to jedan od glavnih razloga negativnih pokazatelja i kretanja u našoj poljoprivredi zadnjih godina i desetljeća, ustvrdio je za poslovniFM Jurica Jašinski, tajnik Udruge OPG-a Hrvatske „Život“.

Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske „Život“ i dalje smatra kako svo državno poljoprivredno zemljište treba što prije biti privatizirano i postati vlasništvo hrvatskih poljoprivrednika. Hrvatska je jedina zemlja u Europskoj uniji koja još uvijek ima državno poljoprivredno zemljište i upravo je to jedan od glavnih razloga negativnih pokazatelja i kretanja u našoj poljoprivredi zadnjih godina i desetljeća, ustvrdio je za poslovniFM Jurica Jašinski, tajnik Udruge OPG-a Hrvatske „Život“. 

„Model prodaje temeljio bi se na ograničavanju broja hektara koji se mogu kupiti s povlaštenom cijenom za prvih 50 – 100 hektara te zaštititi poljoprivrednika u mirnom posjedu, a prednost pri prodaji državnog poljoprivrednog zemljišta treba dati poljoprivredniku kojemu je zemlja najbliža, kao i mladim te domicilnim poljoprivrednicima“, kazao je Jašinski u emisiji Agrobiz, u razgovoru s urednikom Miroslavom Kuskunovićem. Jedan je od zahtjeva Udruge, naglašava, i da se zemljište bivšeg Agrokora vrati i ponudi domicilnim poljoprivrednicima.

Kako se bliži usvajanje i provedba Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Europske unije u novom programskom razdoblju (2020. – 2027.), sve je jasnije da Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo poljoprivrede nisu poduzeli sve mjere kojima bi zaštitili domaću proizvodnju, a posebice poljoprivrednike u dijelu potpore za poljoprivredno zemljište, mišljenja je Jašinski.

Hrvatska će u novo programsko razdoblje ući s manje obradivih – korištenih hektara poljoprivrednog zemljišta nego što ih imamo sada, umjesto da se sve snage usmjere na hitno povećanje obradivih i korištenih hektara kako bi se što više približili broju obradivih hektara iz 1991. godine, kada je bilo više od 2 milijuna hektara poljoprivrednih površina te, u skladu s time, zatražili povećanje financijske omotnice za potpore vezane uz povećane, odnosno, stvarne poljoprivredne površine, tvrdi Jašinski.

Gubitci koji proizlaze iz takvog odnosa prema neobrađenom poljoprivrednom zemljištu iznose godišnje više milijardi kuna, a za to stanje Jašinski krivi sve dosadašnje vlade i resorne ministre. „Cilj treba biti hitna prijava i uvođenje novih milijun hektara poljoprivrednog zemljišta u sustav potpora“, izjavio je.

Sve to treba pratiti, predlaže Jašinski, i hitnim uvođenjem poreza na neobrađeno poljoprivredno zemljište te izmjenama Zakona o šumama s krajnjim ciljem micanja poljoprivrednih površina iz raspolaganja Hrvatskih šuma. Posljedično tome, treba zabraniti upis i prenamjenu poljoprivrednih površina u šumske površine ili šumsku gospodarsku osnovu, ističe

Zakon o poljoprivrednom zemljištu

„Prije 10, 15 ili 20 godina, poljoprivrednici su imali problem sa zakupom državnog poljoprivrednog zemljišta, a sada te iste (ili čak i veće) probleme imaju njihovi sinovi, a za 25 godina probleme sa zakupom imat će i njihovi unuci, jer država tijekom 30 godina nije uspjela riješiti problem raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem“, kazao je Jašinski. Smatra to i razlogom zašto mladi odlaze u inozemstvo, napuštajući selo i poljoprivredu, jer ne mogu doći u posjed osnovnog preduvjeta i resursa za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom – poljoprivrednog zemljišta.

Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta

Najnoviji Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta ponovo ide na štetu onih koji rade i žive od poljoprivredne proizvodnje. Udruga „Život“ smatra da ne smije biti ispisivanja poljoprivrednog zemljišta iz Arkoda, jer je zemljište upisano prema tada važećim pravilima, ako se zemljište koristi za potrebe poljoprivredne proizvodnje.

Za sve one koji nemaju dokaz o vlasništvu ili ugovor o korištenju, (članak 8. Pravilnika) postoji članak 14. iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji regulira takav problem. Pravilnik treba mijenjati, a APPRRR treba voditi evidenciju stvarne uporabe poljoprivrednog zemljišta neovisno o vlasništvu, jer su za to zadužene druge institucije.

Jedan od većih problema hrvatske poljoprivrede je i više stotina tisuća hektara nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta koje se danas vodi kao šuma i uključeno je u šumsko-gospodarske osnove. Udruga „Život“ zalaže se za vraćanje tih površina u registar poljoprivrednog zemljišta i njihovo vraćanje u stanje u kojemu bi se na njima mogla obavljati poljoprivredna proizvodnja. Istovremeno, za pašarenje domaćih životinja u pravim šumama treba omogućiti ugovore na duži rok i umanjiti početnu cijenu zakupa, neki su od zahtjeva.

Poljoprivreda na povijesnom minimumu

„Od tri obroka u Hrvatskoj, dva su iz uvoza, a iako smo uložili ogroman novac, više od jedne milijarde eura, kroz SAPARD, IPARD, a sada i kroz Program ruralnog razvoja, proizvodnja nam je za 40 posto, odnosno za pet milijardi kuna, manja nego prije deset godina. Postali smo zemlja ovisna o uvozu hrane i pitanje je što bi nam se moglo dogoditi da dođe do velikih globalnih poremećaja na tržištu hrane, zaključili smo još u siječnju a ako se nešto ne promjeni ovi će se negativni trendovi samo nastaviti“, kazao je Jašinski u emisiji Agrobiz

Cjelovitu emisiju možete poslušati na linku ili preuzeti za kasnije slušanje.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje