Statistika

DZS: Robni izvoz porastao 4,3 posto, poljoprivreda pala 10,7, a izvoz hrane veći 17,7 posto

Agrovijesti
Kontejneri za izvoz Fotografija: Pixabay
Hrvatski robni izvoz u prvih je pet mjeseci 4,3 posto veći u odnosu na isto lanjsko razdoblje i iznosio je 35,7 milijardi kuna, a uvoz je povećan 4,7 posto, na 59,5 milijardi kuna. Poljoprivredi izvoz smanjen je 10,3 posto, a izvoz hrane povećan 17,7 posto

Riječ je o donekle većem rastu izvoza i uvoza u odnosu na prve podatke DZS-a, prema kojima je rast izvoza u tome razdoblju iznosio 3,5 posto, na 35,4 milijarde kuna, a uvoza 3,1 posto, na 58,5 milijardi kuna.

Vanjskotrgovinski hrvatski deficit u prvih pet mjeseci bio je 23,8 milijardi kuna, 1,3 milijarde kuna više nego u prvih pet mjeseci lani. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih je pet ovogodišnjih mjeseci bila 60 posto.

Iskazan u eurima, hrvatski je izvoz u razdoblju od početka godine do kraja svibnja iznosio 4,7 milijardi eura, 5,3 posto više nego u istome lanjskom razdoblju, a uvoz 7,8 milijardi eura - 5,7 posto više. Tako je vanjskotrgovinski deficit u prva četiri mjeseca iznosio 3,1 milijardu eura.

Podaci Državnoga zavoda za statistiku pokazuju kako je u prvih pet mjeseci izvoz poljoprivrede i šumarstva bio 1,52 milijardi kuna, 10,3 posto manje nego u istome razdoblju lani. Uvoz poljoprivrede i šumarstva smanjenj je 2,4 posto, na 1,79 milijardi kuna.

Za razliku od poljoprivrede prehrambena industrija pokazuje žilavost. Tako je proizvoda prehrambene industrije izvezeno za 3,1 milijardi kuna, odnosno 17,7 posto više, a uvoz ovih proizvoda također je rastao, ali po stopi 5,5 posto i dosegnuo je 5,12 milijardi kuna. 

Najvažnije tržište za hrvatske proizvode bila je Europska unija, gdje je u prvih pet mjeseci izvezeno robe u vrijednosti 24,3 milijarde kuna, 5,8 posto više nego u prvih pet lanjskih mjeseci. Uvoz iz EU-a istovremeno je porastao 6,4 posto, na 47,5 milijardi kuna.

Izvoz u zemlje CEFTA-e u tome je razdoblju dosegnuo 5,7 milijardi kuna i bio 4,3 posto manji nego lani, a uvoz istodobno porastao 19,7 posto, na 3,4 milijarde kuna.

Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri i nadalje su Njemačka, Italija i Slovenija.

U Njemačku je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci izvezeno roba za 4,5 milijardi kuna, 13,6 posto više, a uvezeno za 9,7 milijardi kuna - 9,6 posto više. U Italiju je izvoz robe dosegnuo vrijednost gotovo pet milijardi kuna, 8,6 posto više, a uvoz 7,9 milijardi kuna - 0,7 posto više nego u prvih pet mjeseci lani. Istodobno, u Sloveniju je izvezeno robe u vrijednosti 4,5 milijardi kuna, 6,5 posto više, a uvezeno za 6,5 milijardi kuna - 9,5 posto više.

Među djelatnostima sa značajnijim udjelima u ukupnome robnom izvozu najveći postotni rast robnog izvoza u tome razdoblju ostvarila je farmaceutska industrija - 54,2 posto, na 2,4 milijarde kuna, potom proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica - 35,4 posto, na 1,3 milijardi kune, te računala i elektroničkih i optičkih proizvoda - 25,4 posto, na 1,3 milijarde kuna. 

Poraste 20-ak i više posto ostvarile su i proizvodnja električne opreme - 21,8 posto, na 2,6 milijardi kuna, gotovih metalnih proizvoda (osim strojeva i opreme) - 24,1 posto, na 2,9 milijardi kuna, te izrada proizvoda iz gume i plastike - 25 posto, na 128,3 milijuna kuna.

Znatniji pad izvoza iskazan je u proizvodnji naftnih proizvoda - 28,3 posto, na 1,5 milijardi milijuna kuna, proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava 43,4 posto te u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom - 12,6 posto, na 1,1 milijardu kuna. U proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava izvoz je u prvih pet mjeseci u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje pao 47,4 posto, na 560,9 milijuna kuna.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje