Udružuje se 400 ekoloških proizvođača

Ekološka poljoprivreda na samo 6 posto površina, puno je prevare potrošača na tržištu

Agrovijesti
Ekološka poljoprivreda Fotografija: Thinkstock
Poturica ističe kako hrvatski strateški cilj povećanja površina na osam posto, zacrtan Akcijskim planom razvoja ekološke poljoprivrede za razdoblje 2011-2016, nije dosegnut iako su površine prema podacima Eurostata u 2016 godine povećane na 6,05 posto.

Hrvatska ekološka poljoprivreda treba ići u četiri osnovna strateška pravca; kreiranje pravednijeg tržišta i marketinga ekoloških proizvoda, zagovaranje kvalitetnije politike po pitanju ekološke poljoprivrede i prehrambenog suvereniteta, traženje inovativnih rješenja razvoja ekoloških proizvodnih modela, razmjena znanja i širenje dobre prakse te unutrašnji razvoj Saveza i pomoć udrugama članicama. Zaključak je to treće po redu godišnje skupštine Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača koja je održana u Buzinu, a na kojoj su se savezu priključile dvije nove članice te on trenutno okuplja 13 udruga ekoloških proizvođača iz cijele Hrvatske, odnosno oko 400 OPG-a.

Ovogodišnja skupština je bila izborna, a za novog predsjednik udruge izabran je Robert Poturica, ekološki proizvođač lavande i proizvoda od lavande iz Karlovca.

Poturica ističe kako hrvatski strateški cilj povećanja površina na osam posto, zacrtan Akcijskim planom razvoja ekološke poljoprivrede za razdoblje 2011-2016, nije dosegnut iako su površine prema podacima Eurostata u 2016 godine povećane na 6,05 posto.

„To je rezultat povećanja poticaja provedbom Programa ruralnog razvoja te činjenicom da u ukupne površine ulaze i velike površine ekoloških pašnjaka. Ta brojka zbog toga ne daje realnu sliku proizvodnje, a na tržištu i dalje nedostaje ekološkog voća i povrća. Sami poticaji, nisu dovoljni, kaže Poturica.

Ističe kako ni mnogi drugi ciljevi spomenutog akcijskog plana nisu dostignuti kao što je primjerice pokretanje projekta izrade i primjene hrvatskih standarda za eko-trgovine, eko-restorane, eko-agroturizme i/ili eko-hotele, zatim poticanje institucijske kupovine ekoloških proizvoda za potrebe javnih kuhinja što bi moglo biti ostvareno kroz zelenu javnu nabavu i dr. Potpora udrugama ekoloških proizvođača također izostaje pa mnoge udruge jedva ostvaruju osnovna sredstva za rad.

Sve ove mjere trebale su doprinijeti smanjenju ovisnosti ekoloških proizvođača isključivo o svirepim zakonima tržišta i dati prednost ovoj čistoj grani proizvodnje čije se dobrobiti redovito naglašavaju u raspravama o turizmu i prirodnim potencijalnima naše zemlje, ističe novi predsjednik Saveza.

Ekološka poljoprivreda u RH

Poturica kaže kako je zabrinjavajuća i činjenica da novi Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede još uvijek nije donesen niti je napravljena sustavna analiza provedbe prethodnog. Ekološki proizvođači ističu kako prema važećoj Uredbi Vijeća Europske Unije "radi zaštite potrošača i poštenog tržišnog natjecanja, izrazi koji se koriste za označivanje ekoloških proizvoda trebali bi biti zaštićeni od upotrebe na konvencionalnim proizvodima u cijeloj Zajednici i neovisno o jeziku koji se koristi"

To znači da se nazivom eko, bio, organsko i sl. smiju označavati samo certificirani ekološki proizvodi. No unatoč tome jasnom definiranju ekološke poljoprivrede unutar zakonodavnih okvira, ta definicija na žalost, nije u potpunosti zaživjela u javnosti. Prvi zakon o ekološkoj poljoprivredi u Hrvatskoj je donesen još 2001. no i dalje se događa da kupci budu namamljeni privlačnim nazivima kao što su "prirodno", "zdravo" i "domaće" što o proizvodu ne govori ništa. Događa se da čak i na ekološkim sajmovima sudjeluju i proizvođači koji nemaju eko certifikat što dodatno zbunjuje kupce i ruši vrijednost ekološkog certifikata.

Zbog toga je još uvijek potrebno raditi na edukaciji kupaca i gdje god je to moguće, uspostaviti direktan kontakt i razvijati dugoročna partnerstva proizvođača i potrošača. Dio vizije Saveza je zbog toga, ne samo ekološka proizvodnja nego i poticanje zdrave prehrane i prehrambenih navika, zaključuje Poturica.

INFOGRAFIKA:

Državni zavod za statistiku

19 posto povećan je broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača u 2016. u usporedbi s 2015.

485 ekoloških poljoprivrednih proizvođača bilo je više u odnosu na 2015.

3 546 ukupan broj ekoloških proizvođača u 2016.

93.594 ha površine pod eko proizvodnjom

44.147 ha su bile oranice I vrtovi

39.089 ha pašnjaci I travnjaci

10.358 ha trajni nasadi

6,05 posto su ekološke površine od ukupnih površina u RH

99,3 milijuna eura vrijednost hrvatskog tržišta ekoproizvoda u 2014.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje