GODIŠNJA SKUPŠTINA

Ekološki proizvođači: U Hrvatskoj nema dovoljno ekološkog sjemena

Agrovijesti
Fotografija:
Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača upozorio je na nedostatak ekološkog sjemena u Hrvatskoj i pozvao na udruživanje u njegovoj proizvodnji

Jedan od gorućih problema koji muči ekološke proizvođače je nepostojanje ekološke proizvodnje sjemena. Zaključak je to godišnje skupštine Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača (HSEP), održane 19. siječnja u Buzinu, na kojoj je poticanje ekološkog sjemenarstva prepoznato kao značajan strateški cilj.


Prema statistikama Baze ekološkog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala Ministarstva poljoprivrede, jedino sjeme iz domaće ekološke proizvodnje dostupno hrvatskim ekološkim proizvođačima su četiri sorte krmnog bilja i jedna sorta zobi koje za ekološku proizvodnju proizvodi Bc institut, dok svo ostalo ekološko sjeme dolazi iz uvoza.


Povećanje genetske raznolikosti je uvjet opstanka


Ekološka poljoprivreda izravno je ovisna o otpornim sortama prilagođenim lokalnim prilikama pa je u doba sve većeg utjecaja klimatskih promjena i rizika koje one nose povećanje genetske raznolikosti naših usjeva uvjet opstanka, ističu u HSEP-u.


U Hrvatskoj je proizvodnja svog, ne samo ekološkog sjemena deficitarna i uvoz značajno dominira. U prošloj godini od ukupno 1.019 subjekata upisanih u upisnik dobavljača poljoprivrednog sjemena, proizvodnju sjemenskih usjeva prijavilo je tek njih 219, a 112 se odnosilo na obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Posebno je deficitarna proizvodnja sjemena povrća, koje se proizvodi na svega 41,8 ha, što je 0,2% od ukupno prijavljenih površina za nadzor sjemenskih usjeva.


Projekt "Raznolikost je održiva"


Savez je krajem prošle godine započeo projekt "Raznolikost je održiva", čiji je cilj ukazati na ove probleme i ponuditi rješenja. Izrađena je brošura "Ekološka proizvodnja povrtnog sjemena na obiteljskom gospodarstvu", koja na jednostavan i praktičan način objašnjava propise i prikazuje korake do registracije ekološke proizvodnje sjemena. Kao posebna vrijednost prepoznate su naše tradicijske, takozvane čuvane sorte. Kako ističu u HSEP-u, one su razvijene u uvjetima puno sličnijim ekološkoj proizvodnji i tržište ih je prepoznalo kao posebno vrijedne. Budući da su prilagođene specifičnostima pojedinih regija, čuvane sorte predstavljaju elemente identiteta pojedinih krajeva. To su, primjerice, nadaleko poznati Varaždinski kupus, Dubravski luk i Vukovarska lubenica.


Oko pokretanja sjemenarske proizvodnje na gospodarstvu puno je neznanja i nedoumica pa mnogi vjeruju da je to preskupo, neisplativo i praktično neizvedivo. U HSEP-u ističu kako se ekološka proizvodnja sjemena odvija u svim ostalim zemljama EU pa ne postoji razlog zašto bi kod nas bila nemoguća. Niz inicijativa i proizvođača već uzgaja sjeme za vlastite potrebe ili za razmjene na lokalnoj razini i uzgoj u malim vrtovima. Članica Saveza je udruga Duga iz Čakovca, čiji ekološki proizvođači proizvode i razmjenjuju sjeme već dugi niz godina, a lani su na sortnu listu upisali lokalnu sortu 'Dubravski luk'. Potrebno je napraviti korak dalje i pomoći tim proizvođačima da registriraju proizvodnju kako bi proširili kapacitete i mogli opskrbljivati i ostale ekološke proizvođače, kao i motivirati gospodarstva iz drugih krajeva Hrvatske da im se pridruže, ističu u Savezu.


Projekt planiraju nastaviti okupljanjem ekoloških proizvođača koji žele na svojim gospodarstvima registrirati proizvodnju sjemena kako bi udruživanjem pomogli jedni drugima u prvim koracima, a nadaju se i potpori nadležnih institucija. Zainteresirane pozivaju da se jave na mail hsep.info@gmail.com.