PODUZETNIŠTVO

Ekskluzivni turizam i ekopoljoprivreda za prosperitet na jugu

Agrovijesti
Dubrovnik Fotografija: Grgo Jelavić/PIXSELL
Razvoj će pogurati kreditno-razvojna strategija, koju će donijeti u idućih godinu dana, i infrastrukturni projekti poput obnove ZL Dubrovnik i pelješki most

Da su gospodarski kapaciteti Dubrovačko-neretvanske županije neravnomjerno raspoređeni, najbolje potvrđuju podaci da je u Dubrovniku evidentirano oko 46 posto aktivnog stanovništva Županije te da županijsko sjedište raspolaže s 25 posto županijskih smještajnih kapaciteta, piše Poslovni dnevnik.  

"U gospodarstvu naše županije prevladavaju tercijarne djelatnosti, a zastupljenost primarnog i sekundarnog sektora znatno je manja. Cjelokupno gospodarstvo najviše je orijentirano na ugostiteljstvo i turizam te na morsko brodarstvo", naglašava Ivo Klaić, županijski pročelnik za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku. Ističe da će jačem razvoju županije pridonijeti i nova kreditno-razvojna strategija, koja bi trebala biti donesena u idućih godinu dana, kao i veliki infrastrukturni projekti, poput rekonstrukcije i proširenja Zračne luke Dubrovnik, ali i gradnje pelješkog mosta. Poljoprivredni potencijal Mikroregija neretvanskoga kraja pretežno je usmjerena prema djelatnosti trgovine, prometa i veza, centri dubrovačke mikroregije imaju pretežitu orijentaciju na ugostiteljstvo i turizam, a usmjerenost k industriji, tj. poljoprivredi, ribarstvu te prometu i vezama, pokazuju centri otoka Korčule.

Prirodne datosti prostora upućuju na velike razvojne mogućnosti turizma te vrlo značajne mogućnosti poljoprivrede. Širok mozaik tipova tla i mikroklime te zemljopisni smještaj daju mogućnost uzgoja svih poljoprivrednih vrsta. U najjužnijoj županiji uzgajaju se najosjetljivije vrste voćaka kao što su agrumi, povrće i cvijeće na otvorenim površinama, vinova loza s vrhunskim bijelim i crnim vinima zaštićenog podrijetla, masline koje izdržavaju višemjesečne ljetne suše te posebno ribe i školjkaši.

U Županiji ističu da će glavne odrednice razvoja gospodarstva i dalje biti turizam, poljoprivreda i korištenje mora u gospodarskom i prometnom smislu. Gospodarski razvitak u budućem razdoblju trebalo bi usmjeriti k vinogradarstvu, maslinarstvu, ribarstvu i marikulturi, ugostiteljstvu i turizmu, brodarstvu, cestovnom i lučkom prometu te ekološki besprijekornoj proizvodnji.

Više pročitajte na poslovni.hr. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje