Tjedni komentar

EU poljoprivrednici poručuju Hoganu: Kreni u Moskvu dogovarati izvoz hrane, inače smo gotovi

Agrovijesti
EU Rusija Fotografija: Thinkstock
EU mora djelovati trenutno. U suprotnom neće moći prehraniti rastuću populaciju. S obzirom na tisuće poljoprivrednika koji prosvjeduju diljem Europe jer su pogođeni lošom situacijom na poljoprivrednom tržištu EU, Copa-Cogeca navodi ključne mjere za rješavanje krize te nalaže ministrima poljoprivrede iz EU da djeluju na sastanku koji će se održati u ponedjeljak. Jedan od glavnih zahtjeva jest ponovno otvaranje ruskog tržišta

Europski poljoprivrednici u zadnjih mjesec dana šalju vapaj svojim vladama, političarima i ministrima. Ovako dalje ne može. Idite u Moskvu i dogovarajte da opet krene izvoz u Rusiju, inače smo gotovi. Poduzmite nešto i to hitno.

Rezime je ovo najmanje desetak vijesti koje je Agrobiz.hr objavio tijekom mjesec dana otkad smo na tržištu. Dramatični apeli poljoprivrednika stižu sa svih strana: Bugari prijete generalnim štrajkom, Česi tvrde kako im je prepolovljen dohodak, Francuzi su problem izvoza digli na razinu vlade, a informacija da se u kratkom vremenu ubilo 600 poljoprivrednika sve je samo ne zanemariva. Naravno, povećani broj suicida među poljoprivrednicima nije samo rezultat ruskog embarga, no činjenica je da mjere koje je EU usvojila prošle jeseni kako bi financijski pomogla poljoprivrednicima ne daju rezultata, a treća godina ruskog embarga na izvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU na to veliko tržište počela je davati negativne efekte. Tržište je preplavljeno jeftinom robom na policama koja se prodaje ispod ekonomske logike i uništava domaće poljoprivrednike, posebice u malim EU državama.

Ni u Hrvatskoj nije bolja situacija. Mljekari kažu kako je suludo da se litra mlijeka na polici prodaje po cijeni od 2,7 kuna za litru dok se domaćim proizvođačima otkupna cijena ruši i više ne znaju kako pokriti troškove proizvodnje. Slično je i s vinima. Na police hrvatskih trgovina dolaze vina koja koštaju od 1,5 do maksimalno 2 eura, dok domaće zalihe rastu. Količina jeftinog mesa, posebice svinjetine i piletine iz zemalja s velikom proizvodnjom koja imaju tržišne viškove zbog ruskog embarga, toliko je velika da s reklama vrište pileći bataci i bijelo meso po cijenama koje postaju smiješne. Kako je krenulo carsko meso, kotleti i slične kategorije svinjskog mesa bi se uskoro mogle početi dijeliti besplatno uz kupnju nekih kozmetičkih proizvoda.

Što se to događa s EU poljoprivredom?  

Glavni tajnik organizacije Copa-Cogeca Pekka Pesonen u petak je poslao Europskoj komisiji dramatično upozorenje: "Pogođeni neprimjerenom krizom, više od 5.000 poljoprivrednika sa 600 traktora prosvjedovalo je danas samo u Finskoj. Situacija je neprihvatljiva. Paket u iznosu od 500 milijuna eura koji je EU pružila u rujnu, samo je kap u moru i ne može se nositi sa situacijom te se samo 25% subvencija potrošilo. EU mora djelovati trenutno. U suprotnom EU neće moći prehraniti rastuću populaciju". S obzirom na tisuće poljoprivrednika koji prosvjeduju diljem Europe jer su pogođeni lošom situacijom na poljoprivrednim tržištima EU, Copa-Cogeca navodi ključne mjere za rješavanje krize te nalaže ministrima poljoprivrede iz EU da djeluju na sastanku koji će biti u ponedjeljak. Jedan od glavnih zahtjeva jest ponovno otvaranje ruskog tržišta te pospješivanje bilateralnih trgovačkih sporazuma, pogotovo sa SAD-om i Japanom.

Masovna samoubojstva u Francuskoj

Žustra rasprava članova Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta i povjerenika za poljoprivredu Phila Hogana održana ovog tjedna o trenutačnoj situaciji na poljoprivrednim tržištima nakratko je utihnula nakon što je zastupnik iz Francuske iznio informaciju da je stanje u poljoprivredi toliko katastrofalno da je 600 poljoprivrednika u Francuskoj izvršilo samoubojstvo.

Zastupnici su se u raspravi složili da je u društvu nešto trulo ako su oni koji proizvode hranu toliko očajni da si oduzimaju život te su tražili od povjerenika Hogana konkretne mjere napominjući da nije prihvatljivo tražiti od poljoprivrednika da rade a da ne zarađuju. Najviše pitanja povjereniku odnosilo se na sektor mlijeka koji u posljednje vrijeme bilježi velike neravnoteže uzrokovane ruskim embargom, ukidanjem mliječnih kvota, ali i nepoštenom trgovačkom praksom.

EU Rusija

A što kažu podaci

Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Europske unije u treće zemlje prošle godine je dosegnuo rekordnu vrijednost od 129 milijardi eura, što je rast od 6% u odnosu na 2014, navodi se u izvješću Europske komisije. Velik pomak učinjen je u izvozu na tržište SAD-a, gdje je izvezeno poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za 18,5% više, te Kine, gdje je rast bio 39%. Izvoz u Kinu premašio je izvoz u Rusiju koja je ranije bila drugo izvozno tržište za proizvode iz EU.

Zabrana izvoza u Rusiju rezultirala je padom izvoza od gotovo 40%. U 2015. godini izvoz je iznosio 5,57 milijardi eura, dok je godinu ranije premašio devet milijardi eura.

Izvoz žitarica imao je rast od 1,2 milijarde eura, vina za 835 milijuna eura te jakih alkoholnih pića za 641 milijuna eura i to su bila tri sektora koja su napravila najveći rast izvoza.

Istovremeno, ruska zabrana na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda bila je očito okidač za smanjenje sektora mljekarstva pa je vrijednost izvoza mlijeka u prahu i sira smanjena za 963 milijuna eura, dok je pad kod svježeg voća iznosio 341 milijun eura. Uz rast izvoza sve zemlje EU su imale i rast uvoza i to za 113 milijardi eura, što je povećanje od 8,7% u odnosu na trgovinsku bilancu iz 2014. godine.

Kada se podvuče crta - EU je u 2015. godini imala pozitivnu bilancu odnosno suficit od 16 milijardi eura, što je nešto niže nego u 2014. godini kada je višak iznosio 18 milijardi eura.

No, svi znamo da je statistika čudo. Pa tako podaci Eurostata za 2014. godinu pokazuju da su u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje i dalje dominantne Francuska i Njemačka. One čine 32% ukupne vrijednosti poljoprivrede, dok prvih sedam zemalja čini čak tri četvrtine vrijednosti ukupne EU poljoprivrede. Velike zemlje, s velikim proizvodnjama u stanju su kompenzirati dramatičnu situaciju na tržištu, a države poput Njemačke, Danske, Nizozemske ili Francuske u stanju su pronaći alternativna tržišta, te kroz svoje trgovačke lance koji su prisutni u svim drugim malim državama EU imaju snagu plasirati svoju robu. No što je s malima?

Prošli smo tjedan objavili vijesti da je dobit češke poljoprivrede potonula u 2015. za više od 50% i pala na devet milijardi kruna, u odnosu na rekordnu 2014. godinu, kada je dobit iznosila 19 milijardi kruna. Dramatične vijesti stižu i iz Bugarske. Bugarska je zainteresirana za obnavljanje odnosa i povratak na tradicionalna tržišta, posebice rusko, u najkraćem mogućem roku, ali to ne može učiniti samostalno, već samo kao dio Europske unije, izjavila je bugarska ministrica poljoprivrede Desislava Taneva. Gubici poljoprivrednika u Bugarskoj zbog ruskog embarga na uvoz hrane dostigli su 300 milijuna leva (više od 167 milijuna dolara). Zbog svega ovoga bugarski farmeri prijete da će do kraja ovog mjeseca krenuti u generalni štrajk i kompletno blokirati državu.

Kako napraviti zaokret u Hrvatskoj

Ovo je samo par segmenata iz nekoliko zemalja koje pokazuju da stanje u poljoprivredi EU nije dobro.

No kada se otvore web-stranice Europske komisije koje su posvećene poljoprivredi, ovoga ničega nema. Sve nekako djeluje idealno, gotovo normalno. Dominiraju teme kako je europski povjerenik Hogan boravio u Kolumbiji gdje je pregovarao o izvozu ekoloških proizvoda, a onda u Indiji gdje je razgovarao o izvozu voća. Teme su i dobrobit životinja, nitratne direktive, pojednostavljenje sustava Zajedničke poljoprivredne politike, no krucijalnih tema i problema kao da nema.

U razgovoru s nekolicinom stručnjaka u Hrvatskoj ovih dana vrlo se jasno da naslutiti kako Hrvatska hitno mora tražiti svoje modele novog investicijskog ciklusa i razvoja poljoprivrede. Svi smo mi svjesni da jake EU zemlje svojim proizvođačima daju skrivene potpore jer inače ne bi mogli imati tako niske cijene i uništavati nas male, kaže jedan agrarni stručnjak. Isto tako, on je uvjeren kako Hrvatska mora pokrenuti jak investicijski ciklus u poljoprivredi te potaknuti proizvodnju jer situacija u Slavoniji, najvećoj žitnici i tvornici hrane u Hrvatskoj, postaje dramatična. Ljudi odlaze, sela ostaju prazna, a u dvorištima više nema ni kokoši, krava, svinja.

Dramatično vrijeme traži radikalne zaokrete i preispitivanje daljnjih koraka. Zato bi hrvatska Vlada trebala što hitnije sjesti s poljoprivrednicima, jakim poljoprivrednim kompanijama i stručnjacima i početi razmišljati kako dalje i kako napraviti zaokret. Jer smo kao zemlja koja gotovo 50% svojih potreba za hranom namiruje iz uvoza postali ranjivi i u budućnosti bismo mogli imati samo još veće i teže probleme s opskrbom i daljnjim propadanjem sektora.

Miroslav Kuskunović

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje