Na štetu poljoprivrednika

EU produžila sankcije Rusiji na štetu poljoprivrednika

Agrovijesti
EU Rusija Fotografija: Thinkstock
Europa je zbog sankcija izgubila 30 milijardi dolara, dok je Rusija uspjela prevladati poteškoće, prenosi Sputnik.

Komitet Europskog parlamenta za poljoprivredu pozvao je Bruxelles da produži mjere podrške poljoprivrednicima koji su stradali zbog ruskog embarga na hranu, uvedenog kao odgovor na sankcije EU. Međutim, problem je u tome što Europa ne može stalno dotirati farmere, a takva situacija bi mogla dovesti do nezadovoljstva, pa čak i novih prosvjeda.

Europski poljoprivrednici su teško pogođeni ruskim embargom, a šteta se mjeri milijardama eura, dok je, s druge strane, Rusija uspjela prevladati negativne posljedice ekonomskih sankcija.

U dokumentu Europskog parlamenta, u koji je RT imao uvid, piše da bi odluka o produženju mjera pomoći pogođenim sektorima europskog gospodarstva trebalo biti donijeta prije izrade proračuna EU za 2019. ili najkasnije do jeseni.

Komitet Europskog parlamenta za poljoprivredu izrazio je „razočaranje“ zbog činjenice da su europski proizvođači od 30. lipnja ove godine izgubili mjere podrške.

„Imajući u vidu teškoće sa kojima se suočavaju proizvođači u potrazi za novim tržištima, izražavamo zabrinutost i nezadovoljstvo zbog odluke Komisije o prekidu pružanja mjera podrške sektorima koji su stradali od sankcija uvedenih od strane Rusije, što je u suštini kažnjavanje tih sektora za događaje koji ne ovise od njih“, navodi se u izvještaju. Također, ističe se da je financiranje potrebno za podršku novim mogućnostima i traženje novih tržišta.

Smanjenje troškova za poljoprivredu „može imati negativne posljedice“, što će ugroziti ispunjavanje ciljeva „zajedničke poljoprivredne politike“ EU, smatra Komitet. Europski dužnosnici su više puta upozoravali kako ruski embargo na hranu negativno utječe na ekonomiju niza europskih zemalja.

Zbog nezadovoljstva politikom EU, u rujnu 2015. godine skoro pet tisuća farmera je na traktorima stiglo u Brisel i blokiralo sjedište EU. Sada se nameće pitanje da li bi se takav scenarij mogao ponoviti i da li će europski političari zbog pritiska i nezadovoljstva poljoprivrednika biti prinuđeni da i dalje dotiraju poljoprivrednike .

„Sa moje točke gledišta ova priča je vječna. Još pedesetih i šezdesetih godina, dok EU nije postojala kao takva, određene države su usuglašavale politiku kada je riječ o poljoprivrednom sektoru, uključujući i subvencije, zato što njihov posao nije bio rentabilan ili su čak radili u minusu. Tako da se bez podrške, tj. subvencija ništa ne može postići. A tu postoje i pitanja nezaposlenosti, socijalne stabilnosti, sigurnosti hrane, itd. Naravno, te ruske kontramjere nisu pogodile jako EU u cjelini, ali je to bio ozbiljan udarac za određene zemlje, kao na primjer za Poljsku. Mislim da će se ovakva situacija nastaviti. Kad bi Europa zaista bila neovisna od Amerike, onda nikakvog rata sankcijama ne bi bilo. Ali sada moraju platiti cijenu takve politike“, kaže za Sputnjik Aleksandar Razuvajev, direktor ruskog analitičkog departmenta kompanije „Aljpari“.

Analitičar navodi da su štetu od „rata sankcijama“ pretrpjele obje strane — i Rusija i Evropa.

„Europa je naš glavni trgovinski partner, a sa Amerikom mi ne trgujemo ništa posebno. Govorimo o desetinama milijardi dolara štete s obje strane. Jasno je da je ekonomija Europe veća od ruske ekonomije. Međutim, naš BDP je, grubo rečeno, blizu 1,5 bilijuna i mi to možemo preživjeti“, navodi Razuvajev.

Mnogi farmeri u Europi su bjesni, jer nemaju zaradu i čak rade u minusu. Međutim, ruski analitičari ukazuju na to da se tu i stvara problem, jer EU ne može stalno davati subvencije poljoprivrednicima obzirom na to da bi to bilo direktno kršenje pravila Svjetske trgovačke organizacije. To, kako navode, podsjeća na „crnu rupu“, koja sve vrijeme „usisava“ novac iz zemalja EU.

Stručnjaci smatraju da nova podrška poljoprivrednicima neće rješiti sistemski problem, sve dok ne bude postignut dogovor o ukidanju sankcija i kontrasankcija, a do tada će se ti problemi samo nagomilavati i rasti.

Međutim, kako ističu eksperti, kraj „sankcijskom ratu“ se ne nazire.

To je politika. Postoji neka nada u susret Putina i Trumpa, ali, nažalost, sada politika određuje ekonomiju i ja mislim da će ta priča još dovoljno dugo trajati“, smatra Razuvajev.

U lsitopadu prošle godine njemački mediji su pisali o tome da je EU zbog sankcija izgubila 30 milijardi dolara, a da je Rusija uspjela da prevlada poteškoće koje su nastale u ekonomiji i da je čak prešla u stadij rasta.

Zapadni mediju su priznali da je Rusija bila „rajsko tržište“ na kojem je odgovorni potrošač bio spreman kupovati kvalitetne strane proizvode u svim količinama. Međutim, kako zaključuju, sankcije su promjenile mentalitet ruskih građana, oni su postali kritičniji i obazriviji. 

Zbog toga stranim firmama neće biti tako jednostavno da se vrate na rusko tržište. Dodatna prepreka za igrače koji su napustili državu bit će inicijativa ruskih vlasti za zamjenu uvoza domaćim proizvodima.

„Prije ili kasnije zapadni igrači će se vratiti na rusko tržište, ali mislim da to neće biti skoro. I, naravno, zbog zamjene uvoza i devalvacije, njihovo učešće će biti daleko manje nego 2013. godine, tj. u odnosu na posljednju godinu prije sankcija. S druge strane, sankcije su imale i pozitivan utjecaj na rusku ekonomiju. Prije svega kad je riječ o zamjeni uvoza vlastitim proizvodima, ali i kada je riječ o sigurnosti hrane. Vjerovalo se da će novac jako poskupjeti i da će to nanijeti štetu realnom sektoru ekonomije, ali promatrajući kako su inflacija i ključna stopa Centralne banke smanjene, možemo zaključiti da se to nije dogodilo. Rusija ne ovisi toliko od međunarodnog tržišta kapitala“, zaključio je Razuvajev.

Podsjetimo, 9. srpnja stupila je na snagu odluka EU o produženju ekonomskih sankcija Rusiji na šest mjeseci.

S druge strane, Moskva je 2014. uvela embargo na uvoz namirnica iz Europske unije, Sjeverne Amerike, Australije i mnogih drugih zemalja, kao odgovor na zapadne sankcije. Zabranjen je uvoz govedine, svinjetine, piletine, ribe, sira, mlijeka, voća i povrća.

Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov je svojevremeno objasnio da je Rusija izrekla sankcije kao kontramjeru zbog toga što europske sankcije ograničavaju mogućnost da ruske banke dobiju zajmove za financiranje poljoprivrede, što znači da bi poljoprivredni proizvođači iz EU na ruskom tržištu izvlačili korist iz uvjeta nepoštene konkurencije.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje