Potrošnja pesticida u EU poljoprivredi

EU troši 400.000 tona pesticida, a Hrvatska tek oko 932 tone

Agrovijesti
Zaštita bilja Fotografija: Thinkstock
Hrvatski proizvođači troše malo kemijskih sredstava ne zato što imaju razvijenu ekološku svijest nego zato što ili nemaju novaca ili nemaju znanja za njihovu primjenu, smatraju hrvatski stručnjaci.

U 2016. godini u EU je prodano gotovo 400.000 tona pesticida, a velika se većina koristila u poljoprivrednom sektoru. Korištenje pesticida u prosjeku u Europi nije se smanjilo u posljednjih nekoliko godina unatoč mnogo rasprava o održivosti poljoprivrede i činjenici ulaska na tržište pesticida koji se mogu koristiti pri niskoj dozi.

Može se zaključiti da je zbog povećane otpornosti organizama i biljaka na pesticide uporaba povećana, a uvođenje ne-kemijskih metoda i praksi ostalo je na niskoj razini, ocjena je Europske komisije. Hrvatska je prema ovim podacima za 2016. godinu na dnu ljestvice po potrošnji s oko 932 tone pesticida. Iza nas su Latvija, Slovenija, Cipar i Malta.

Prodaja pesticida u EU

Podaci o potrošnji pesticida se razliku od nekih procjena naših stručnjaka koji govore da se kod nas troši od 1000 pa i do 2000 tona.

Od 20 zemalja članica Europske unije (EU) za koje su dostupni potpuni podaci, Španjolska, Francuska, Italija i Njemačka činile su veliku većinu (79%) prodaje pesticida u 2016. godine. Te zemlje su također glavni poljoprivredni proizvođači u EU, koji zajedno čine oko polovicu (46%) ukupne poljoprivredne površine EU-a, a polovica (47%) ukupnog obradivog zemljišta.

Iako podaci Eurostata pokazuju da su u korištenju pesticida na vrhu Španjolska, Francuska i Italija jedini meritorni podatak koliko se novca potroši u pojedinim zemljama na sredstva za zaštitu bilja. Prof. dr. sc Jasminka Igrc Barčić, predsjednica Hrvatskog društva biljne zaštite procjenjuje da se u Hrvatskoj godišnje potroši oko 50 milijuna eura, dok neke zemlje EU troše i četiri puta više.

Prodaja pesticida u EU

Ona je nedavno na okruglog stolu o uporabi pestcida u Hrvatskoj kazala kako se kod nas troši manje sredstava za zaštitu bilja od prosjeka EU. Razloga tome je nekoliko: oni koji imaju zaposlene agronome, fitomedicinare, ljude koji znaju što kada i kako troše klasična kemijska sredstva samo kada je to nužno kada im zaprijeti da će štetočine (štetnici, korovi i biljne bolest) uništiti njihov urod.

Neki proizvođači troše malo kemijskih sredstava ne zato što imaju razvijenu ekološku svijest nego zato što ili nemaju novaca ili nemaju znanja za njihovu primjenu, smatraju hrvatski stručnjaci.

 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje