trgovinski rat

EU uvodi Srbiji carine za voće i povrće?

Agrovijesti
Miroslav Šarac iz Rume počeo se baviti poljoprivredom kako njegova obitelj ne bi kupovala voće i povrće u supermarketima Fotografija: Miroslav Šarac FB
Kontramjere Europske komisije zbog "odugovlačenja" sa dozvolama za izvoz metalnog otpada

Europska komisija planira početi naplaćivati specifične carine na pojedine proizvode iz Srbije, prije svega, na voće i povrće kao kontramjeru jer Srbija od prošle godine „koči“ izdavanje dozvola za izvoz metalnog otpada čime nanosi milijune eura štete kompanijama koji se time bave, krši principe slobodne trgovine a samim tim i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, saznaje Danas.

Na problem sa neizdavanjem dozvola i kršenjem SSP-a najvišim instancama EU početkom ove i krajem prošle godine žalilo se nekoliko zemalja članica.

Naime, Danas je ranije pisao već o tome da se nekoliko vlada zemalja članica žalilo EK na Srbiju u kojoj se dozvole za izvoz metalnog otpada čekaju bespotrebno mjesecima. Srbija je prošle godine usvojila i nov zakon kojim je izdavanje i dobijanje dozvola otežano.

Umjesto da se ide prema tome da se dozvole potpuno ukinu, kakvo je bilo i obećanje EU (da će se to učiniti do kraja 2018), Srbija je  prošle godine donijela novi zakon i od tog trenutka kompanije se suočavaju sa problemom da dozvole moraju čekati mjesecima što utječe na posao jer se većina otpada u velikoj mjeri izvozi (u Srbiji postoje samo dvije željezare koje mogu otkupiti takvu vrstu otpada).

EK je početkom ove godine Srbiji, odnosno Ministarstvu za zaštitu životne sredine uputilo dopis u kom traži hitan sastanak na ovu temu, međutim, do tog sastanka, kako saznaje Danas još nije došlo.

Stoga su iz EK odlučili, kako pokazuje dopis u koji su imali uvid, da pokrenu proceduru suspenzije autonomnih trgovinskih mjera, što podrazumjeva naplatu carine ne pojedine proizvode. Kako ti proizvodi nisu dio SSP, naplata carine bi mogla da se provede u roku od mjesec dana jer nije potrebna neka posebna procedura za to.

U Ministarstvo za zaštitu životne sredine od veljače Danas nije dobio odgovore na pitanje zbog čega je prošle godine zakonska regulativa mijenjana, kao i da li Srbija time, kako to tvrdi EK krši Sporazum i ugrožava slobodnu trgovinu. I jučerašnje pitanje da li je došlo do sastanka sa predstavnicima EU o ovom pitanju takođe je ostalo bez odgovora.

Prije dva mjeseca Europska komisija uputila je vlastima u Srbiji dopis u kom se, između ostalog, ističe da je diskrecijsko odlučivanje Srbije po pitanju izdavanja dozvola kompanijama koje izvoze neopasni otpad „pretjerano“ da može dovesti do potpune zabrane izvoza.

U EK su tada napomenuli kako Srbija ima diskrecijsko pravo kada se radi o izdavanju dozvola za proizvode koji su pokriveni Bazelskom konvencijom, ali da se ovdje radi o izvozu otpada koji ne potpada pod Konvenciju, odnosno odnosi se na probleme sa izvozom neopasnog otpada.

Kako je tada naglašeno, trenutne procedure stvaraju neopravdane barijere u trgovini EU i Srbije i zato se mogu smatrati kršenjem člana 36. SSP, prema kome, između ostalog, ne smije biti nikakvih kvantitativnih ograničenja uvoza ili izvoza.

„Komisija zadržava pravo da razmotri svaku moguću zaštitu u slučaju da se Srbija ne pridržava obveza koje je preuzela potpisivanjem SSP, naročito imajući u vidu da je Srbija u 2016. imala 100 milijuna eura izvoza u EU“, istaknuto je tada u pismu EK.

Srpsko Ministarstvo za zaštitu životne sredine prošle godine je u dva navrata mijenjalo Pravilnik o sadržaju dokumentacije koja se podnosi uz zahtjev za izdavanje dozvole za uvoz, izvoz i tranzit otpada. Ostaje nejasno zbog čega Srbija sada umjesto da ukida dozvole za izvoz neopasnog otpada, jer za to u EU trenutno nisu potrebne dozvole, ona dodatno pooštrava proceduru za njihovo izdavanje.

Srbija se u pregovorima sa EU, pritom, obvezala da će do kraja 2018. ukinuti dozvole za izvoz otpada, međutim, trenutno su one i dalje neophodne kompanijama koje se bave izvozom i koje na njih čekaju ponekad i duže od šest mjeseci.

Kontra mjere, koju u planu ima EK, će prema njihovim procjenama nanijeti manju štetu od one koju kompanije koje izvoze metalni otpad trpe zbog toga što ne mogu izvoziti.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje