Istraživanje

Eurobarometar: Sigurnost hrane hrvatskim ispitanicima najvažnija

Agrovijesti
EU povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane u PIK Vrbovcu Fotografija: PIK Vrbovec
Rezultati pokazuju kako je prilikom kupnje hrane, za hrvatske ispitanike najvažnija sigurnost hrane (69 % ispitanika ju navodi kao jedan od 3 najvažnija čimbenika prilikom kupnje), zatim cijena (63 %) i podrijetlo hrane (58%). Okus, kao i sadržaj hranjivih tvari, nešto su manje važni prilikom izbora hrane, a etika i uvjerenja (npr. religija, razmatranje dobrobiti životinja ili briga za okoliš) za hrvatske ispitanike imaju najniži značaj od svih Europljana (navodi ih tek 7 % ispitanika).

Hrvatski ispitanici su zainteresirani za pitanja sigurnosti hrane više od prosječnog stanovnika Europske unije, pokazuju rezultati prvog Eurobarometar istraživanja „Sigurnost hrane u EU“ , koje je provedeno u 28 EU država članica. U istraživanje je po prvi puta uključena i Hrvatska.

Istraživanje je provedeno tijekom travnja ove godine na 27.655 ispitanika starijih od 15 godina (od kojih je 1016 ispitanika sa područja Hrvatske) iz različitih socijalnih i demografskih skupina, metodom intervjua licem u lice na materinjem jeziku. Glavni cilj istraživanja je pokrenuti sustavan način praćenja percepcije rizika građana Europske unije, pružiti uvid u interes Europljana za sigurnost hrane, način na koji se donose odluke vezane uz hranu, glavne kanale informiranja o rizicima povezanim s hranom, promjene u ponašanju i stavove o složenosti komunikacije o rizicima, ali i svijest i percepciju rizika, kada su u pitanju teme vezane uz sigurnost hrane, kao i povjerenje u različite izvore informacija i razumijevanje sustava sigurnosti hrane u EU.

Rezultate je objavila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), prigodom prvog obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.

„Otvaranjem prema općoj javnosti te potpunom transparentnošću sustava, koje je ustanovilo Ministarstvo poljoprivrede, zajedno sa Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu, naši građani su postali svjesniji rizika vezanih za sigurnost hrane i to je dobro“, navodi ravnatelj HAPIH-a, doc. dr.sc. Krunoslav Dugalić.

Rezultati pokazuju kako je prilikom kupnje hrane, za hrvatske ispitanike najvažnija sigurnost hrane (69 % ispitanika ju navodi kao jedan od 3 najvažnija čimbenika prilikom kupnje), zatim cijena (63 %) i podrijetlo hrane (58%). Okus, kao i sadržaj hranjivih tvari, nešto su manje važni prilikom izbora hrane, a etika i uvjerenja (npr. religija, razmatranje dobrobiti životinja ili briga za okoliš) za hrvatske ispitanike imaju najniži značaj od svih Europljana (navodi ih tek 7 % ispitanika).

Ako govorimo o izvorima informacija, više od tri četvrtine Hrvata (77 %) navodi kako im je jedan od glavnih izvora informacija o rizicima podrijetlom iz hrane – televizija. Kao i stanovnicima Bugarske i Grčke,važan su nam izvor informacija i obitelj, prijatelji i susjedi (52 %). Zatim slijedi Internet, (ne uključujući društvene mreže) – 42 % te novine i časopisi (34 %).

Hrvatski građani najviše strahuju vezano za zarazne bolesti od kojih obolijevaju životinje, trovanja hranom uzrokovana bakterijama, kao i zbog ostataka antibiotika, hormona ili steroida u mesu te ostataka pesticida u hrani. Iste zabrinutosti nalaze se na vrhu ljestvice svih stanovnika Europske unije.

Svjetski dan sigurnosti hrane proglasila je Generalna skupština UN-a, a obilježava se 7. lipnja.

Rezultate za Republiku Hrvatsku, u usporedbi s prosjekom za Europsku uniju pogledajte OVDJE.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje