EU politika

Europska trgovinska politika mogla bi postati zelenija nakon izbora za EP

Agrovijesti
EU parlament Fotografija: European Union 2019 - Source : EP
Trgovinski sporazumi postali su vruća politička tema proteklog petogodišnjeg mandata Europskog parlamenta, uključujući rasprave o pitanjima sigurnosti hrane pa sve do klimatskih promjena. Od promjene zakona 2009. godine kojom je Europski parlament dobio ovlast odobravanja trgovinskih sporazuma, usvojen je niz mjera za promicanje održivog razvoja i izmijenjen je sustav rješavanja sporova između ulagača i država.

 Uspon Zelenih, „Greta efekt”, nazvan po mladoj švedskoj klimatskoj aktivistici, i ulazak stranke francuskog predsjednika Emmannuela Macrona u Europski parlament vjerojatno će rezultirati defanzivnijom i pojačano klimatski orijentiranom trgovinskom politikom Europske unije, piše Reuters.

Na nedjeljnim izborima za Europski parlament tradicionalne konzervativne i socijalističke stranke koje su dugo dominirale u Strasbourgu izgubile na desetke zastupničkih mjesta. U novom sastavu EP-a više neće zajedno činiti većinu i bit će im potrebna podrška liberala i zelenih da usvoje željene zakone.

Liberalni blok sada je treća snaga u EP-u - osvojili su dodatnih 40 zastupničkih mjesta, predvođeni 21 zastupnikom nove stranke francuskog predsjednika Emmanuela Macrona En Marche koja je obećala štititi kompanije iz EU-a i jamčiti poštivanje pariškog Sporazuma o zaštiti klime. Zeleni su povećali broj mjesta s 52 na 69.

„Ako pogledate rezultate glasovanja, vidite želju Europljana da budu zaštićeni, želju da se klimatske promjene uzmu u obzir i Francuska će nastaviti agresivno zagovarati određene inicijative kako bi se prilagodila naša trgovinska politika”, rekao je pomoćnik francuskog ministra vanjskih poslova Jean-Baptiste Lemoyne.

Osim okoliša, Francuska je i među najžešćim zagovornicama novih mjera kojima bi se Kinu prisililo na otvaranje javnih natječaja stranim tvrtkama. Zeleni također žele da EU bude čvrst u odnosu prema Kini.

Trgovinski sporazumi postali su vruća politička tema proteklog petogodišnjeg mandata Europskog parlamenta, uključujući rasprave o pitanjima sigurnosti hrane pa sve do klimatskih promjena.

Od promjene zakona 2009. godine kojom je Europski parlament dobio ovlast odobravanja trgovinskih sporazuma, usvojen je niz mjera za promicanje održivog razvoja i izmijenjen je sustav rješavanja sporova između ulagača i država.

Čak i uz takve promjene, Zeleni su glasovali protiv sporazuma o slobodnoj trgovini s Kanadom, Japanom i Singapurom.

Zeleni protiv trgovinskih razgovora sa SAD-om

Na dnevnom redu EU-a mogli bi se naći trgovinski sporazumi s latinoameričkim blokom Mercosur te s Australijom, Novim Zelandom i Indonezijom. EU možda čeka i sporazum o trgovini s Velikom Britanijom nakon brexita i onaj koji predviđa određena ograničenja u razmjeni sa SAD-om.

Iz Komisije su poručili da pregovori s Washingtonom, koji nisu usmjereni na sklapanje kompletnog trgovinskog sporazuma, ne opravdavaju nametanje dodatnih obveza na područjima poput zaštite okoliša. Zeleni se baš i ne slažu s takvim stavom.

Švedska ministrica trgovine Ann Linde izjavila je kako su njezini socijaldemokrati bazirali predizbornu kampanju na obećanju da će se sporazumi o slobodnoj trgovini sklapati samo s partnerima koji su potpisali Pariški sporazum o klimi i koji se zalažu za ukidanje uvoznih carina na ekološke proizvode.

Linde se nada da će upravo zaštita okoliša biti ključna tema novog sastava Europskog parlamenta, djelomično inspiriranog 16-godišnjom švedskom klimatskom aktivisticom Gretom Thunberg.

"Apsolutno se nadam da će se stvari razvijati u tom pravcu. U tome će nam pomoći 'Greta efekt'", zaključila je Linde.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje