Globalna politika

FAO: Oko jedna trećine ukupne količine hrane u svijetu se pokvari ili baci

Agrovijesti
Otpad od hrane Fotografija: Thinkstock
Zagovornici standarda, koji je pokrenut na Global Green Growth Forum u Copenhagenu, nadaju se da će vlade usvojiti praksu mjerenja rastura i bacanja hrane u skladu sa novim ciljevima održivog razvoja. Oni se također zalažu za to da se bacanje hrane prepolovi do 2030. godine, kao i da se do tog datuma smanji i gubitak namirnica.

Oko jedne trećine od ukupne količine hrane u svijetu se pokvari ili baci dok se transportira sa mjesta na kome je proizvedena do mjesta gdje se konzumira, a čija je vrijednost do 940 milijardi dolara godišnje na globalnoj razini, procjenjuje Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).

Novi globalni standard za mjerenje gubitka i bacanja hrane pomoći će zemljama i kompanijama da pojačaju napore za efikasnije skladištenje, transport i konzumiranje hrane, objavili su kreatori ovog standarda. Standard je prvi set međunarodnih propisa i obaveza poslovnih subjekata, vlada i drugih organizacija da izvještavaju o mjerenju i upravljanju gubicima i bacanjem hrane u cilju smanjenja te pojave, naveli su autori standarda.

Ovi napori trebali bi rezultirati usmjeravanjem viška hrane prema oko 800 milijuna pothranjenih ljudi širom svijeta i smanjenjem emisije štetnih plinova koji nastaju iz ostataka nepojedene hrane, a koja u ukupnim klimatskim promjenama doprinosi sa oko 8 posto. "Jednostavno nema razloga da se toliko hrane gubi i baca", kaže Andrew Stern, predsjednik Svjetskog instituta za resurse, koji je rukovodio izradom standarda.

Novi alat za uštedu novca i hrane

"Sada imamo moćan novi alat koji će pomoći vladama i kompanijama da uštede novac, zaštite resurse i osiguraju da veći broj ljudi dobije hranu koja im je potrebna", naveo je Stern u priopćenju. Često kompanije, države ili gradovi nemaju dovoljno informacija o tome koliko, zašto i gde je uklonjena hrana iz lanca opskrbe. Takođe definicije gubitka hrane i prehrambenog otpada variraju, zbog čega je teško vršiti usporedbu, navodi se u dokumentu o novom standardu.

Paskal Greverath, potpredsjednik Nestlea za održivu životnu sredinu, ističe kako je taj prehrambeni div testirao standard za mjerenje gubitka svježeg mlijeka u svom lancu opskrbe u Pakistanu, gdje nabavlja mlijeko od preko 100.000 poljoprivrednika.
Zahvaljujući cisternama-hladnjačama u selima i rashladnim sustavima koji se koriste tijekom transporta, utvrđeno je da gubitak  iznosi samo 1,4 posto, pokazao je novi međunarodni standard, dok je nacionalni prosjek u toj zemlji iznad 15 posto. U zemljama s niskim prihodima, veći problem predstavlja gubitak hrane, jer je njeno kvarenje prisutno već na početku vrijednosnog lanca - tijekom žetve ili skladištenja, zatim tijekom transporta i prerade.

Međutim, to što trgovine i potrošaci u bogatijim zemljama bacaju hranu u smeće - još je gore. Zagovornici standarda, koji je pokrenut na Forumu Globalni Zeleni Rast (Global Green Growth Forum) u Copenhagenu, nadaju se da će vlade usvojiti praksu mjerenja resursa i bacanja hrane u skladu sa novim ciljevima održivog razvoja. Oni se takođe zalažu za to da se bacanje hrane prepolovi do 2030. godine, kao i da se do tog datuma smanji i gubitak namirnica, piše Thomson Reuters Foundation.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje