Okrugli stol "Poljoprivreda budućnosti"

Generiranje i prenošenje znanja ključno je za razvoj poljoprivrede

Agrovijesti
Okrugli stol "Poljoprivreda budućnosti" Fotografija: Josip Regović/PIXSELL
U poljoprivredu treba uvesti reda, vratiti mlade, jačati suradnju sa znanstvenom zajednicom i podizati konkurentnost ulaganjima u tehnologiju, zaključak je sudionika okruglog stola pod nazivom "Poljoprivreda budućnosti" u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Rasprave oko stanja u poljoprivredi danas, kao i prijedlozi poboljšanja, uglavnom se svode na problematiku oko rascjepkanosti zemljišta i potpora, a često se postavlja pitanje što uopće treba proizvoditi. U fokusu okruglog stola pod nazivom "Poljoprivreda budućnosti", koji se održao prošli tjedan, našle su se tehnologija i znanje kao ključni segmenti razvoja moderne i konkurentne poljoprivrede, piše Poslovni dnevnik, ujedno i organizator.  

U sagledavanju situacije gdje je Hrvatska danas treba prvo pogledati indeks digitalnog društva pa tek onda komparirati gdje je poljoprivredni sektor i poljoprivrednici, smatra pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Tušek zadužen za Upravu za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.  "Poljoprivreda budućnosti je poljoprivreda znanja. Generiranje i prenošenje znanja je ključno u kojem će se smjeru razvijati taj sektor", kazao je Tušek. Ujedno je najavio kako će strategija razvoja poljoprivrede do 2030. koju priprema resorno ministarstvo do kraja iduće ugledati svjetlo dana.

Svatko treba prihvatiti odgovornost

"Svatko od nas u lancu, od proizvođača do prerađivača i politike treba prihvatiti svoj dio odgovornosti jer Hrvatska ima sve resurse da proizvodi, a to ne čini u dovoljnoj mjeri. Od prepucavanja tko je kriv nema ništa. Na umu treba imati da poljoprivreda ima godišnji koeficijent obrtaja jedan i zato je nemoguće da se strategija mijenja svako malo. Moramo zacrtati put i onda se toga pridržavati. Moramo imati kontinuitet", poručuje Denis Matijević iz tvrtke Smarter.

Osvrćući se na spremnost za usvajanje i primjenu novih znanja, Matijević naglašava da je karakteristika domaće poljoprivrede njezina izrazita bipolarizacija koja, posljedično, uvjetuje primjenu digitalizacije. "Na jednom polu su tehnološki napredne kompanije poput Osatina grupe koje zahvaljujući tome mogu raditi uštede i povećavati prinose, a na drugom je velik broj onih čija je prosječna starost traktora 30 godina zbog čega dobar dio sredstava iz europskih fondova ide u ulaganja u opremu. Nisu svi spremni za digitalizaciju, to je za njih teret. Industrija 4.0. nije rješenje za sve probleme", kaže Matijević.

Ne može se govoriti o digitalizaciji i povećanju konkurentnosti bez rješavanja osnova, smatra direktor portala Agrobiz.hr Andrej Alilović: "Nemamo riješene imovinsko-pravne odnose ni strategiju. U prvu financijsku omotnicu ušli smo bez strategije, nismo definirali ni svoje mjesto ni potencijale".

"Za konkurentnost domaćih poljoprivrednika (još) uvijek je aktualno pitanje zemljišta i potpora, no ima primjera zemalja da to ne mora biti tako. U Izraelu je samo 20 posto zemlje obradivo pa nema problem s konkurentnošću. Naš problem je što je možda i do 50 posto proizvoda na tržištu stiže s crnog tržišta", rekao je Alilović.

Spomenuta Osatina grupa primjer je upotrebe sofisticirane tehnologije u poljoprivredi zahvaljujući čemu prinos pojedinih kultura po hektaru bitno raste. "Nove tehnologije sve više koristimo u proizvodnji, a ulaganjem u tehnologiju dobivamo veće uštede, postižemo veće prinose i kvalitetu proizvoda, ali je i puno je prostora za ulaganja", ističe Domagoj Alegić iz Osatine. U toj kompaniji redovno se ispituje struktura i homogenost tla, proučavaju satelitske snimke površina pa se precizno provodi sjetva, prihrana i zaštita. "Na temelju tih analiza apliciramo više gnojiva tamo gdje je to zemlji više potrebno, smanjujemo gdje ne treba i tako štedimo na gnojivu, a dobivamo veće i kvalitetnije prinose", ilustrira Alegić.   

Srediti evidenciju OPG-ova

U Hrvatskoj je registrirano oko 160.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, no za razliku od velikih sustava bore se s (manjkom) konkurentnosti. "Stvari nisu riješene kroz porezni sustav. Od ukupnog broja samo 15-ak tisuća OPG-ova su porezni obveznici. Država to mora riješiti, ne nužno da im se naplati porez već da se srede evidencije. Sad radimo nacionalnu razvojnu strategiju, a ne možemo uskladiti podatke", kaže Matijević. 

Velik broj OPG-ova u praksi dovodi do apsurdnih situacija, primjerice kada se s jednog gospodarstva otkup uroda "piše" na majku, oca, sestru i brata, a sve u svrhu izbjegavanja plaćanja poreza pa je očigledno da se u takvoj konstelaciji teško može govoriti o ozbiljnoj i konkurentnoj proizvodnji, a u opravdano je i postaviti pitanje kontrole proizvoda, složili su se sudionici okruglog stola.

"Puno surađujemo s kooperantima jer nemamo dovoljno obradive površine za vlastite potrebe na farmama", kaže Alegić i dodaje da im raspolaganje zemljištem predstavlja problem. Kad se govori o budućnost ključno je na umu imati činjenicu da u Hrvatskoj ima velik broj staračkih domaćinstava. "Treba stimulirati mlade da se bave poljoprivredom jer su oni garancija da će transformacija poljoprivrede ići u tehnološkom smjeru, nisu starije generacije te koje će uvoditi nove tehnologije", upozorava Matijević.

"Mi svojim malim kooperantima isporučujemo gnojivo, sjeme, pružamo edukaciju, uvijek smo na raspolaganju. Puno surađujemo s Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku. Mlade koji često misle da je poljoprivreda samo blato treba uvjeriti da poljoprivreda danas nije kao što je nekad bila, a starije koji dobro poznaju poljoprivredu treba educirati o novim tehnologijama", rekao je Alegić.

Sudionici okruglog stola složni su, međutim, da većina onih koji se bave i žive od agrara nije svjesna važnosti povezivanja. Idealni sustav bio bi onaj u kojem bi okosnica bile velike kompanije koje bi na sebe vezale male proizvođače što bi cijeli sektor učinilo konkurentnijim i spremni(ji)m na implementaciju novih tehnologija.

"EU to potiče, zajednička poljoprivredna politika to zagovara, Ministarstvo mora dati svoj obol. Danas je naš jedini motiv za udruživanje rješavanje pitanja tržišta, no dok proizvodimo tek polovicu svojih ukupnih potreba za hranom, to je deplasiran razlog", kaže Matijević. Prema riječima Alilovića, peradarstvo je segment agrara koji je ogledan primjer gdje je najviše je napredovala upotreba moderne tehnologije: "Imate niz farmi koje su zatvoreni sustavi, u kojima su uštede energije solidne, a netko sa svog radnog mjesta može daljinski kontrolirati farmu".

Alilović smatra da je koordinacija znanstvene zajednice i proizvođača loša te da bi trebalo naći načina da akademija razvija tehnologije primjenjive u praksi, a ne kao dosad, često u funkciji same sebe. Njegovo razmišljanje dijeli i Tušek koji smatra da trebamo ojačati lanac transfera znanja i inovacija jer se ponekad stječe dojam da su fakulteti sami sebi svrha. 

"Pao je interes za taj studij, zato stipendiramo studente, oni koji danas upisuju studij jednog dana bit će budući poljoprivrednici", naglašava Tušek. Takva situacija posljedica je cjelokupnog stanja u društvu koje je maginaliziralo znanstvenu zajednicu, nadovezuje se matijević. "Mi kao društvo ne cijenimo struku, logično je da je znanstvena zajednica sebi našla nišu. Trebamo aktivno raspravljati o toj problematici", kaže.

Pogodila ih 'bijela kuga' 

Poljoprivredni je sektor, kao uostalom i sve ostale, pogodila "bijela kuga" - rapidni odlazak stanovništva prelio se u manjak radne snage pa se postavlja pitanje može li tehnologija nadomjestiti ljudski rad. Iskustva iz Osatina grupe potvrdila su da je teško doći do radne snage. Ova je tvrtka zadnjih nekoliko godina puno investirala u tehnologiju zaokružujući proizvodni proces, no poljoprivreda, barem zasad, nije sektor koji može funkcionirati bez ljudi, ključne pretpostavke za razvoj bilo koje proizvodnje.

Sudionici okruglog stola složni su da će tehnologija olakšati poslovanje, uz to što je nužna za konkurentnu proizvodnju u budućnosti, no čovjek će ipak ostati nezamjenjiv. "Ne vjerujem u poljoprivredu bez čovjeka. Usvajanje novih znanja uključivanjem akademske zajednice je ključno, lekcije su naučene i mogu se implementirati u novu strategiju koju ćemo donijeti", zaključuje Tušek.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje