Zaštitna sredstva

Glifosat sve prisutniji na srpskim njivama

Agrovijesti
Zaštita bilja Fotografija: Thinkstock
Dok Austrija ovih dana uvodi zabranu upotrebe ozloglašenog herbicida glifosata, u Srbiji se ovaj preparat koristi u značajnim količinama i nema izgleda da će se to u skorijoj budućnosti promjeniti.

Dok Austrija ovih dana uvodi zabranu upotrebe ozloglašenog herbicida glifosata, u Srbiji se ovaj preparat koristi u značajnim količinama i nema izgleda da će se to u skorijoj budućnosti promjeniti.

Profesor Stevan Maširević s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu kaže za "Politiku" da je glifosat u Srbiji nezaobilazan u proizvodnji i da ga danas koristi gotovo svaki poljoprivredni proizvođač. Kao pomoćnik ministra, prije desetak godina, kaže, radio je na uvoznim dozvolama i imao priliku da vidi kako se povećavaju količine koje se koriste.

- Postoji čak tehnologija da se i prije nicanja povrtnih, ali i ratarskih usjeva koristi glifosat kao kemijska kosidba. Zbog velike cijene nafte i visokih trošarina, poljoprivrednici da bi smanjili troškove idu na reduciranu obradu. Praktično, umjesto da oru i obrađuju strništa koja su oslobođena oni ih tretiraju ovih herbicidom i oslobađaju od korova. To je velika ušteda za poljoprivrednike, ali u ekološkom smislu je problem - kaže Maširević.

Na pitanje zašto su opasni glifosati, on dodaje kako mogu biti u problemu oni koji ga nesigurno koriste, kontaktom, bez adekvatne zaštite ili zbog prevelikih doza kojima se tom prilikom izlažu.

Srbija, smatra, i dalje ima zdravu proizvodnju hrane, iako nije u potpunosti organska, ona je vrlo blizu integralne, prije svega i zbog toga što se ne koristi GMO biljke uz koje ide upotreba i ovih preparata poput glifosata.

Na ekspanziju ekološke hrane, čije se tržište procjenjuje na oko 100 milijardi eura, očigledno računa i Austrija. Ta država će, kako je nedavno objavljeno, biti prva i jedina zemlja Europske unije koja će zakonom zabraniti upotrebu herbicida glifosata. Austrija je mnogo više nego druge države prešla na organsku proizvodnju. 

Prema podacima iz 2017. godine, ta zemlja ima najviši postotak organskih usjeva (na čak 23% zemljišta), što su značajne površine u usporedbi sa 7% u ostatku Europske unije. Upravo ovo, ali i dobar politički trenutak za izglasavanje propisa može biti razlog ovako radikalnog preokreta u odnosu na zajedničku politiku Unije. 

Ostale zemlje Europske unije uvele su djelimične zabrane preparata glifosata koje je razvila kompanija Monsanto, koja je danas vlasništvo njemačke kompanije Bayer. Glifosat je kemijski preparat za suzbijanje korova koji je razvio Monsanto i na tržište plasirao pod imenom Raundap.

Danas je široko rasprostranjen u svijetu i proizvode ga gotovo sve druge kemijske kompanije, uključujući i njemački Bayer. Kako prenosi Reuters, zabrinutost javnosti pojavila se još 2015. godine, kada je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da je taj preparat vjerojatno kancerogen.

Bayer, koji je novi vlasnik Monsanta, tvrdi kako znanstvena istraživanja pokazuju suprotno i da je preparat siguran za uporabu, ali agencija napominje da se ta kompanija suočava sa tužbama i tvrdnjama da ovaj proizvod može izazvati neke od najtežih bolesti.


Dobar za ambroziju i korove

Glifosat vrlo dobro rješava probleme s korovom, i to je korisno na površinama poput utrina, neobrađenih njiva, groblja, uz pruge, gdje rastu višegodišnji korovi. Te trave bi napravile veliku štetu i značajno je to što ih uništavamo, međutim, na površinama koje se obrađuju bi trebalo biti oprezan, posebno zbog istraživanja koja su u tijeku, kaže profesor Stevan Maširević.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje