NOVI IH ZAKON VRATIO U IGRU

Gradovi i općine kreću s izradom programa raspolaganja državnim zemljištem

Agrovijesti
Zemljište Fotografija: Pixabay
Zemlja je ranije bila dodjeljivana izvlačenjem papirića s imenima iz šešira

Općine i gradovi mogu zavrnuti rukave – jer, mogu početi izradu programa raspolaganja državnom zemljom, a taj im posao država vraća novim zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Pravilnik o dokumentaciji potrebnoj za donošenje programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH. Njime se raspolaže na temelju programa raspolaganja, piše Glas Slavonije.

Osjetljivo pitanje

Donosi ga općinsko ili gradsko vijeće za svoje područje na prijedlog načelnika/gradonačelnika te se on šalje na mišljenje županiji i suglasnost Ministarstvu, za Grad Zagreb to je Gradska skupština.- Spremni smo to više što se dosad, dok je taj posao bio na razini države i APZ-a, nije radilo na adekvatan način, išlo je presporo, a ovako će taj proces ići mnogo brže. Raspodjela državne zemlje osjetljivo je pitanje ondje gdje postoje prikriveni interesi, a u svojoj općini takve interese ne dopuštam, pa smatram da neće biti ni problema. Zemlje nikada nema dovoljno za sve, pogotovo ako se može zaraditi, a ovo je trenutak kada se može. Sasvim sigurno je da će interes biti veći od površina obuhvaćenih natječajem - kaže načelnik Damir Dekanić.

- Programi raspolaganja trebaju sadržavati ukupnu površinu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području jedinice lokalne samouprave (JLS), podatke o dosadašnjem raspolaganju na području JLS i vrstu proizvodnje na njemu, površine određene za povrat i za zamjenu kada nije moguć povrat imovine oduzete u vrijeme jugokomunističke vladavine, površine određene za prodaju, jednokratno, maksimalno do 25 % ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, površine određene za zakup, površine određene za zakup za ribnjake, površine određene za zakup zajedničkih pašnjaka, površine određene za ostale namjene, odnosno površine koje se mogu privesti nekoj drugoj, nepoljoprivrednoj namjeni, jednokratno, maksimalno do 5 % ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države - kažu u Ministarstvu.

Sve na natječaj

Za mnoge je JLS i u prvom navratu ovaj posao bio vruć krumpir. Dobro to zna i općina Viškovci, u kojoj je svojevremeno državna zemlja dodjeljivana - izvlačenjem papirića s imenima iz šešira.

Stručna suradnica u Općini Viškovci Tihana Duvnjak kaže kako ni jedan od 2000 državnih hektara dosad nije dodijeljen natječajem.

- Sva se državna zemlja u našoj općini radi na temelju ugovora o privremenom korištenju, pa će sva i ići na natječaj - kaže Duvnjak.

U specifičnoj situaciji je i Grad Đakovo, gdje su, kaže gradonačelnik Marin Mandarić, u komunikaciji s MP-om, jer je, ističe, ostalo dosta nedefiniranih situacija što se tiče ugovora, aneksa ugovora...

– Nemamo čistu situaciju postojećeg stanja, ima više specifikuma, a APZ više ne postoji, nego je sve sada pri MP-u, pa peglamo situaciju da možemo krenuti od čiste nule - kaže Mandarić.

JLS su dužne donijeti program u roku od tri mjeseca od dana stupanja zakona na snagu.

DRŽAVNU ZEMLJU DATI PROIZVOĐAČIMA A NE NEKIM MEŠETARIMA

“Očekujem od svih JLS da se žurno prihvate posla jer su naši poljoprivrednici predugo čekali zemljište, što je utjecalo i na njihovu nekonkurentnost. Želimo imati konkurentnu, samodostatnu i pametnu poljoprivredu, kojom će se baviti educirani pojedinci, a ne oni kojima je svejedno što će proizvoditi i kakav će urod ostvariti.

Od lokalne samouprave očekujem da odgovorno odradi svoje obveze i zemljište dodijeli kako to zakon određuje, kvalitetnim proizvođačima, a ne mešetarima, čiji je jedini cilj zarada od potpora.”

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje