OKRUGLI STOL

Gradska poljoprivreda dovodi do neovisnosti o klimatskim prilikama i poticanja lokalne proizvodnje

Agrovijesti
Sjetva u Belju dvorednom sijačicom Fotografija: Belje d.d.
Gradska poljoprivreda dovodi do neovisnosti o klimatskim prilikama i poticanja lokalne proizvodnje

Obrada tla i plug krivi su za sve što se događa s klimom, ali nismo sigurni da je baš tako. Ovom je intrigantnom konstatacijom akademik Ferdo Bašić otvorio okrugli stol pod nazivom "Izazovi biljne proizvodnje u okviru klimatskih promjena" održan u sklopu 12. Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa "Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša", koji organizira Agroglas, dvotjednik za poljoprivredu, čiji je nakladnik Glas Slavonije.

Okrugli stol organizirali su Odjel za bilinogojstvo Akademije poljoprivrednih znanosti i Međunarodni znanstveno-stručni skup "Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša", a održan je na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Sastojao se od tri zanimljiva izlaganja, a prva je uvodničarka bila dr. sc. Višnjica Vučević, voditeljica službe za agrometeorologiju u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ).

- Slažem se s akademikom Bašićem da postoje različita mišljenja o klimatskim promjenama i utjecaju čovjeka na njih. No ako čovjek i nije glavni koji utječe na klimu, iako je više mišljenja da jest, činjenica je da je čovjek u najmanju ruku postao bahat - rekla je dr. Vučević.

Premda se u Hrvatskoj agrometeorologija prati sustavno već 159 godina, za to su vrijeme objavljena samo tri udžbenika iz agroklimatologije, što je, smatra dr. Vučević, prillično skromno. No zato se vremenska prognoza za poljoprivrednike emitira u emisiji za poljoprivrednike HRT-a već 60 godina, pa je BBC objavio da Hrvatska ima najdugovječniju agrometeorološku prognozu na svijetu.
Slijedilo je izlaganje pod nazivom "Gradska poljoprivreda i klimatske promjene", a uvodničar je bio prof. dr. sc. Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

"Sve više stanovnika suvremenog svijeta živi u gradovima. Tako je primjerice prije 360 godina samo dva posto ljudi živjelo u gradovima, a procjenjuje se da će 2050. biti čak 80 posto gradskog stanovništva. Rješenje za to je razvoj gradske poljoprivrede, a ona podrazumijeva gradske vrtove, zelenilo na zgradama, farme i vrtove u gradu. Primjerice, središte grada Stuttgarta nalazi se u plodnoj dolini, ugniježđeno između vinograda, a Singapur i Tokio primjeri su vertikalnog uzgoja biljaka. Uzgoj biljaka na krovovima zgrada jedan je od načina kako ublažiti visoke temperature. Tako gradska poljoprivreda dovodi do neovisnosti o klimatskim prilikama i poticanja lokalne proizvodnje", rekao je prof. Kisić

Moderator, prof. dr. sc. Danijel Jug, ujedno i uvodničar okruglog stola, govorio je o prilagodbi biljne proizvodnje klimatskim promjenama. Između ostaloga rekao je: "Klimatske promjene utječu na usjeve, no biljke im se ne mogu prilagoditi za kratko vrijeme. Tako su 2014. obilježile poplave, a 2015. suše. Takve promjene degradiraju prirodne resurse. Osim toga, migracije stanovništva rezultat su, između ostaloga, ratova izazvanih posljedicama klimatskih promjena. Zato se traže najbolja rješenja za adaptaciju na klimatske promjene, a jedno od njih je klimatski pametna poljoprivreda, koja se sve više širi svijetom."

Tijekom tri dana na skupu je prezentirano 60-ak radova znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva. Skup danas završava tradicionalnim edukativnim izletom gdje će sudionici skupa provjeriti primjene naprednih tehnologija i dobre poljoprivredne prakse na imanjima Đakovštine, među kojima je i ono najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika Zvonimira Kalića.  

Toplinski stres

"Globalno zatopljenje donosi toplinski stres biljkama, a njime su zahvaćeni svi krajevi Republike Hrvatske osim Gorskog kotara i Medvednice. Sve je više ekstremnih godina u 21. stoljeću, ali ne samo toplih već i ekstremno suhih, kišnih ili hladnih. Tako gospodarstvo ima najveće gubitke zbog posljedica tih ekstrema, a to su suše, tuče, poplave. Stoga se poljoprivrednici moraju prilagođavati promjeni klime. Jedan od primjera su vinogradari, pa je tako sve više crnih sorata grožđa. Vegetacijsko razdoblje skratilo se upola pa zrenje i berba dolaze ranije. Rezultat je da sorta graševina ima veći postotak alkohola nego što je imala prije, pa više nije prepoznatljiva", objašnjava dr. Višnja Vučević.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje