MASLINE U ZAGREBU

Grci i Talijani troše čak do 20, a Hrvati samo 2 litre maslinova ulja godišnje

Agrovijesti
1. Festival maslina u Zagrebu, Zagrebački Velesajam Fotografija: Morana Begač Pogledajte galeriju
Na Zagrebačkom velesajmu proteklog se vikenda natjecalo 73 maslinara s 87 uzoraka maslinova ulja, a njih desetak izložilo je svoje proizvode. Zagrepčani su imali priliku iz prve ruke naučiti kako prepoznati pravo maslinovo ulje, napraviti kremu ili naučiti kako maslinovo ulje utječe na zdravlje

Zagrebački maslinarski institut, Udruga branitelja Domovinskog rata "Zagrebački velesajam" te Grad Zagreb pokrenuli su 1. festival maslina u Zagrebu 2016. koji se održao tijekom vikenda na Zagrebačkom velesajmu. Na dvodnevnom su festivalu organizirana brojna predavanja stručnjaka i znanstvenika, vođene kušaonice ulja i kreativne radionice te je održana prodajna izložba i ocjenjivanje 87 uzoraka maslinova ulja.

Maslinarstvo je, uz vinogradarstvo, najznačajnija grana poljoprivrede kako na Jadranu, tako i na Sredozemlju. Uz vino, maslinovo ulje oduvijek je bilo značajan izvor prihoda, kažu iz Zagrebačkog maslinarskog instituta.

Maslinarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Do 2. svjetskog rata imali smo 40 milijuna stabala na 20.000 ha, a potom je došlo do zapuštanja sadnje i padanja proizvodnje. U zadnjih desetak godina ponovno je došlo do oporavka ovog sektora. Maslina je jedna od kultura koja dobro uspijeva na siromašnim kamenitim tlima, pa je tako idealna za sadnju na cijeloj našoj obali i na otocima. Hrvatska ulja svake godine postižu iznimno visoku kvalitetu, što dokazuju brojne nagrade naših maslinara na međunarodnim natjecanjima. U Hrvatskoj su nasadi maslina rasprostranjeni u Istri, priobalnom pojasu Kvarnera i Dalmacije te na otocima, najčešće su na nagnutim terenima, a na njima je zasađen relativno malen broj maslina po hektaru. U posljednjih desetak godina u maslinarstvu i proizvodnji maslinova ulja prisutni su pozitivni trendovi, što je praćeno značajnijom sadnjom novih maslinika. Došlo je i do restrukturiranja sektora i promjena u tehnologiji i proizvodnji ulja, te danas tako imamo 180 uljara za preradu maslina, a 2003. bilo ih je samo 100-tinjak.

Jedan maslinar održava oko 100 stabala, a na godinu proda 2000 kilograma maslina, tj. 300 litara ulja

Zdravstvene prednosti maslinova ulja oduvijek su predmet istraživanja, a poznato je da sadrži esencijalne masne kiseline, linolnu i linolensku masnu kiselinu, koje su neophodne za normalno funkcioniranje organizma. Dokazano je da maslinovo ulje i plod masline svojim antioksidativnim djelovanjem čuvaju stanice i odgađaju starenje. Sastojci masline imaju i protuupalna svojstva, čime smanjuju rizik od raka. Ovo su samo neki od brojnih dokazanih zdravstvenih, nutricionističkih i blagotvornih učinaka maslinova ulja. Bez obzira na sve navedeno, nažalost, kod nas je još uvijek prisutan trend vrlo male potrošnje. Za razliku od Grka i Talijana koji potroše i do 20, Španjolaca koji troše oko 9, prosječni Hrvat potroši samo 2 litre maslinova ulja godišnje. Djelomično je za takvu situaciju kriva i visoka cijena domaćeg ulja i njegova česta nedostupnost s obzirom na pad proizvodnje u lošijim godinama.

No, uz našu nimalo dostatnu proizvodnju i sve veći pritisak jeftinog ulja iz uvoza, naši proizvođači još uvijek mogu prodati svoje količine na kućom pragu, plasirati ga kroz ruralni turizam ili na ovakvim manifestacijama. Ovaj sektor dakako ima velike perspektive i mogućnosti.

Na ocjenjivanju maslinovih ulja sudjelovala su 73 maslinara, a od 87 prikupljenih uzoraka, njih 60 je ocijenjeno kao ekstra djevičansko maslinovo ulje, 25 kao djevičansko i samo 2 pod "ostalo".

S obzirom na to da je festival orijentiran na zdravlje i koristi maslinova ulja, organizatori su se povezali sa Zakladom "Ana Rukavina" te su se građani za vrijeme održavanja festivala upisivali u Registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica.

Zagrebački maslinarski institut neprofitna je udruga koja okuplja rekreativce maslinare koji na površini od približno 310.000 m2 maslinika, s oko 8000 stabala, proizvedu 100.000 kg maslina, tj. oko 14.000 litara maslinova ulja.

 

Hrvatska u maslinarskim brojkama
Više od 30 domaćih i 60 udomaćenih sorti maslina (61% oblica, 8% buža, 6% leccino)
3,5 milijuna stabala (DZS)
6 milijuna stabala na 30.000 ha (procjena struke)
1470 ha ekoloških maslinika
Prosječni prinos: 0,5 - 3 tone ploda
27 - 51.000 tona ploda godišnje
45 - 60.000 hl ulja godišnje
Potrošnja: 2 litre godišnje/per capita
180 pogona za preradu; kapacitet: 127.000 kg/h
Izvoz 2014.: 2.266.232 USD/183 t
Uvoz 2014.: 12.232.655 USD/3407 t
96% maslinika u vlasništvu OPG-ova
21.630 OPG-ova bavi se maslinarstvom
77%, tj. 6782 OPG-a su mali, s do 1 ha
4 maslinova ulja zaštićena na nacionalnoj razini: Istarsko ekstra djevičansko, Korčulansko, Krčko i Šoltansko
1 ulje zaštićeno u EU: Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres

(Izvori: APPRRR; Savjetodavna služba, DZS)

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje