Poljoprivredni program: Odgovori na pitanja Agrobiz.hr

HDSSB: Fokus poljoprivredne politike je OPG kao nositelj poljoprivredne proizvodnje u ruralnom prostoru

Agrovijesti
Izbori 2016. Fotografija: Thinkstock
Veću proizvodnju i samodostatnost poljoprivredne proizvodnje potaknuti ćemo nizom mjera koje će biti definirane kroz izradu prijeko potrebne Strategije. OPG-ovi u postojećem sustavu vrednovanja nisu prepoznati kao nositelji proizvodnje i razvoja novih tehnologija i njihovi proizvodni nisu adekvatno vrednovani, a zbog loših dosadašnjih politika i ne pridonose gospodarskom razvoju zemlje, društva, a najmanje osiguranju vlastite egzistencije.

HDSSB

 

Što je bit poljoprivredne politike vaše političke stranke te koje su ključne mjere koje želite provesti u 4 godine mandata?

Poljoprivreda ne smije biti samo gospodarska grana koja je prepuštena tržišnim i ekonomskim načelima, nego mora biti podržana kao temeljna grana koja stvara nove vrijednosti, povećava zaposlenost, podiže razinu kvalitete života i standarda, njegujući kulturne i tradicijske vrijednosti. U fokus poljoprivredne politike mora se staviti obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kao nositelje poljoprivredne proizvodnje u ruralnom prostoru jer na taj način se osigurava i vitalnost tog prostora. Sve su to glavne odrednice Programa, biti će nam vodilja u izradi Strategije razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2027.

Kako planirate potaknuti veću proizvodnju i samodostatnost domaće poljoprivredne proizvodnje te kako ocjenjujete ogromnu ovisnosti Hrvatske o uvozu hrane?

Veću proizvodnju i samodostatnost poljoprivredne proizvodnje potaknuti ćemo nizom mjera koje će biti definirane kroz izradu prijeko potrebne Strategije. OPG-ovi u postojećem sustavu vrednovanja nisu prepoznati kao nositelji proizvodnje i razvoja novih tehnologija i njihovi proizvodni nisu adekvatno vrednovani, a zbog loših dosadašnjih politika i ne pridonose gospodarskom razvoju zemlje, društva, a najmanje osiguranju vlastite egzistencije. Našim Programom utvrdili smo ciljeve  koje poljoprivredna politika mora ostvariti, a za njihovu ostvarenje donosit ćemo mjere koje će rezultirati konkurentnim proizvodom. Odnosno smanjit ćemo trošak proizvodnje, a što uključuje izmjenu porezne politike, smanjenju cijene kapitala, izmjenu modela izravnih plaćanja i izmjenu Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje od 2014. do 2020., kako bi stvarni proizvođači hrane, oni koji imaju trošak u proizvodnji hrane, uz primjenu novih tehnologija i znanja i pomoć potpornih državnih tijela i agencija, povećali produktivnost i kvalitetu proizvoda uz značajno smanjenje njegove cijene.

U cilju zaštite hrvatskog prehrambenog proizvoda potrebno je utvrditi najnižu cijenu koštanja proizvoda kao zaštitnu cijenu ispod koje se taj proizvod ne može prodavati na hrvatskom tržištu. Odnosno poljoprivredno prehrambeni proizvodi ne mogu biti marketinška kategorija i prodavati se ispod proizvodne ili nabavne cijene, što je i porezni prekršaj. Sve one koje takve proizvode stavljaju na tržište i taj proizvod treba isključiti s hrvatskog tržišta. Na taj način vrednovati ćemo domaći proizvod koji će imati svoje tržište

Tko ili što je krivac pada proizvodnje, rasta uvoza te smanjivanja dohotka poljoprivrednih proizvođača?

Sigurno je da je glavni krivac padu proizvodnje neuređeno tržište, kao i nekontrolirani uvoz, odnosno stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda za koje imamo svoju vlastitu proizvodnju, ali po cijenama koje su niže od cijena domaćih proizvoda. Također nismo uredili veću zastupljenost domaćih proizvoda u trgovačkim lancima, nedostaju nam skladišni i preradbeni kapaciteti u vlasništvu samih proizvođača. Na žalost, dosadašnje hrvatske poljoprivredne politike striktno provodeći uredbe EU-a postigle su da smo, uništili nositelje poljoprivredne proizvodnje - OPG-ove, uništili proizvod, upropastili prostor i učinili poljoprivrednu proizvodnju hrane neisplativom, što je rezultiralo prekomjernim uvozom, narušenim odnosima na tržištu i izgubljenom perspektivom budućeg razvoja.

Koji su ciljevi vaše političke stranke u provođenju poljoprivredne politike i kako ih planirate ostvariti?

Programom za poljoprivredu HDSSB želi provesti agrarnu politiku koja će u središte interesa staviti OPG-ove, proizvođačke organizacije, kao i infrastrukturne i distribucijske kanale, snažnu prerađivačku industriju, a sve to na uređenom tržištu gdje će se vrednovati hrvatski prehrambeni proizvod i po cijenu zabrane uvoza hrane u Hrvatsku.

Kakvu poljoprivredu želite na kraja mandata? Kakvom je vaša politička stranka planira napraviti?

Program HDSSB-a nije stvaran u kabinetima i zagrebačkim salonima, nego je stvaran na slavonskim i baranjskim poljima, voćnjacima, vinogradima i farmama. Program jamči povratak dostojanstva hrvatskom seljaku i hrvatskom selu, jamči povratak proizvodnje hrane u naša sela, a i time i dohotka. Kroz šest razrađenih strateških smjernica i pripadajućim mjerama osnažiti ćemo obiteljska poljoprivredna gospodarstva, izgraditi infrastrukturu, sačuvati i zaštiti tržište za hrvatski prehrambeni proizvod kao jamstvo održivosti poljoprivredne proizvodnje, povratka života i standarda u naša sela i ruralni prostor.

Smatrate li da je Zajednička poljoprivredna politika EU-a dobra ili loša za hrvatsku poljoprivredu? Navedite dobre i loše strane ZPP-a i što ćete konkretno poduzeti da se izborite za bolju poziciju Hrvatske?

Zajednička poljoprivredna politika je samo okvir u kojem mi trebamo sami odrediti svoje modele, vodeći računa o okviru, a ne dosljedno i puno puta strožije  primjenjivati i provoditi sve ono što je dano u uredbama. Nužno je donijeti novi model izravnih plaćanja i usmjeriti izravna plaćanja na proizvodnju hrane i stvaranje konkurentne poljoprivrede, uz poštivanje mjera zaštite okoliša, a ne da je prioritetni cilj zaštita prirode, što je vidljivo kroz mjere koje se sada provode. Trenutačno se više plaća zaštita ptica, buba i leptira, odnosno 6.500 kn/ha, nego proizvodnja mlijeka i mesa. Potrebno je ispraviti hrvatski apsurd u poljoprivredi da na područjima gdje ne prevladava poljoprivredna proizvodnja proizvođači dobiju tri puta veću potporu nego proizvođači hrane. Kroz izmijenjeni model izravnih plaćanja veću potporu moraju dobiti proizvođači hrane uz poštivanje mjera zaštite okoliša od onih koji samo čuvaju prirodu, ali ne proizvode hranu

Brojne države započele su donositi zakone kojima propisuju koliko domaćih proizvoda treba biti na policama trgovina. Koji je vaš stav o tome i kakva će biti vaša politika prema trgovačkim lancima i zaštiti domaće poljoprivrede?

Upravo iz razloga zaštite domaćeg proizvoda trebamo i mi donijeti zakon kojim ćemo propisati koliki postotak domaćih proizvoda mora biti na policama u trgovačkim lancima, odnosno trebamo samo postupati kao i druge države koje štite vlastitu poljoprivrednu proizvodnju. U cilju zaštite hrvatskog prehrambenog proizvoda također je potrebno utvrditi najnižu cijenu koštanja proizvoda kao zaštitnu cijenu ispod koje se taj proizvod ne može prodavati na hrvatskom tržištu. Odnosno poljoprivredno prehrambeni proizvodi ne mogu biti marketinška kategorija i prodavati se ispod proizvodne ili nabavne cijene, što je i porezni prekršaj. Sve one koje takve proizvode stavljaju na tržište i taj proizvod treba isključiti s hrvatskog tržišta.

Treba poticati udruživanje proizvođača, jer zajednički nastup na tržištu jamči održivost proizvodnje, u programima školskog voća i povrća, kao i mlijeka, treba stvoriti modele da prednost imaju domaći poljoprivredni proizvođači.

Što mislite kako treba provoditi Program ruralnoga razvoja, kako planirati i distribuirati novac iz ruralnoga razvoja te koji je vaš cilj na kraju mandata, odnosno na kraju programskoga razdoblja Zajedničke poljoprivredne politike EU-a?

Program ruralnog razvoja namjeravamo izmijeniti tako da ne bude kočnica razvoju poljoprivrede, nego alat koji stvara konkurentnog poljoprivrednika. U svim mjerama glavni uvjeti trebaju biti: da je ulaganje u ruralnom prostoru, da to ulaganje povećava dohodak na selu, stvara proizvode dodane vrijednosti i zadržava ili vraća mlade ljude u ruralni prostor. Također ćemo stvoriti okvir u kojem će svaki aktivni OPG moći iz Programa ruralnog razvoja dobiti potporu u iznosu od 50.000 eura za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Korigirat ćemo kriterije i uvjete, otkloniti ograničenja i povećati prag prolaznosti kako bi po pojedinim mjerama dobili što više korisnika. Smanjenjem potrebnog broja bodova za prolaznost po pojedinim mjerama dobiti ćemo veći broj korisnika, a što je vidljivo naročito kod mjere za male poljoprivrednike gdje je korisnicima nedostajao 1 ili 2 boda za prag prolaznosti. Potrebne bodove smo sami utvrdili nije nam EU to propisala, stoga ako vidimo da je to ograničenje moramo to promijeniti.

Program ruralnog razvoja izmijeniti na način da ne bude više kočnica razvoju poljoprivrede nego alat koji stvara konkurentnog poljoprivrednika, uvjeti u svim mjerama treba biti  da je ulaganje u ruralnom prostoru koje povećava dohodak na selu, stvara proizvode dodane vrijednosti  i vraća mlade ljude u ruralni prostor.

Radi što bolje iskoristivosti sredstava stvoriti uvjete da Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju brzo i učinkovito provodi natječaje i procedure, nedopustivo je da se više od godinu dana čeka na odluke.

Programom HDSSB jamči da će ostvariti ciljeve Zajedničke poljoprivredne politike EU-a: 

  • Podizanje poljoprivredne produktivnosti promicanjem tehničkog napretka, racionalnog razvoja poljoprivredne proizvodnje i optimalnog iskorištenja proizvodnih činitelja, posebice radne snage,
  • Osiguravanje životnog standarda poljoprivredne populacije, osobito podizanje prihoda osoba koje se osobno bave poljoprivredom,
  • Stabilizacija tržišta i opskrba kupca zdravim i kvalitetnim proizvodima

Kako planirate zaštititi male poljoprivrednike od propadanja?

Mali poljoprivrednici svojom poljoprivrednom proizvodnjom čuvaju ruralni prostor od propadanja, te čuvaju njegovu vitalnost. Žurno je donijeti mjere koje će vratiti život u naša sela, omogućiti malim proizvođačima ostvarivanje dohotka dovoljnog za dostojan život. Treba urediti tržište, stvoriti uvjete da mali proizvođači imaju osigurane distribucijske kanale za svoje proizvode, da točno znaju tko će otkupiti njihove proizvode, po kojoj cijeni i kada će im taj proizvod biti plaćen.

Također treba naglasiti da je Zajednička poljoprivredna politika dala važnost mladim poljoprivrednicima za opstojnost sela i očuvanje njegov vitalnosti, kao i  samog ruralnog prostora. Provedbom ove Zajedničke poljoprivredne politike potrebno je  povećati udio mladih poljoprivrednika koji se aktivno bave poljoprivrednom proizvodnjom. Kako bi provedba ove politike bila uspješna  nužne su izmjene Pravilnika o provedbi mjera 4. i 6. iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Promjene trebaju biti usmjerene prema mladim poljoprivrednicima u ruralnom prostoru i trebaju jamčiti mlađim osobama od 40 godina pravo na financijsku potporu bez obzira koliko su dugo nositelji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, a ne da je to vrijeme ograničeno na 18 mjeseci kako je to sada u važećim Pravilnicima

Nužno  će biti po sektorima donositi aktivne mjere saniranja i restrukturiranja poljoprivrednih proizvođača koji su trenutno u problemima iz različitih razloga. Jedna od aktivnim mjera će biti potpora od 15.000 eura za male poljoprivredne proizvođače kao potpora de minimis u poljoprivredi (Uredba EK broj 1408/2013.), kao i ostvarivanju prava na potpore u iznosu od 50.000 eura u mjerama 4. i 6. Programa ruralnog razvoja za sva aktivna OPG-ima do 2020. godine, zatim otpis kamata i dijela glavnice po kreditima u poljoprivredi primjenom pravila de minimis, te na taj način  stvoriti stabilne nositelje poljoprivredne proizvodnje.

Koje mjere ćete provesti kako bi se sačuvali stočarstvo i svinjogojstvo?

Nivo razvijenosti poljoprivrede ogleda se prema razini razvijenosti njene stočarske proizvodnje. Slavonija, Baranja i Srijem sa svojim proizvodnim kapacitetima biljne proizvodnje ima važno mjesto u Republici Hrvatskoj. Resursi biljne proizvodnje jedan su od preduvjeta proizvodnje dovoljnih količina animalnih bjelančevina: mesa, mlijeka i jaja za ishranu stanovništva,  stoga u  razvojnom dijelu ukupnog agrara posebno mjesto ima razvoj stočarske proizvodnje, u okviru koje su govedarska i svinjogojska proizvodnja najznačajnija grana stočarstva i jedne od najvažnijih grana ukupne poljoprivredne proizvodnje.

Osim što se u sustavu govedarske i svinjogojske proizvodnje osiguravaju značajni proizvodi (mlijeko i meso) njezina je važnost posebice naglašena zbog komplementarnosti s ratarskom proizvodnjom. Uz to što su goveda veliki potrošači ratarskih proizvoda oni u značajnoj mjeri doprinose prirodnom povećanju plodnosti tla. Republika Hrvatska je  u 2004. godini imala ukupno 50.777 isporučitelja mlijeka, a u 2015. godini taj broj je pao na 9.948 isporučitelja.

Neuređeno tržište, nedostatak mjera za zaštitu ovoga sektora, pogotovo mjera za zaštitu proizvođača mlijeka, doveli su do teške situacije u kojem se proizvođači trenutno nalaze.

Padu proizvodnje u ovom sektoru, pogotovu u sektoru proizvodnje mlijeka pridonijela je pojava i bolesti od leukoze, alfatoksina i sada preventivno cijepljenje od bolesti kvrgave kože goveda.

Prvenstveno treba žurno provesti mjere da se zaštiti ovaj sektor, a koje se moraju dogovoriti s EK, prateći samo dobru praksu zemalja u okruženju koje čuvaju svoju proizvodnju, pogotovo u ovom veoma osjetljivom sektoru, pa i pod cijenu plaćanja kazni EK.

Koje mjere ćete provoditi u ribarstvu?

Uz pomoć visoke politike postići da se tradicija, posebnost i različitost hrvatskog ribarstva  prihvati od EK. što dosad nije postignuto.  Dio uredbi koje su sad na snazi nijedno od navedenih ne uvažava. Jedna od najvažnijih uredbi je mediteranska uredba usvojena 2006 godine i kojoj ako se ne revidiraju pojedini  dijelovi hrvatskom ribarstvu prijeti kolaps. Hrvatsko ribarstvo je značajan segment ukupnog našeg gospodarstva naročito za otoke i priobalne dijelove Hrvatske.

HDSSB je regionalna slavonsko-baranjska politička stranka pa logično veću pozornost pridaje slatkovodnom ribarstvu. Za ukupno ribarstvo podsjećamo na činjenicu da je, uz ekološku i biološku održivost, kao temelj zajedničkog EU tržišta ribe naglašena ekonomska održivost, pa se u tom smjeru treba donositi i nacionalne mjere. Kao što se nedavno u Europskom parlamentu izboreno od Europske komisije da se malim obalnim ribarima vrati mogućnost lova njihovim tradicionalnim alatima, tako je moguće donositi i druge mjere za razvoj ribarstva. U ribarstvu je prije svega potrebno uvođenje reda, te osobito dobra priprema projekata, poput uzgoja ribe, optimalnog broja brodova i drugi projekata koji će pokrenuti razvoj ribarstva. Slatkovodno ribarstvo u Hrvatskoj potpuno je marginalizirano, a nekada smo bili značajan izvoznik. Potencijale za razvoj imamo, čak i znanje, dakle potrebne su samo poticajne mjere i uredno tržište.

Smatrate li da Hrvatskoj nedostaje strategija poljoprivrede? Koja bi bila suština strategije vaše političke stranke i tko bi ju trebao izraditi?

Naravno to već niz godina ukazujemo na nepostojanje osnovnog krovnog dokumenta za razvoj poljoprivrede. Izradili smo Strategiju razvoja turizam, a nismo u stanju napraviti strategiju razvoja poljoprivrede koja treba sagledati sve naše snage i slabosti i predložiti akciji plan za provedbu mjera za njen razvoj. Za razvoj poljoprivrede Republike Hrvatske prvo i osnovno je izrada cjelovitog dokumenta o poljoprivredi od kojeg su svi dosadašnji ministri bježali bojeći se odgovornosti u njegovoj provedbi, kao i katastrofalnih pokazatelja koje bi pokazala analiza postojećeg stanja. Izrada Strategije razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske za razdoblje 2017-2027. je osnovni dokument koji moramo izraditi radi analize postojećeg stanja, planiranja razvoja ukupne poljoprivrede i određivanje akcijskog plana za provedbu strateških odrednica. Strategija razvoja poljoprivrede je osnova, temeljem koje bi se radile sektorski strateški okviri.

Strategiju treba raditi tim stručnih ljudi, a koje imamo u našoj akademskoj zajednici, ali koja mora proći javnu raspravu  i kroz konkretne prijedloge i primjedbe stvorimo dokument koji nije samo mrtvo slovo na papiru. Također je nužno je donijeti sektorske strategije kako bi se unutar svakoga sektora primjenom mjera i modela organiziranja proizvodnje stvorio finalni proizvod za tržište Republike Hrvatske.

Je li kontrola proizvoda na tržištu u Hrvatskoj dobra ili loša? Koje su dobre, a koje loše strane kontrole tržišta i zaštite potrošača i što vaša politička stranka želi provesti?

S obzirom na trenutno stanje, možemo odgovorno reći da kontrole pojedinih proizvoda nema, jer da ima ne bi se moglo pojaviti mlijeko na policama kojem je prodajna cijena ispod proizvodne cijene i koje dolazi s tržišta koja nemaju standarde kvalitete koju moraju poštovati naši proizvođači. U cilju zaštite hrvatskog prehrambenog proizvoda potrebno je utvrditi najnižu cijenu koštanja proizvoda kao zaštitnu cijenu ispod koje se taj proizvod ne može prodavati na hrvatskom tržištu. Odnosno poljoprivredno prehrambeni proizvodi ne mogu biti marketinška kategorija i prodavati se ispod proizvodne ili nabavne cijene, što je i porezni prekršaj. Sve one koje takve proizvode stavljaju na tržište i taj proizvod treba isključiti s hrvatskog tržišta.

Držimo da treba smanjiti PDV samo na proizvode za koje u Hrvatskoj imamo 90 posto samodostatnosti ili imamo prirodne resurse kako bismo dostigli samodostatnost. Smanjenje PDV-a mora biti u funkciji poticanja poljoprivredne proizvodnje, a ne uvoza. Olakšice u turizmu mogli bi dobiti samo oni koji prepoznaju vrijednost hrvatskog prehrambenog proizvoda.

Potrebno je jačati svijest kod naših potrošača da kupovinom domaćih poljoprivrednih proizvoda. Štitimo vlastitu proizvodnju za koju znamo gdje je proizvedena i na koji način, te tko ju je proizveo.

Kako planirati provedbu zemljišne politike i komasacije? Imate li rješenja kako neobrađeno poljoprivredno zemljište – kako privatno, tako i državno – staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje?

Radi brže i učinkovitije provedbe komasacije poljoprivrednog zemljišta izmijeniti Zakon o komasaciji na način da na nositelj cijelog postupka bude Agencija za poljoprivredno zemljište.

Provedbom strateških odrednica naše zemljišne politike vratit ćemo oduzeti prioritet obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kod dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta, izjednačiti cijenu zakupa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s trgovačkim društvima i vratiti gradove i općine u postupak odlučivanja, a što će ubrzati cijeli postupak rješavanja nagomilanih neriješenih predmeta. Izmjenom Zakona o poljoprivrednom zemljištu omogućiti poljoprivrednim proizvođačima kupnju 50 ha poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.

Provedba raspolaganja poljoprivrednog zemljišta na način da se pri dodjeli zemljišta sagledavaju gospodarski programi s obzirom na postojeće odnosno planirane sustave navodnjavanja na području cijele Republike Hrvatske.

Nastaviti s provedbom projekta praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta na području cijele Republike Hrvatske zbog njegovog vrednovanja i pokretanje projekta rajonizacije poljoprivredne proizvodnje.

Poticati poljoprivredne proizvođače u korištenju mjera iz Programa ruralnog razvoja koje imaju za cilju očuvanje i povećanje plodnosti tla.

Kako treba provesti udruživanje poljoprivrednika, poboljšanje otkupa poljoprivrednih proizvoda te veće uključivanje mladih u poljoprivredu?

Nužna je izgradnja infrastrukture za prijam, skladištenje, preradu i distribuciju poljoprivrednih proizvoda - hladnjača, pogona za proizvodnju zamrznute hrane, prehrambene industrije s višim stupnjem finalizacije, prerada voća i povrća, brašna, mesa i mlijeka, biljnih ulja, proizvodnju polugotovih proizvoda... Sve bi trebalo biti u vlasništvu poljoprivrednih proizvođača i financirano sredstvima EU-a. Važno je osposobljavanje OPG-a za proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda. Stava smo da treba poticati udruživanje proizvođača, jer zajednički nastup na tržištu jamči održivost proizvodnje. U programima školskog voća i povrća, kao i mlijeka, prednost treba dati domaćem poljoprivrednom proizvođaču.

Kako je moguće povećati stočni fond u Hrvatskoj te što ćete poduzeti u vezi s time ?

U situaciji kada država zadaje novi udarac stočarstvu, mislimo na problematiku kvrgave kože kod goveda, apsurdno je govoriti o povećanju stočnog fonda. Potrebno je sada i odmah osigurati zaštitu postojećeg stočnog fonda i tržišta, a to znači da država mora osigurati sredstva za naknadu gubitaka koje će pretrpjeti naši stočari zbog ishitrenog i nelogičnog cijepljenja goveda samo na području Slavonije i Baranje.

Smatrate li da Hrvatskoj treba agrobanka. Kako je ustrojiti i pokrenuti?

U financijskom praćenju poljoprivrede bitan je sadržaj, dakle konkretne mjere koje državna tijela sustavno poduzimaju, a kod nas se sve svodi na rasprave o formi. Nacionalne vladajuće strukture svjesno godinama otvaraju polemike oko potrebe osnivanja agrobanke, banke specijalizirane za poljoprivredu te na taj način daju same sebi alibi zašto su postojeće mjere nedostatne i loše. Prema tome, trebaju nam konkretne mjere, o kojima smo već govorili, a tada je lako odlučiti da li ih je najoportunije plasirati preko specijalizirane financijske institucije ili kroz već postojeće institucije.

Kako planirati i povezati znanje i poljoprivredu?

Poveznica već postoji, primjer je Osječko-baranjska županija u kojoj se to primjenjuje godinama. Od 2003. godine sufinancirali su 118 projekata sa znanstvenim institucijama s ukupno 3,5 milijuna kuna. Sve su to bili projekti koji su bili primjenjivi na poljoprivrednim gospodarstvima.  Podsjećamo samo na primjer mjera iz Programa ruralnog razvoja kada smo potaknuli na suradnju predstavnike znanosti i proizvodnje, ali i financijskih ustanova, jedinica lokalne i regionalne samouprave te države te zapravo bili ogledni primjer za cijelu Hrvatsku u razvoju i primjeni tog Programa.  Također je potrebno samo pratiti i prinijeti praksu država članica EU u kojoj se poljoprivrednici direktno javljaju znanstvenim institucijama i traže rješenje za svoj konkretan problem

Tko je vaš kandidat za ministra poljoprivrede te kako ćete birati suradnike – iz svoje stranke, koalicije ili iz redova poljoprivrednika/kompanija/udruga/fakulteta/unutar Ministarstva?

Kandidat HDSSB-a za ministra poljoprivrede je dr. sc. Željko Kraljičak, dokazani stručnjak i poznavatelj ukupnog stanja u poljoprivredi, koji kao zamjenik župana isto tako dobro poznaje funkcioniranje sustava javne uprave. Suradnike biramo isključivo po kriteriju znanja i spremnosti osobnog angažiranja za zajedničke nacionalne interese.  

Molimo vas u nekoliko rečenica opišite kako će na kraju vašeg mandata i vođenja resora poljoprivrede izgledati hrvatska poljoprivreda i kakvi će biti dohodak i proizvodnja prosječnoga poljoprivrednika.

Resursi i potencijali hrvatske poljoprivrede mogu se usporediti s turističkim. Na žalost, u turizam se sustavno ulaže, a poljoprivredu ostavlja na marginama, zapravo zbog interesa uvozničkih lobija sustavno se uništava. Ukoliko se hrvatskim poljoprivrednicima i prerađivačima osiguraju uvjeti rada poput njihovih partnera u ostalim članicama EU, u vrlo kratkom roku moguće je povećati proizvodnju na razinu europskog prosjeka, a s time će se povećavati i dohodak. Ukoliko budemo odgovorni za ovaj veoma važan resor, na kraju mandata imati ćemo jaka OPG-a, prehrambeno-prerađivačku industriju, uređeno tržište, konkurentan poljoprivredni proizvod, te izgrađenu potrebnu infrastrukturu za proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda.

  • Avatar
    limun 08. Rujan 2016. u 09:52 proizvodnjom monokultura i prodajom tih sirovina monopolistima se ne može ništa napraviti, bitna je dohodovnost i razvoj tržišta
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje