Analiza o važnosti ulaska RH u EU

HGK: Nakon ulaska u EU najbolje rezultate bilježe poljoprivreda i prehrambena industrija

Agrovijesti
Katalog hrvatskih proizvoda HGK Fotografija: HGK
Sektorski gledajući, najbolje rezultate bilježe poljoprivreda i ribarstvo te prehrambeno-prerađivačka industrija koje bilježe rast plasmana proizvoda na EU tržište od 64%, odnosno 62%, dok s druge strane bilježe i iznimni izloženost konkurentskim proizvodima iz drugih zemalja članica (90% u prehrambeno-prerađivačkoj industriji i 76% u poljoprivredi i ribarstvu.

Hrvatska gospodarska komora provela je anketu među svojim članstvom o utjecaju pristupanja EU na njihovo poslovanje. Povodom treće godišnjice ulaska RH u EU, Hrvatska gospodarska komora objavila je preliminarne rezultate ankete izrađene, na uzorku od 200 članica, koji su u međuvremenu obrađeni u cijelosti, a anketirani uzorak povećao se na 316 tvrtki. Uzorak tvrtki u dobroj mjeri odražava i strukturu hrvatskoga gospodarstva, te je 93% anketiranih tvrtki svrstano u kategoriju MSP-ova, dok je 7% njih svrstano u kategoriju velikih poduzeća.

Cilj ankete bio je utvrditi koliko je ulazak u EU utjecao na njihovo poslovanje, poglavito u smislu djelovanja na zajedničkom tržištu. Anketa svakako ukazuje na sektore koji su se brže prilagodili poslovanju na zajedničkom tržištu, kao i na one koji se suočavaju s poteškoćama po ulasku ili su izloženi konkurentskim proizvodima iz ostalih zemalja članica.

Potrebno osmisliti dodatne mjere za veću konkuretnost

Rezultati ukazuju i na potrebu osmišljavanja dodatnih mjera kojima će se unaprijediti konkurentnost pojedinih grana gospodarstva te im omogućiti ravnopravno natjecanje na zajedničkom europskom tržištu. Slobodno kretanje roba jedna je od 4 slobode te je bilo za očekivati da je ulaskom u EU došlo do pojačanja aktivnosti hrvatskih tvrtki na zajedničkom tržištu.

Tako, primjerice 60% anketiranih tvrtki posluje na EU tržištu, 20% njih ne posluje, ali ima namjeru, dok 20% tvrtki koje ne posluju na EU tržištu niti nema namjeru širiti svoje poslovanje. Treba naglasiti da znatan broj tvrtki koje nemaju namjeru poslovati na EU tržištu to nije niti u mogućnosti zbog prirode svojih djelatnosti.

Vidljivo je da 86% velikih tvrtki, 60% srednjih te 62% malih tvrtki djeluje na zajedničkom tržištu, dok s druge strane, svega 52% mikro poduzeća, koja zapošljavaju manje od 10 radnika posluje izvan granica RH.

Iz navedenih podataka vidljivo je da su velike tvrtke značajno prisutnije na zajedničkom tržištu, što je svakako posljedica njihove veće financijske moći kao i veće razine ulaganja u poboljšanje konkurentnosti.

Navedeni rezultati zahtijevaju osmišljavanje dodatnih programa i mjera namijenjenih mikro, malim i srednjim poduzećima, koje će se usmjeriti prema jačanju konkurentnosti, pri čemu ciljana skupina trebaju biti tvrtke koje ne posluju na zajedničkom tržištu, ali imaju namjeru, na koje otpada 20% anketiranih.

Kada govorimo o prisutnosti različitih sektora na zajedničkom tržištu vidljivo je da su na njemu najprisutnije kemijska, drvno-prerađivačka, metaloprerađivačka i prehrambeno-prerađivačka industrija te je tako, primjerice, 100% anketiranih iz kemijske industrije prisutno na tom tržištu, dok je i kod ostalih navedenih sektora prisutnost veća od 80%.

Najnižu stopu prisutnosti na zajedničkom tržištu bilježe komunalno gospodarstvo (8%), što je i razumljivo zbog prirode aktivnosti, te graditeljstvo i financijski sektor , kod kojih je udio prisutnih tvrtki 26%, odnosno 47%.

Uz podatke vezane uz aktivnosti, odnosno prisutnosti na zajedničkom tržištu, vrlo su značajni podaci o pokretanju izvoza na tržišta drugih EU zemalja. Naime, 37% anketiranih tvrtki izjavilo je da su po ulasku počeli izvoziti svoje proizvode u EU, pri čemu tim brojem nisu obuhvaćene tvrtke koje su izvozile i prije ulaska, dok je 40% njih povećalo izvoz roba na EU tržište. Suklad no tome, 38% anketiranih bilježi povećane prihode od izvoza posljednjih godina.

Svakako je povećanju izvoza u ostale EU zemlje pogodovala i činjenica da su se značajno olakšali uvjeti poslovanja na zajedničkom tržištu, što je potvrdilo dvije trećine anketiranih. Najbolje rezultate pokazuju velike tvrtke kod kojih je 50% počelo izvoziti, 64% je povećalo svoj izvoz, dok ih je 59% povećalo prihode od izvoza. S druge strane, svega 28% mikro-poduzeća počelo je izvoziti, 27% je povećalo svoj izvoz po ulasku, dok 26% njih bilježi povećane prihode od izvoza. Male i srednje tvrtke pokazuju ujednačene rezultate od oko 40%, u svim kategorijama, s tim da male tvrtke vode u svakoj pojedinačnoj kategoriji za 1 do 2 postotna boda.

Trgovina
Poljoprivreda i prehrambena industrija iznimno izložene konkurenciji

Sektorski gledajući, najbolje rezultate bilježe poljoprivreda i ribarstvo te prehrambeno-prerađivačka industrija koje bilježe rast plasmana proizvoda na EU tržište od 64%, odnosno 62%, dok s druge strane bilježe i iznimni izloženost konkurentskim proizvodima iz drugih zemalja članica (90% u prehrambeno-prerađivačkoj industriji i 76% u poljoprivredi i ribarstvu.

Visoku izloženost konkurentskim proizvodima ili uslugama iskazali su i anketirani poduzetnici iz sektora turizma, trgovine i kemijske industrije. Slab rast izvoza proizvoda i usluga, kao i slab rast prihoda od izvoza, bilježi se u komunalnom gospodarstvu, graditeljstvu, trgovini i djelatnostima svrstanim pod kategoriju „ostalo“, gdje se udio tvrtki koje su iskazale rast izvoza i porast prihoda kreće maksimalno do 30%.

Pristupanje zajedničkom tržištu trebalo je olakšati poslovanje tvrtki obzirom da su ukinute carinske i druge administrativne barijere. Valja naglasiti da je za većinu industrijskih proizvoda, osim dijela prehrambeno-prerađivačke industrije te poljoprivrede i ribarstva, i prije ulaska vrijedila nulta carinska stopa, ali su postojale carinske i druge administrativne procedure koje su usporavale ili otežavale izvoz hrvatskih proizvoda.

No, nešto više od jedne trećine ispitanika (37%) izjavilo je da ulazak u EU nije donio olakšanja u poslovanju. Ta brojka otprilike korespondira s udjelom anketiranih tvrtki koje ne posluju na zajedničkom tržištu (40%). S druge strane, 63% anketiranih u ukupnom uzorku osjetilo je olakšano poslovanje po ulasku u EU, pri čemu prednjače velike tvrtke, s više od 250 zaposlenih, od kojih je 73% izjavilo da se susreće s olakšanim poslovanjem. Istu percepciju ima 71% malih tvrtki te 65% srednjih. Svega 50% mikro tvrtki navelo je da im se po ulasku u EU olakšalo poslovanje, što proizlazi i iz njihove slabije prisutnosti na zajedničkom tržištu.

Sektorski gledajući, najbolji rezultati po pitanju olakšanog poslovanja bilježe se u IT industriji i telekomunikacijama gdje je takva percepcija prisutna kod 100% ispitanika, dok ispitani iz metaloprerađivačke i prehrambeno-prerađivačke industrije te poljoprivrede i ribarstva, u preko 80% slučajeva, drže da je ulazak u EU olakšao poslovanje na zajedničkom tržištu.

Sektori koji su slabije prisutni na EU tržištu svakako ne osjećaju u tolikoj mjeri pogodnosti zajedničkog tržišta te su ispitanici iz sektora financija, graditeljstva, komunalnog gospodarstva i kategorije u manje od 50% slučajeva iskazali percepciju olakšanog poslovanja.

Hrvatska je bilježila, i još uvijek bilježi, značajnu trgovinsku razmjenu sa zemljama CEFTA-e, s kojima je izgubila povlastice nakon ulaska u EU. To se posebice odnosi na sektor prehrambeno-prerađivačke industrije te poljoprivrede i ribarstva, što je potvrđeno i anketom Hrvatske gospodarske komore. Naime, svega 13% ukupno anketiranih tvrtki iskazalo je smanjenje izvoza roba na treća tržišta, dok 32% anketiranih iz sektora poljoprivrede i ribarstva te čak 48% njih iz prehrambeno-prerađivačke industrije tvrde da su se suočili sa smanjenjem izvoza na treća tržišta.

Ulaskom u EU omogućeno je i olakšano sudjelovanje na javnim natječajima u svim zemljama članicama o čemu se pozitivno izjasnilo 64% anketiranih, gdje se po svim kategorijama bilježe ujednačeni odgovori.

Tema koja je svakako zanimljiva za poduzetnike, kao i za širu javnost, jest mogućnost financiranja projekata iz EU fondova. Hrvatska je, kako je poznato, na začelju liste zemalja članica po iskorištenju alociranih sredstava te je razina iskorištenosti oko 65%, što je značajno ispod EU prosjeka koji iznosi 91%. Jedan od ključnih elemenata dobrog iskorištenja jest kvalitetna diseminacija informacija o mogućnostima financiranja poduzetničkih projekata, o čemu se 77% ukupno anketiranih tvrtki izrazilo pozitivno.

IPARD program u Srbiji i hrvatska iskustva s EU fondovima - drugi panel na konferenciji "Preko polja do Europe"
Treba olakšati procedure i osigurati financiranje

Najmanje tvrtki koje osjećaju povećanje raspoloživih informacija o mogućnostima financiranja kroz EU fondove (73%), dolazi iz kategorije malih poduzetnika, koji zapošljavaju od 10 do 49 radnika, dok najveći postotak takvih tvrtki dolazi iz kategorije velikih (91%). Očito je da je pored dobrog informiranja, za bolju iskorištenost učiniti dodatne korake na olakšanju procedura, osiguravanju financiranja projekata te optimiziranju kriterija prihvatljivosti koji će osigurati bolji odaziv korisnika i bolju prolaznost.

Naravno, potrebno je i dodatno jačati kapacitete na razini administracije kako bi se osigurala ubrzana obrada prijava te dosegla razina iskorištenosti kakva se bilježi u drugim zemljama.

Pomoćnika direktora Sektora za međunarodne poslove HGK Saša Bukovac kaže kako na temelju provedene analize može se zaključiti da je u poduzetničkom sektoru generalna percepcija ulaska u EU pozitivna. Velike tvrtke su evidentno ulazak u EU dočekale spremnije te su se uhvatile u koštac s izazovima zajedničkog tržišta. Mikro-poduzeća u najmanjoj mjeri osjećaju pozitivne efekte pristupanja EU, dok je percepcija ulaska kod malih tvrtki čak unekoliko bolja nego kod srednjih, dodaje Bukovac. 

Oko 60% hrvatskih tvrtki prisutno je na zajedničkom tržištu te postoji potencijal za povećanje tog broja, koji može biti iskorišten kroz dodatne programe pomoći tvrtkama koje n njemu ne posluju, ali imaju namjeru. Naravno, i tvrtkama koje posluju na zajedničkom tržištu potrebno je pomoći kroz sredstva iz EU fondova i nacionalnih sredstava, kao i kroz mrežu poduzetničkih potpornih institucija, što uključuje i Hrvatsku gospodarsku komoru., zaključuje.