Robna razmjena

HGK: Prehrambena industrija povukla rast izvoza u 2015.

Agrovijesti
Prehrambena industrija Fotografija: Thinkstock
Pored izvoza ostalih prijevoznih sredstava, najviše je povećan izvoz proizvoda prehrambene i farmaceutske industrije te izvoz gotovih metalnih proizvoda.

Prve procjene već su prije pokazale, a danas objavljeni podaci potvrdili, da je u prošloj godini ostvaren dinamičan rast robnog izvoza od 11 posto, objavila je Hrvatska gospodarska komora. Hrvatski robni izvoz dosegnuo je prošle godine 87,8 milijardi kuna, što je 11 posto više nego godinu dana prije, pokazuju u srijedu objavljeni konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Uvoz je istodobno porastao za 7,7 posto, na 140,7 milijardi kuna, pa je vanjskotrgovinski deficit iznosio 52,9 milijardi kuna. To je druga godina zaredom kako izvoz raste, s obzirom da je u 2014. godini porastao po stopi od 8,7 posto, dok je uvoz porastao za 4,3 posto.Deficit robne razmjene za prošlu godinu od 52,9 milijarde kuna veći je u odnosu na 2014., kad je iznosio 51,6 milijardi kuna.

Nastavljen pozitivan trend

Time je nastavljen trend dinamiziranja rasta izvoza koji traje od druge polovine 2013. godine, točnije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, a nastavljen je i znatan utjecaj povećanja robnog izvoza na kretanje ukupne gospodarske aktivnosti, odnosno BDP-a. Rast izvoza može se objasniti putem nekoliko faktora. Prvi je pristupanje EU, čime su potpuno ukinute sve trgovinske prepreke (potpuno ukidanje carinskih i inspekcijskih kontrola) i time olakšan izvoz, drugi je povećana robna razmjena inozemnog podrijetla jer je povećana količina robe koju tvrtke registrirane u Hrvatskoj uvozno carine, a potom izvoze na tržišta drugih članica EU, a treći, najvažniji faktor, jest povećan angažman poduzetnika u izvozu njihovih proizvoda na strana tržišta. Treći je u prošloj godini imao značajniji utjecaj nego u prethodnom razdoblju te je najveći utjecaj na ukupan rast izvoza imao izvoz ostalih prijevoznih sredstava koje u najvećoj mjeri čine brodovi. Višegodišnji oporavak globalnoga gospodarstva od utjecaja krize te provedeno restrukturiranje velikih brodogradilišta utjecali su na povećanje izvoza različitih vrsta brodova i ostalih plovila. Međutim, treba naglasiti da je izvoz ove djelatnosti i dalje znatno niži od njegove razine u pretkriznom razdoblju te da je visok rast dijelom ostvaren zbog izrazito niske razine u 2014. godini.

Smrznuta hrana

Hrana povećala izvoz

Pored izvoza ostalih prijevoznih sredstava, najviše je povećan izvoz proizvoda prehrambene i farmaceutske industrije te izvoz gotovih metalnih proizvoda. Već se iz kratkog pogleda na strukturu robne razmjene može zaključiti da je kod većeg broja djelatnosti došlo do značajnog povećanja izvoza, a među malobrojnim djelatnostima čiji je izvoz smanjen našli su se rudarstvo i vađenje, proizvodnja metala te proizvodnja naftnih derivata. Na izvoz ovih djelatnosti, posebno na izvoz naftnih derivata, znatno je utjecao pad cijena sirove nafte i dijela ostalih sirovina na globalnom tržištu. Tako u nedostatku podataka za Hrvatsku indeksi uvoznih cijena za eurozonu za prošlu godinu pokazuju da su uvozne cijene sirove nafte pale za 36 %, a metalnih ruda za 13 %. U skladu s navedenim uzrocima povećanja izvoza, najviše je povećan izvoz prema ostalim članicama Europske unije, i to za 15,7 %, dok su na značajniji rast ostvaren prema nekim zemljama izvan EU najviše utjecala upravo navedena kretanja u brodogradnji. Kako je povećan izvoz, ali i domaća potražnja, tako je došlo i do značajnijeg porasta vrijednosti uvoza od 7,7 %. Najviše je povećan uvoz motornih vozila, proizvoda kemijske industrije te uvoz električne energije, a ukupno bi povećanje vrijednosti bilo i daleko veće da zbog pada cijene sirove nafte nije zabilježen veliki pad vrijednosti njena uvoza i vrijednosti uvoza naftnih derivata. Unatoč tome, u prošloj je godini došlo do nešto izraženijeg povećanja robnog deficita nego što su pokazivali podaci tijekom godine. Tako je deficit u kunama na kraju godine povećan za 2,7 % i iznosio je 52,9 milijardi kuna, odnosno 6,95 milijardi eura.      

Direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića izjavio je kako je u prošloj godini ostvaren znatan rast vanjskotrgovinske robne razmjene, pri čemu je izvoz dinamičnije rastao od uvoza, ali je unatoč tome deficit povećan za gotovo sedam milijardi kuna i sada iznosi 52,9 milijardi kuna.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje