Ekskluzivni intervju

Hogan: Naći ćemo rješenje za teran koje će uvažiti interes Hrvatske

Agrovijesti
Phil Hogan Fotografija: Rainer Jensen/DPA/PIXSELL
Europski povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan u ekskluzivnom intervju za Agrobiz otkrio je kako radi na pronalaženju rješenja spora Hrvatske i Slovenije oko terana. Raduje se službenom posjetu Hrvatskoj, a otkrio nam je i da je već uživao u visokoj kvaliteti hrvatskih proizvoda, za koje vjeruje da stoje rame uz rame s onim najboljim što se može ponuditi diljem Europe i izvan nje

Zadnje istraživanje Eurobarometra pokazalo je da velika većina građana EU smatra poljoprivredu i razvoj ruralnih prostora važnima za budućnost država članica EU. Koliko ste zadovoljni tim istraživanjem? 

Istraživanja Eurobarometra o poljoprivredi i Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) provode se redovito kako bi se pratilo javno mišljenje o nizu pitanja relevantnih za rad Komisije i kako bi se to mišljenje ugradilo u naša promišljanja o budućem razvoju politike. Posljednje istraživanje zaista pokazuje da su poljoprivreda i ruralni prostor važni za većinu Europljana. Zapravo, nakon sličnih anketa provedenih 2006., 2007., 2009. i 2013., ova posljednja potvrđuje da se podrška povećava. Sa zanimanjem primjećujem da građani Hrvatske stavljaju veći naglasak nego državljani drugih zemalja na važnost toga da poljoprivrednici ohrabruju i poboljšavaju život u ruralnim područjima. Također, Hrvati jasnije nego većina drugih građana shvaća da naša poljoprivredna politika ne služi samo poljoprivrednicima, nego svim građanima.

Istovremeno postoje elementi koji pokazuju gdje možda moramo napraviti poboljšanja. Poput niske razine (30%) onih koji smatraju da su svjesni Zajedničke poljoprivredne politike, dakle politike koja pomaže da se ostvare stvari koje smatraju važnima. 

 

Hrvatski građani imaju velika očekivanja od ZPP-a i EU, ali još uvijek imamo negativne trendove u proizvodnji i trgovini (raste uvoz). Tržište je preplavljeno jeftinijom robom, što ruši konkurentnost domaće poljoprivrede. Kako u takvoj situaciji EU može pomoći? 

Članstvom u EU poljoprivredno-prehrambeni sektor Hrvatske postao je dijelom jedinstvenog tržišta EU s 500 milijuna potrošača. Postupno uvođenje ZPP-ovih izravnih plaćanja pomoći će hrvatskim poljoprivrednicima da stabiliziraju prihod svojih farmi. Također bih naglasio da u hrvatskom Programu ruralnog razvoja postoje razne mogućnosti financiranja koje će pomoći poljoprivrednicima u investiranju u godinama koje dolaze, što će im pomoći da postanu konkurentniji. Dostupne su im i savjetodavne usluge, kao i druge mjere koje ohrabruju poljoprivrednike da zajedno rade u proizvođačkim organizacijama kako bi imali snažniju pregovaračku poziciju u lancu opskrbe hranom.

 

Pojedine udruge kritiziraju hrvatski Program ruralnog razvoja i traže reviziju jer smatraju da su investicijske mjere previše usmjerene na velike, a premalo na male poljoprivrednike. Jeste li dobili službeni prigovor od bilo koga iz Hrvatske? Jesu li takve intervencije moguće te koliko su one opasne, odnosno može li se izgubiti vrijeme i novac? 

Komisija je pomno pratila pripremanje svih programa ruralnog razvoja (PRR), ali, naravno, na vlastima zemalja članica jest da definiraju precizne kriterije. Na vaše konkretno pitanje mogu reći da su me obavijestili da hrvatski PRR sadrži kriterije odabira koji bi trebali dati pravo prvenstva farmama srednje veličine i da hrvatski PRR propisuje kako velikim farmama može ići ne više od 50 posto iznosa predviđenog za modernizaciju. Također bih želio podsjetiti da je uspostavljen cilj s brojem farmi koje bi trebale imati korist od ove mjere, a taj se cilj neće ispuniti ako se bespovratna sredstva dodjeljuju prevelikom broju velikih farmi. Postoje razne mjere, pored bespovratnih sredstava za investicije, od kojih manje farme mogu imati koristi. Naprimjer, preko udruga proizvođača ili savjetodavne usluge. 

Kad je riječ o prilagodbi programa, postoji nekoliko mogućnosti za zemlje članice. Osnovne izmjene (manje izmjene, op.p.) moguće su svake godine. Izmjene koje su više strateške prirode i koje imaju znatan utjecaj na dogovorene ciljeve programa mogu biti provedene tri puta tijekom čitavog programskog razdoblja. Takve izmjene moraju biti opravdane na temelju strategije i glavnih ciljeva Programa ruralnog razvoja. Naše službe uvijek su spremne pomoći nacionalnim vlastima u slučaju potrebe. 

Phil Hogan

Nizozemska je preuzela presjedanje Vijećem EU. Koji su sada prioriteti?

Niz je tekućih pitanja o kojima će se raspravljati sljedećih mjeseci. Naprimjer, nadamo se da možemo postići politički dogovor o reviziji europskih propisa o organskoj proizvodnji, odnosno da možemo postići dogovor između Europskog parlamenta i Vijeća ministara poljoprivrede. Predsjedništvo također planira održati rasprave o situaciji na tržištu u različitim sektorima, a na dnevnom redu jednog ili više sastanaka bit će i trenutno stanje bilateralnih trgovinskih pregovora. Nizozemci su također naznačili da žele da se povede rasprava i o pitanjima inovativnosti i održivosti, što ja potpuno podržavam. Mi u Komisiji nadamo se da ćemo korak po korak nastaviti s naporima da pojednostavimo Zajedničku poljoprivrednu politiku, gradeći ono što smo dosad najavili.

Prije godinu dana najavili ste da ćete sve učiniti da se ZPP pojednostavi jer je sadašnji zadani okvir dosta kompliciran. Kako stojite s time? 

Predložio sam novi, pravedniji sustav kažnjavanja pogrešaka, kao i sustav "žutog kartona" za pogreške koje se događaju po prvi put. To će, nadam se, dokinuti stres i nervozu koje osjećaju mnoge vrijedne i radišne poljoprivredne obitelji kad ispunjavaju detaljne formulare. Pojednostavljenje ZPP-a jedan je od mojih apsolutnih prioriteta od prvog dana na ovoj dužnosti. To je jedna od glavnih promjena na kojoj moje službe i ja radimo već niz mjeseci: sustav "žutog kartona" i poštenije, proporcionalnije kazne za poljoprivrednike.

Obitelji poljoprivrednika diljem EU često imaju osjećaj da ih vlasti "hvataju" kad je riječ o zahtjevima za izravne potpore. Formulari se ispunjavaju na kuhinjskim stolovima kasno navečer, ili sve više na kućnim računalima kako sve više država članica ide prema online uslugama. Nalijepi se markica, pošalje se kuverta ili se pritisne tipka "šalji" na računalu, i to je to. A onda, nekoliko mjeseci kasnije, pojavi se inspektor i ako se pronađu bilo kakve greške u zahtjevu, poljoprivrednik može biti kažnjen, a potpore srezane. To može dovesti do osjećaja nerazumijevanja i viktimizacije. Stvara se klima straha jer "opetovanim prijestupnicima" prijete još strože kazne. 

Poljoprivrednici podnose zahtjev za ostvarenjem svojih prava u dobroj vjeri. Za mnoge od njih to je vitalan dio njihovih prihoda. Golema većina poljoprivrednika su pošteni, pristojni, vrijedni ljudi, koji obavljaju težak posao u teškim uvjetima, danju i noću, sedam dana tjedno. To je obiteljski napor, jer roditelji, djeca, susjedi i rođaci svi pomažu u različitim trenucima. 

Stoga tretiranje slučajne pogreške kao prijestupa nije u duhu fer igre. Štoviše, to nije proporcionalno, posebno ako je pogreška minorna ili se događa prvi put. To je razlog zbog kojeg sam predložio novi, pošteniji sustav kažnjavanja pogrešaka, kao i "žuti karton" za one kojima se pogreška događa po prvi put. 

Dodatnom simplifikacijom omogućujemo da vlasti provedu preliminarnu provjeru zahtjeva prije no što se zahtjev formalno zatvori, što će dovesti do smanjenja pogrešaka jer će se poljoprivrednicima proaktivno pomagati kako bi njihovi zahtjevi bili ispravno predani.

Umjesto da nacionalne vlasti nadziru poljoprivrednike poput policajaca, naglasak se mijenja i stavlja na aktivno pomaganje poljoprivrednicima u preciznom ispunjavanju formulara. Na taj način poljoprivrednici dobivaju pomoć koja im pripada - ni više, ni manje. To je fair play za poljoprivrednike i jednako važno, fair play za porezne obveznike. Manje pogrešaka znači manje rizika za zdravo financijsko upravljanje Zajedničkom poljoprivrednom politikom.

 

Pojednostavljenje ZPP-a i u Hrvatskoj se često ističe kao važno jer imamo velik broj staračkih domaćinstava. Više od 50% vlasnika OPG-ova su ljudi stariji od 60 godina.

Na pitanje položaja mladih poljoprivrednika i generacijske promjene gledam kao na važno pitanje. Ali ne nužno povezano s pojednostavljenjem ZPP-a. Gledam na to kao dio procesa modernizacije europske poljoprivrede, koju činimo održivijom. Svijet je suočen s ogromnim izazovom u obliku povećanja potražnje za hranom u sljedećim godinama - uzrokovano porastom broja stanovnika i promjenama u načinima prehrane - i to u vrijeme kad naši prirodni resursi postaju sve oskudniji, a vremenske prilike sve nepredvidljivije. Ukratko, ne samo da moramo proizvoditi više nego moramo proizvoditi bolje. Mladi poljoprivrednici skloni su ne samo tome da budu bolje obučeni i otvoreniji za inovativnost koju moramo prigrliti kako bismo odgovorili na ove izazove, nego također, logično, imaju perspektivu za dugoročniji pristup svojim investicijama. 

Problem koji spominjete nije samo problem u Hrvatskoj, nego u čitavoj EU. U zemlji koju poznajem najbolje više je poljoprivrednika iznad 80 godina nego ispod 35-40 godina. To je jedan od razloga zbog kojeg smo sada uveli 25-postotnu nadoplatu u izravnim plaćanjima za mlade poljoprivrednike u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike. Uz bespovratna sredstva za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika kroz programe ruralnog razvoja, očekujemo da će više od 170.000 mladih poljoprivrednika ući u sektor do 2020. godine.

 

Koliko vam je poznato stanje u hrvatskoj poljoprivredi? Jeste li ikad boravili u Hrvatskoj i probali neke hrvatske specijalitete? 

Primjećujem da je već osam hrvatskih specijaliteta registrirano kroz zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog porijekla, a još desetak aplikacija trenutno je u sustavu. Nadam se da te oznake kvalitete mogu pomoći tim i drugim hrvatskim proizvodima da poboljšaju svoj ugled i izvan Hrvatske, pa i izvan EU.

Phil Hogan

Možemo li vas uskoro očekivati u Hrvatskoj?

Veselim se službenom posjetu Hrvatskoj. Bio sam u Hrvatskoj ranije na odmoru i to je zaista zemlja iznimne ljepote, s prijateljski raspoloženim ljudima. Moram priznati da sam uživao u visokoj kvaliteti hrvatskih proizvoda, koji, vjerujem, stoje rame uz rame s onim najboljim što se može ponuditi diljem Europe i izvan nje. 

 

Poznat vam je spor između Slovenije i Hrvatske oko ekskluzivnih prava na proizvodnju vina pod imenom teran. Slovenija je zaštitila teran na razini EU, ali Hrvatska tvrdi da je teran vino koje je autohtono u čitavoj Istri, ne samo u slovenskom dijelu. Što EK može učiniti da riješi taj spor? I kada možemo očekivati rješenje?

Kao što kažete, "Teran" je kroz zaštićenu oznaku izvornosti registriran u EU za slovenske proizvođače. To znači da je, prema važećim propisima EU, vino zaštićeno od bilo kakve komercijalne uporabe imena od strane drugih vina koja ne poštuju pravila propisana u tehničkom opisu zaštićene oznake izvornosti "Teran" koji se proizvodi u slovenskoj regiji Kras. Takva druga vina ne mogu biti stavljena na tržište EU pod tim imenom. Međutim teran je također naziv sorte grožđa, od kojeg se vino proizvodi u Hrvatskoj. Prema pravilima EU, može se uspostaviti ograničena derogacija za uporabu naziva sorte grožđa koji koincidira sa zaštićenom oznakom izvornosti vina, opravdavajući postojeću praksu označavanja. U tijeku su kontakti s ciljem pronalaska rješenja koje bi uzelo u obzir interese i zabrinutosti svih uključenih strana. Komisija je predana igranju svoje uloge u pronalasku konstruktivnog rješenja uz puno poštovanje relevantnih EU propisa. 

 

Porijeklom ste iz Irske, u koju puno mladih Hrvata odlazi u potrazi za poslom. Ima li posla za stručnjake u agrobiznisu ili za mlade poljoprivrednike? 

Irska je vlada nedavno uvela promjene u porezni sustav kako bi ohrabrila nasljeđivanje farmi, odnosno prijenos vlasništva nad zemljom s jedne generacije na drugu, od čega će koristi imati obje generacije. Tome dodatno doprinosimo mjerama podrške mladih poljoprivrednika na razini EU. Širi poljoprivredno-prehrambeni sektor u Irskoj je veliki motor ekonomskog oporavka, koji doprinosi tisućama radnih mjesta u ruralnim područjima i rastućem irskom izvozu. To je model koji želim primijeniti na razini EU: poljoprivredno-prehrambeni sektor kao motor rasta i radnih mjesta u ruralnim područjima.

 

Dotaknimo se na kraju i Rusije. Koliko su interventne mjere, uvedene kao odgovor na odluku Rusije o zabrani uvoza prehrambenih proizvoda iz EU, pomogle? Tko je najviše izgubio ovom zabranom? 

Na temelju podataka iz 12 mjeseci prije zabrane, vrijednost izvezenih proizvoda koji su sada pod embargom bila je nešto viša od 5 milijardi eura. U razdoblju od tada do danas imali smo stalni porast u vrijednosti našeg poljoprivredno-prehrambenog izvoza jer se taj dinamični sektor potrudio, najbolje što je mogao, da pronađe alternativna tržišta i da se diverzificira. Imamo rekordnu razinu izvoza u 10 od posljednjih 12 mjeseci i povećanje od 5,7% u vrijednosti izvoza, što je znatno više od 5 milijardi eura koji su izgubljeni. Prema posljednjim podacima, naša trgovinska bilanca u poljoprivredno-prehrambenom sektoru povećala se za otprilike 16 milijardi eura godišnje. Ipak treba imati na umu da to povećanje nije uvijek bilo postignuto od onih koji su izgubili ranije izvozno tržište u Rusiji. Nakon ruske zabrane Komisija je brzo i odlučno djelovala kako bi stvorila adekvatnu sigurnosnu mrežu. Pomoć za privatno skladištenje i javne intervencije za maslac i mlijeko u prahu u potpunosti su dostupne za EU operatere od rujna 2014. godine. I Komisija je uvela širok raspon inicijativa kako bi pomogla poljoprivrednicima u nošenju s teškom situacijom na tržištu. 

U rujnu sam obznanio paket solidarnosti vrijedan 500 milijuna eura, koji je bez presedana. Najveći dio tog paketa pomoći bila je ciljana shema pomoći vrijedna 420 milijuna eura, alocirana zemljama članicama u obliku nacionalnih omotnica na temelju izračuna o tome koliko je koja zemlja pogođena nepovoljnom situacijom na tržištu. Za Hrvatsku omotnica iznosi skoro 2 milijuna eura. Daljnje mjere uključuju fleksibilnost u izravnim plaćanjima kako bi se olakšali problemi s protokom novca, a tu je i jačanje naših promotivnih programa na tržištima trećih zemalja. 

Do danas Komisija je ukupno potrošila 720 milijuna eura na različite mjere sigurnosne mreže na tržištu, na intervencije koje pomažu poljoprivrednicima suočenima s izazovima poput ruske zabrane, pada potražnje na globalnim tržištima poput kineskog, kao i povećanja proizvodnje globalnih konkurenata. 

Dodatni dio tog izvoznog poticaja bit će i moje putovanje u Južnu Ameriku i Aziju tijekom ove godine. Vjerujem da ćemo na taj način i dodatno promovirati europske proizvode.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje