Europski tjedan pčela i oprašivača

Hogan: Nova Zajednička poljoprivredna politika osigurat će pčelarima 70 posto više novca

Agrovijesti
Konferencija pčelara u EU Fotografija: Agrobiz
S proizvodnjom od otprilike 250.000 tona godišnje, EU je drugi najveći svjetski proizvođač meda nakon Kine. EU ne proizvodi dovoljno meda za zadovoljavanje vlastite potrošnje, a stopa samodostatnosti je iznosila 2015. otprilike 60 posto.

Europski povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phile Hogan, europskim je pčelarima koji su se u Bruxellesu okupili na Europskom tjednu pčela i oprašivača, najavio je više novca za ovaj sektor proizvodnje u idućem programskom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike EU.

"Nedavno sam predstavio svoje prijedlog za novu ZPP, a ideja je da se povećaju izdaci za pčelarstvo za čak 70 posto, kroz različite programe od izravnih potpora, preko mjera ruralnog razvoja i posebnih programa među kojima su primjerice oni za obuku pčelara, seminare, edukaciju i slično. Uz to postoje i druge okolišne mjere za poljoprivrednike kroz koje također pčelari mogu dobiti dodatna sredstva, kazao je Hogan koji se pčelarima javio preko video linka. 

Konferencija pčelara u EU

Prema podacima koji su izneseni na konferenciji pčelari sada dobivaju oko 36 milijuna eura, što možda ne zvuči puno, a te potpore koriste se za ukupno 16 milijuna košnica koliko ih je sada u EU. Uz brojne probleme, posebice one klimatske, broj košnica se u EU proteklih nekoliko godina povećao sa 13 na 16 milijuna komada.

S proizvodnjom od otprilike 250.000 tona godišnje, EU je drugi najveći svjetski proizvođač meda nakon Kine. EU ne proizvodi dovoljno meda za zadovoljavanje vlastite potrošnje, a stopa samodostatnosti je iznosila 2015. otprilike 60 posto.

Države članice s najvećom proizvodnjom meda su Rumunjska, Estonija, Mađarska, Njemačka i Italija, a i većinom se nalaze većinom na jugu Unije gdje su klimatski uvjeti za pčelarstvo povoljniji. Proizvodnja meda u EU-u u načelu se polako povećavala uz godišnje razlike ovisno o klimatskim uvjetima.

Međutim, pčelarima bi moglo biti sve teže zadržati takvu razinu proizvodnje zbog izazova s kojima se suočavaju u pogledu zdravlja pčela i gubitka staništa zbog sve intenzivnije poljoprivrede, istaknuto je na eurpskom tjednu. Uvjeti proizvodnje pogoršavaju se, njezini troškovi se povećavaju, a zbog sve većeg uvoza jeftinijeg meda iz trećih zemalja nastaje situacija rastućeg tržišnog natjecanja.

Za više od pola milijuna građana Unije pčelarstvo predstavlja izvor glavnoga dohotka dok proizvodnja hrane i očuvanje biološke raznolikosti ovisi o oprašivanju koje obavljaju pčele. „Pozivam stoga Europsku komisiju da poveća financiranje pčelarstva na način kojim bi se adekvatno poduprla važna ekološka usluga pčela kao oprašivača te da uključi novi sustav izravne potpore za pčelare po pčelinjoj zajednici,“ rekla je Marijana Petir jedna od suorganizatorica ove konferencije.

Pčelarski sektor sastavni je dio europske poljoprivrede koji uključuje više od 620 000 pčelara u EU-u, a važan je za EU te znatno doprinosi društvu i s gospodarskog aspekta s oko 14,2 milijardi eura godišnje. Poseban je njegov značaj s ekološkog aspekta zbog održavanja ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti jer 84 % biljnih vrsta i 76 % proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele. Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama godišnje se ukupno ulaže 2 milijarde eura na umjetno oprašivanje.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje