PRVI KORAK SURADNJE

Hotelijeri zainteresirani za slavonske proizvode

Agrovijesti
Hrvatska hrana za hrvatski turizam Fotografija: Grgo Jelavić/PIXSELL
Ako poljoprivrednici budu povećali proizvodnju, morat će osigurati distribucijske kanale, hladnjače i skladišta

Predstavnici hotelijerskih tvrtki Valamar Riviera - Poreč, Aminess Laguna Hoteli - Novigrad, Hotel Malin - Malinska te Općine Tar-Vabriga i Turističke zajednice Općine Tar-Vabriga u Vukovaru su se sastali s čelništvom Vukovarsko-srijemske županije, ali i održali radni sastanak s predstavnicima Agro-klastera i OPG-ova s područja najistočnije hrvatske županije.Župan Božo Galić izjavio je kako je to prvi korak u dogovoru suradnje poljoprivrednih proizvođača i velikih hotelijera koji su iskazali interes za niz proizvoda što bi se već iduće turističke sezone mogli naći u njihovoj ponudi.

Direktor Agro-klastera Zdenko Podolar naglasio je kako unatoč velikom interesu hotelijera nikakvih jamstava za suradnju nema niti im ih tko može dati.

"Imamo kvalitetne proizvođače koji su već sada prisutni u njihovoj ponudi i mogu osigurati znatne količine proizvoda. Iskazali su zainteresiranost za naše suhomesnate proizvode, sireve i vina, a zajednički razmišljamo i o projektu proizvodnje jaja iz slobodnog uzgoja, što bi nam bio važniji projekt i garantirao dugoročnu suradnju. Trebaju nam dati ulazne podatke, no već izrađujemo studiju o tome s Poljoprivrednim fakultetom Osijek", rekao je Podolar. Istaknuo je kako je u nekim segmentima osnovni problem količina, a drugi je distribucija i logistika. Ako povećaju proizvodnju, moraju osigurati distribucijske kanale i distribucijske centre, odnosno hladnjače i skladišta na moru.

- To smo spremni učiniti sredstvima iz EU-a, ali sad nam je najvažnije da se naši proizvođači ustale u tim hotelskim kućama - izjavio je i dodao kako su neki hotelijeri zainteresirani i za ekoproizvode.
Vlado Ferbežar, slavonski svinjogojac iz Otoka, poručio je kako proizvođači moraju biti sposobni napraviti pravi proizvod, pakirati ga i distribuirati, što je velik korak i u tom im je smislu nužna financijska pomoć.

"Radi se o velikim količinama mesa, jer sam samo ja prošle sezone preradio oko dvije tisuće svinja, što znači kako je najmanje 150 tona mesa otišlo u preradu. Potražnja je još veća i otvaram vrata i drugim proizvođačima. Nužno je ispuniti tražene kvote, ali prvo se mora osigurati legalna proizvodnja te klanje i prerada", rekao je i istaknuo kako je, da bi mogao legalno raditi s hotelima, morao kupiti pakirku i etiketirku, stroj vrijedan 300 tisuća kuna. Upitao je koji mali proizvođač kod nas može investirati toliko novca. 

- Država bi mogla puno napraviti, no sve ostaje na priči. Ozbiljan proizvođač nema vremena sjediti za stolom i odgovarati na kojekakve zahtjeve jer ima puno posla i ne stigne zadovoljavati prohtjeve administracije - poručio je.

Kako bi se prilagodili zahtjevima hotelijera, proizvođači bi morali prilagoditi i asortiman, posebice kada je riječ o suhomesnatim proizvodima.