Istraživanje EUROFISH-a o konzumaciji ribe u Hrvatskoj

Hrvati najviše od ribe jedu oslić, Slavonci vole šarana, Dalmatinci i Istrijani srdele

Agrovijesti
Riba Fotografija: Pixabay
Tako u Slavoniji i Središnjoj Hrvatskoj se na jelovniku najčešće nalazi šaran, u Sjevernoj Hrvatskoj i Zagrebu prvo mjesto zauzima oslić, dok stanovnici Dalmacije i Istre te Primorja favoriziraju srdelu.

Velika većina građana Hrvatske konzumira ribu (87 %), a izrazito visoki postotak konzumacije ribe zabilježen je u regiji Istra i Primorje (97 %), dok je takva tendencija niža u kontinentalnim regijama Sjeverne (78 %) i Središnje Hrvatske (82 %). Stanovnici Hrvatske najčešće konzumiraju oslića (40 %), srdelu ( 38 %) i šarana (24 %), dok je redoslijed na razini regija drugačiji. Tako u Slavoniji i Središnjoj Hrvatskoj se na jelovniku najčešće nalazi šaran, u Sjevernoj Hrvatskoj i Zagrebu prvo mjesto zauzima oslić, dok stanovnici Dalmacije i Istre te Primorja favoriziraju srdelu.

Hrvatski potrošači konzumiraju ribu kod kuće jednom ili nekoliko puta tjedno (71 %), s učestalijom konzumacijom jednom tjedno (44 %) i s izraženijom frekvencijom u jadranskim regijama – Dalmaciji, Istri i Primorju. Za razliku od konzumacije kod kuće, riba se uglavnom konzumira izvan kuće samo nekoliko puta godišnje (75 %). Prosječno kućanstvo troši manje od 1 kg (45 %) ili 1–2 kg (47 %) ribe po obroku, što iznosi otprilike 0,4 kg po članu kućanstva.

Rezultati su to istraživanja tržišta koje je tijekom 2017. godine, provela međunarodna organizacija EUROFISH, na zahtjev i u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, s ciljem dobivanja najaktualnijih podataka i spoznaja o konzumaciji proizvoda ribarstva na području cijele Hrvatske. Istraživanje, koje je objavila Uprava za ribarstvo, omogućilo je identificiranje navika, preferencija i načina konzumacije proizvoda ribarstva, te je ujedno dalo uvid u opće znanje o ribi hrvatskih potrošača.

Iako je svježa riba široko dostupna u Europi, konzumacija u većini država članica Europske Unije je ispod preporučenih količina. Trenutna konzumacija na nivou EU iznosi otprilike 12 milijuna tona godišnje, od čega na uvoz otpada 60 %. Svjetska konzumacija ribe iznosi 20,1 kg/per capita u 2015 . Prema podacima Europskog tržišnog opservatorija za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA), europski prosjek konzumacije iznosi 25,5 kg/per capita, no postoje velike razlike između pojedinih država članica, pa tako konzumacija u Portugalu iznosi rekordnih 55,3 kg/per capita, dok Španjolska drži drugo mjesto s 46,2 kg/capita .

Iako su Hrvati većim dijelom, prema mentalitetu, kulturi, načinu života i prehrani, bliski ostalim stanovnicima Mediterana, još su skromni potrošači ribe. Konzumacija ribe u Hrvatskoj je vrlo niska, te ona prema EUMOFA izvoru iznosi 18,4 kg/per capita u 2015., dok prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) konzumacija ribe kod hrvatskih potrošača iznosi od 8 do 9 kg/per capita u 2012 .

U 2015. godini, Hrvatska je imala ukupnu proizvodnju proizvoda ribarstva i akvakulture od 89.138 tona , te je prema podacima DZS neto izvoznik, odnosno izvozi (818,3 milijuna kuna) više ribe nego što uvozi (159 milijuna kuna) – što daje temelje za povećanje količine aktualne konzumacije ribe, stoji u istraživanju. Anketno istraživanje je provedeno tijekom ožujka 2017. u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Prizma d.o.o. iz Zagreba, koja je provela istraživanje, dostavila statističke podatke i sudjelovala u izradi anketnog upitnika.

Potrošnja ribe u Hrvatskoj

Dalmatinci jedu svježu, a na kontinentu se više konzumira smrznuta riba

Ukupno gledajući, svježi proizvodi se najviše konzumiraju (88 %), pogotovo u jadranskim regijama; Dalmaciji, Istri i Primorju. Oko 2/3 ispitanika konzumira smrznutu ribu (65 %), dok nešto više od polovice (56 %) preferira konzervirane / prerađene proizvode. Smrznuti proizvodi se češće konzumiraju u Sjevernoj Hrvatskoj i Zagrebu. U većini kućanstava s djecom sva djeca konzumiraju riba (71 %) ili samo neka od djece (19 %). Oko 2/3 potrošača kupuje ribu na ribarnici, dok nešto više od polovice to prakticira u trgovačkim centrima. Ribarnice su najčešće mjesto za kupnju u jadranskim regijama, i to prvenstveno radi bolje kvalitete i svježine ribe (49 %), te pristupačnosti lokacije (33 %).

Generalno, potrošači smatraju ponudu ribe prosječnom. Pri kupnji, većina potrošača preferira ribu podrijetlom iz Hrvatske (55 %), dok manji dio radije bira ribu iz vlastite regije (29 %). Preferencija potrošača za odabir ribe iz vlastite regije je najzastupljenija u jadranskim regijama. Razlozi koji utječu na preferiranje kupnje ribe podrijetlom iz Hrvatske su prvenstveno povezani s dobrom kvalitetom i prepoznatljivim dobrim okusom. Cijena (45 %) i kvaliteta (39 %) predstavljaju glavne faktore koje potrošači uzimaju u obzir tijekom obavljanja kupnje.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje