PANEL U OSIJEKU

Hrvatska je u EU smanjila obujam poljoprivredne proizvodnje za 15 posto

Agrovijesti
Fotografija:
"Hrvatska je, otkad je članica Europske unije, smanjila fizički obujam proizvodnje za 15 posto. Posebno je zabrinjavajuće što su te brojke u perjanici hrvatske poljoprivrede – stočarstvu manje za čak 23 posto", istaknuo je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević na panelu koji je u povodu Svjetskog dana hrane organizirao HAPIH

“Od polja do stola: kako ojačati prehrambeni sustav i učiniti ga otpornim na izazove današnjice” tema je panela koji je na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek 16. listopada organizirala Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede RH i Hrvatske gospodarske komore, a u povodu Svjetskog dana hrane 2020.

Okrugli stol, koji je stručno i dinamično vodio Mislav Togonal, bio je interaktivna rasprava visokih predstavnika javnog i privatnog sektora, a sudjelovali su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne komore te predstavnici gospodarskog sektora. U raspravi su sudjelovali doc.dr.sc. Zdravko Barać, pomoćnik ministrice poljoprivrede Marije Vučković, doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), prof.dr.sc. Dragan Kovačević,  potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, Mato Brlošić, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), Marko Pipunic, predsjednik Uprave tvrtke Žito d.o.o. i Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice

“Uslijed pandemije suočeni smo s novim izazovima – samodostatnost hrane i lanci opskrbe izuzetno su bitni. Inače je tendencija u Europi da se 'kratki' lanci opskrbe što više intenziviraju, no ne možemo biti zadovoljni u kojem je to obliku prisutno u Hrvatskoj. Ipak, kada gledamo trendove u posljednjih godinu – dvije nešto se pokrenulo, od samog organiziranja lokalnih frupa gdje se naš proizvođač povezuje s potrošačem do toga da se više govori o prepoznavanju lokalnih proizvoda kroz sustav javne nabave. I naš potrošači sve više prepoznaju domaće proizvode koji imaju sljedivost, koji imaju podrijetlo. Analizirajući podatke iz Europske agencije za sigurnost hrane i naše podatke, moram istaknuti da kad europski potrošač odabire prozvod koji kupuje bitno mu je njegovo podrijetlo. U Hrvatskoj je pak na prvom mjestu sigurnost hrane. No, sigurno je kako i jedan i drugi parametar postaju dominantni u odnosu na cijenu i to su pozitivni pomaci. Ima još puno prostora za bolje pozicioniranje domaćih proizvođača na tržištu i na tome treba raditi, kao i na svijesti potrošača. Kupovinom domaćeg proizvoda, osim kvalitete i sigurnosti takve hrane, utječe se snažno na društvo te lanci kratke opskrbe trebaju biti snažniji”, rekao je među ostalim ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić.  

Nažalost, Hrvatska je po produktivnosti u prozvodnji hrane na europskom začelju, navodi potporedsjednik za poljoprivredu i turizam u Hrvatskoj gospodarskoj komori Dragan Kovačević. “Naša je produktivnost na razini 30 posto prosjeka Europske unije. Moramo povećavati i fizički obujam poljoprivredne proizvodnje. Hrvatska je, otkad je članica Europske unije, smanjila fizički obujam proizvodnje za 15 posto. Posebno je zabrinjavajuće što su te brojke u perjanici hrvatske poljoprivrede – stočarstvu manje za čak 23 posto”. Valja raditi i na povećanju proizvodnje visokodohodovnih kultura (voće, povrća) te proizvoda s dodanom vrijednošću u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Treba jačati i prehrambenu industriju  i finalizaciju proizvodnje. “Nužno je uvoditi nove tehnologije, inovacije te informacijsko-komunikacijske tehnologije u poljoprivredu”.