Vrijednost EU poljoprivredne proizvodnje 405 milijardi eura

Hrvatska među pet zemalja s najvećim rastom, ali čini tek 0,54 posto EU poljoprivrede

Agrovijesti
Žetva u Belju Fotografija: Belje d.d.
Hrvatska se s proizvodnjom od oko 2,2 milijardi eura odnosno 16,4 milijardi kuna svrstala među rijetke zemlje koje su imale rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u 2016. Sa svojom vrijednošću hrvatska poljoprivreda činila je sporadičnih 0,54 posto ukupne EU poljoprivrede.

Ukupna poljoprivredna proizvodnja u EU pala je tijekom 2016. godine za 2,8 posto u odnosu na 2015. godinu, a do pada je došlo zbog manje proizvodnje i oscilacija osnovnih cijena u stočarskom sektoru i biljnoj proizvodnji. Gospodarski računi u poljoprivredi, temeljeni na cijenama, pokazuju kako je ukupna poljoprivredna proizvodnja u Europskoj uniji iznosila 405 milijardi eura.

Hrvatska se s proizvodnjom od oko 2,2 milijardi eura odnosno 16,4 milijardi kuna svrstala među rijetke zemlje koje su imale rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u 2016. Sa svojom vrijednošću hrvatska poljoprivreda činila je sporadičnih 0,54 posto ukupne EU poljoprivrede.

Prema podacima Eurostata najveći rast poljoprivredne proizvodnje zabilježen je u Slovačkoj, a najveći pad u Estoniji. U relativnom iznosu Slovačka je zabilježila rast od 10,7%, i bila je ispred Poljske koja je povećala vrijednost za 4,6 posto. Slijede Mađarska 4,1 posto, Češka 3,5 posto te i Hrvatska s rastom od 3,4%. Nasuprot tome, najveći pad zabilježen je u Estonija 19,8%, zatim Latviji 8,3%, Francuskoj 6,5%, Danskoj 5,4 % te Sloveniji 5,2 posto.

Vrijednosti poljoprivrede u EU

Prema objavljenim podacima, Hrvatska rast vrijednosti svoje proizvodnje treba zahvaliti rekordnim prinosima u biljnoj proizvodnji koji je bio veći za 6,4 posto u odnosu na 2015, dok je u stočarskoj proizvodnji zabilježen pad od jedan posto.

Treba podsjetiti kako je Hrvatska poljoprivreda ostvarila u 2016. rekordne rezultate u biljnoj proizvodnji, pri čemu su posebno rekordi napravljeni u proizvodnji graška, uljarica i šećerne repe. Tako su podaci DZS-a pokazali kako su odlične klimatske prilike prošle godine utjecale na visoke prinose kod gotovo svih usjeva, dok je nešto lošije bilo u voćarstvu zbog mraza.

Primjerice, najveći rast površine, od gotovo 46 posto imale su suhe mahunarke, što je povećanje od gotovo 1019 hektara. Porasle su i površine pod rasadnicima te svježim povrćem i jagodama.

Uljana repica rodila je najviše u posljednjih 26 godina, dok je i šećerna repa zabilježila najveći prirod po hektaru od 1990. Kod repice je ostvaren prinos veći za gotovo 100%, dok je kod ječma bio 36 posto, pšenice za gotovo 27 posto, ističu poljoprivredni analitičari. Nadalje prinos po hektaru repice je bio gotovo pola tone veći, dok se prirod kukuruza povećao za 2000 kilograma. Prinosi ječma i pšenice povećali su se za 300 kilograma po hektaru, a šećerna repa je ostvarila rast od 21 tone prema 2015. Povećani su i prinosi soje za 900 kilograma, lucerne za 2000 kilograma i silažnog kukuruza za 5800 kilograma itd.

Sve ovo utjecalo je na ukupan rezultat koji je dobar i treba ga pohvaliti, no ipak valja napomenuti kako je teško reći da li se radi i trendu ili jednoj dobroj godini koja je podigla vrijednosti proizvodnje, ističe neovisna konzultantica Zvjezdana Blažić. Ako se promatra vrijednost proizvodnje na duži vremenski rok, onda je vidljivo kako vrijednosti poljoprivredne proizvodnje godinama pada, dodaje.

Tako podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska još 2010. godine imala vrijednost od gotovo 3 milijarde eura poljoprivredne proizvodnje. Ona je potom pala na 2,54 milijardi eura u 2013, a zatim na 2,28 u 2014,. te na 2,27 u 2015 godini.

Kada se promatra vrijednosti unutar cijele EU vidljivo je da se čak 59 posto odnosi na vrijednosti intermedijarne potrošnje (ulazna roba i usluge), dok je bruto dodana vrijednost ( vrijednost izlaza umanjena za vrijednost međufazne potrošnje) činila 41 posto ili 165,7 milijardi eura). Sa 70,3 milijarde eura (ili 17% udjela) Francuska je imala najveći ukupni poljoprivredni output od svih članica.

Slijedi je Italija (53,4 milijarde eura ili 13 posto), Njemačka (52,9 milijardi eura ili 13 posto), Španjolska (46,8 milijardi eura ili 12 posto), Velika Britanija (27,9 milijardi eura ili 7%), Nizozemska (27,0 milijardi eura ili 7 posto), Poljska (22,4 milijarde eura ili 6 posto) i Rumunjska (15,4 milijarde eura, ili 4%).

Vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u EU u 2016. godini

Izvor: Eurostat

405 milijardi eura vrijednost poljoprivredne proizvodnje u EU

2,8 posto je pala vrijednost poljoprivrede u EU

2,2 milijardi eura odnosno 16,4 milijardi kuna vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje

0,54 posto udjel hrvatske proizvodnje u ukupnoj EU vrijednosti

Najveći rast u 2016:

Slovačka 10,7%

Poljske 4,6 %

Mađarska 4,1 %

Češka 3,5%

Hrvatska 3,4%

Najveći pad:

Estonija 19,8%

Latvija 8,3%

Francuska 6,5%

Danska 5,4 %

Sloveniji 5,2%

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje