Kako smo uništili svinjogojstvo

Hrvatska najgora u EU, pali na 54 posto samodostatnosti i pad se nastavlja

Agrovijesti
Svinje Fotografija: Borna Filić/PIXSELL
Udruge proizvođača svinja prije točno dva mjeseca održale su sastanak u Ministarstvu poljoprivrede, lijepo su saslušane, dana im je moralna podrška, saslušani su njihovi prijedlozi, no dalje se ništa više nije dogodilo. Tržište i dalje pada, a ne poduzmu li se neke hitne mjere, pad će se nastaviti.

Hrvatska je po proizvodnji svinjskog mesa najgora u Europi. U deset godina proizvodnja je najviše pala u Hrvatskoj, za čak 26 posto, a proizvodnja svinjskog mesa smanjena je sa 137.000 tona na jedva 102.000 tona. Dok većina europskih zemalja, vlastitim mjerama, tzv. skrivenim potporama, ipak uspijeva zadržati istu razinu ili povećavati proizvodnju, Hrvatska je na začelju.

Kada bi se Hrvatska računala kao treća zemlja izvan EU, bili bi osmo najveće izvozno tržište za svinjsko meso i proizvode iz EU. Naime, u 2012. godini smo uvezli 50.588 tona, a te su količine u 2015. godini narasle na 92.142 tone. Tako katastrofalni rezultati pokazuju da država, osim sektora mljekarstva koji već godinama propada, nema rješenja niti uspijeva stati na kraj problemima koje imaju proizvođači svinja.

Cijena u godinu dana prepolovljena

Goran Jančo, potpredsjednik Saveza uzgajivača svinja Hrvatske i prošlogodišnji pobjednik izbora najboljeg OPG-a Zlata vrijedan kaže kako je cijena otkupa kilograma žive svinje do prije godinu i pola dana iznosila oko 11 kuna, a danas je pala na nevjerojatnih 6 kuna. Cijena uvoznog svinjskog mesa u trgovinama se spustila na potpuno nerealne razine, što naravno ide na ruku potrošačima, no upitno je o kakvom se mesu radi, kako ga po toj cijeni uspjevaju proizvesti drugi europski proizvođači i na koji način druge države pametnim mjerama, koje zaobilaze pravila Zajedničke poljoprivredne politike, ipak uspijevaju zadržati proizvodnju ili je čak i podizati.

Svinje

Udruge proizvođača svinja prije točno dva mjeseca održale su sastanak u Ministarstvu poljoprivrede, lijepo su saslušane, dana im je moralna podrška, saslušani su njihovi prijedlozi, no dalje se ništa više nije dogodilo.

"Tržište i dalje pada, a ne poduzmu li se neke hitne mjere, bojim se da će ovaj sektor nestati", tvrdi Jančo, koji se za svoje količine mesa koje proizvede bori na način da je otvorio prvu mesnicu ne bi li tako pokušao uvjeriti potrošače kako je ipak domaće meso kvalitetnije.

Od europskih zemalja, u desetogodišnjem razdoblju, osim Hrvatske koja je rekorder po padu proizvodnje, manju proizvodnju imala je i Mađarska koja je pala za 19 posto, Francuska je smanjila proizvodnju za 13 posto, no države poput Španjolske, Velike Britanije ili Portugala uspijele su u zadnjih deset godina povećati proizvodnju i to za 15 pa čak do 29 posto koliko je rasla proizvodnja svinjskog mesa u Velikoj Britaniji. Kako to njima uspjeva, a Hrvatskoj ne?

Jančo, a i drugi proizvođači svinja tvrde kako su ove  zemlje na vrijeme prepoznale važnost ovog sektora te su poduzele mjere kojima su uspijele zadržati ili povećati proizvodnju. Smatramo kako država ima mehanizme kroz PDV ili bolju kontrolu uvoznog mesa, no činjenica je i da na svjetskom tržištu potražnja za svinjskim mesom raste. Neka tržišta poput Kine, Japana i drugih država koje se brzo razvijaju i povećavaju potrošnju što otvara perspektive za ovu proizvodnju, ali uz uvjet da država nađe načina da pomogne proizvođačima.

Svijet ima sve veće potrebe za mesom, a mi padamo

Projekcije govore da će potrošnja svinjskog mesa u svijetu do 2024. godine narasti za gotovo 14 milijuna tona, pri čemu su samo procjene da će Kina povećati potrošnju za 6,5 milijuna tona. Kina je u 2015. godini bila ogromno izvozno tržište za izvoz mesa iz EU. Čak 35 posto svih količina završile su na tom tržištu, a sa 589.000 iz 2012. godine, izvoz iz EU je povećan na 1,1 milijuna tona u 2015. godini.

Svinjogojstvo

Nažalost, Hrvatske institucije su i tu zakazale jer još uvijek zbog sumnje na svinjsku kugu nismo uspjeli uvjeriti kineske veterinarske institucije kako smo zemlja bez ove bolesti te kroz bilateralne pregovore omogućiti otvaranje tržišta i mogući izvoz.

Jančo kaže kako podaci pokazuju da smo u ovoj proizvodnji po cijeni konkuretni. Naime, tržišne cijene svinjskih polovica bile su na razini 1,45 eura po kilogramu u prošloj godini što je tek za 10 euro centi više od prosjeka EU cijena. Cijena je prije deset godina iznosila 1,96 eura, što znači da su proizvođači u desetogodišnjem razdoblju uspijeli postati konkuretni, no to je utjecalo i na pad proizvodnje kod malih proizvođača.

Glavni problemi

  • Pad proizvodnje i samodostatnosti – u zadnjih 10 godina, a posebno nakon ulaska u EU. Samodostatnost je pala na nevjerojatnih 54 posto, a očekuje se nastavak pada.
  • Mali proizvođači propadaju, a veliki sustavi drže preko 70% registriranog uzgoja.
  • Sivo tržište – atraktivno zbog visokog PDV-a.
  • Prema markicama, imamo oko 90.000 – 95.000 krmača, a registrirano klanje je na cca 750.000 tovljenika.

Hitne mjere

  • PDV – smanjenje i povrat dijela PDV-a proizvođačima koji isporučuju svinje na klanje u domaće klaonice (ovakav model ima Mađarska).
  • Aktiviranje domaćih kapaciteta klaoničarske industrije i poticanje proizvođača da izađu iz sive zone.
  • Uvođenje mjere „Dobrobit životinja iz mjera Ruralnog razvoja“ – jedina dugoročna mjera koja osigurava konkurentnost. Radi se na tome, ali vrlo sporo i ako nastavimo ovim tempom gubimo i sljedeću godinu. Imaju je sve zemlje u okruženju, a preko nje se dobiva oko 10 eura po tovljeniku.
  • Zaštitna cijena na polici – postoji praksa u nekim zemljama koja štiti najnižu maloprodajnu cijenu po kategorijama.
  • Uvođenje rokova za uvoz smrznutog svinjskog mesa – omogućava se uvoz ove kategorije iz zemalja EU koje imaju kraće rokove.
  • Označavanje rokova i zemlje podrijetla na proizvodima je jako bitno za domaću proizvodnju i to je praksa u većini EU zemalja.
  • Otvaranje novih tržišta za izvoz posebice Kine.
  • Poticanje domaće potrošnje kroz marketing i podizanje svijesti i kvaliteti domaće proizvodnje.

Brojke

  • 136.920 tona iznosila je neto proizvodnja u 2006. godini – pali na 101.796 tona u 2015.
  • 33 posto pala proizvodnja u 2015. u odnosu na 2009. godinu (za 49.204 tona)
  • 100 posto porastao uvoz svinjskog mesa. Uvezli smo 46.139 tona više (2009./2015.)
  • Stopa samodostatnosti pala sa 79 posto iz 2006. godine na 54 posto u 2015.
  • 26 posto pala tržišna cijena za svinjske polovice u deset godina
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje