Afrička svinjska kuga

Hrvatska okružena zarazom: Širi se afrička svinjska kuga

Agrovijesti
Svinje Fotografija: Pixabay
Vozila koja se koriste u lovištu, posebno za prijevoz lešina odstrijeljenih divljih svinja, prije izlaska moraju biti dezinficirana, presvlačenje se može provoditi isključivo na određenim mjestima, a naređeno je i postavljanje kontejnera ili određivanje lokacije za otpad, kontrola ulaska neovlaštenih osoba i vozila u područje lovišta...

Afrička svinjska kuga (ASK) sve je bliže hrvatskim granicama, stručnjaci ne dvoje hoće li se ona pojaviti u Hrvatskoj nego kada, no iako su na snazi visoke mjere opreza i naređen je pojačani odstrel divljih svinja koje su glavni vektor širenja te pošasti, mnogi upozoravaju na niz nedorečenosti i propusta u naredbama Ministarstva poljoprivrede te preispituju moralne i etičke standarde odstrela čak 50% trenutačne populacije.

Neki zaobilaze pravila

– Lovište šumarije u Spačvanskoj šumi ograđeno je žicom i lako ga je kontrolirati. No kako da mi kontroliramo svoje koncesijsko lovište koje je otvoreno i osim nas lovaca kroz njega dnevno prolaze horde šumara, traktoristi, izletnici, poljoprivrednici... – pita lovac J. K. (podaci poznati redakciji). U lovištima je, primjerice, potrebno provoditi stroge biosigurnosne mjere – dezinfekciju obuće, opreme i vozila prije i nakon lova. Vozila koja se koriste u lovištu, posebno za prijevoz lešina odstrijeljenih divljih svinja, prije izlaska moraju biti dezinficirana, presvlačenje se može provoditi isključivo na određenim mjestima, a naređeno je i postavljanje kontejnera ili određivanje lokacije za otpad, kontrola ulaska neovlaštenih osoba i vozila u područje lovišta...

– Kakva korist da to radi nas 20 lovaca, a njih 1000 koji će proći tom istom šumom ne mora. I još nam dođe mjerodavna inspekcija pa i ona ‘zaobilazi’ potrebnu dezinfekciju – upozorava J. K. te pita koliko onda naređene mjere imaju smisla. Iako su divlje svinje zadnjih godina veliki problem jer su se namnožile i pričinjaju veliku štetu u voćnjacima, na poljoprivrednim usjevima, pa čak i u predgrađima nekih općina i gradova, neki lovci ipak tvrde kako sada nije vrijeme za sumanuto pucanje u lovištima.

U Lovačkom društvu Kamenarka iz Barbana kažu da dobro znaju kako manje divljih svinja znači i manju opasnost po domaće svinje, koje nisu imune na ASK. No dio ih čeka 1. svibnja kad će “moći bolje procijeniti je li ono na što pucaju srna ili prasac”.

Rizik je prevelik

– Provodimo mjere u skladu s naredbom, no želimo biti humani tako da svaki dan lovimo samo s čeke kako ne bismo uznemiravali ostalu divljač. Neka lovačka društva love i sa psima, ali to nije dobro za srne i zečeve koji su sada u reprodukciji – kazao je predsjednik Kamenarke Orijano Poljak. Čuje se kako su neka društva kažnjena zbog nedovoljne agilnosti oko svođenja populacije divljih svinja na pola, no iz Ministarstva poljoprivrede jučer su odgovorili da nam podatke o mogućim prekršajnim prijavama zbog nepridržavanja naređenih mjera mogu dostaviti tek danas.

– Smanjenje populacije divljih svinja dokazano utječe na smanjenje rizika širenja ASK-a te time izravno utječe na održavanje populacije. Na području gdje se pojavi ASK ugibanje divljih svinja (i domaćih) je gotovo 100%, pa se ovom naredbom želi spriječiti takav katastrofalni događaj, umanjiti rizik za sektor svinjogojstva i omogućiti opstanak divljih svinja u RH – odgovaraju iz ministarstva.

Prema Središnjoj lovnoj evidenciji, za lovnu 2018./19. (od travnja 2018. do ožujka 2019.) prijavljen je odstrel od 26.221 grla divljih svinja. U Hrvatskom veterinarskom institutu lani je pregledano 1566 uzoraka podrijetlom od domaćih te 1496 od divljih svinja na ASK, svi s negativnim rezultatom, a u 2019. 210 uzoraka.



 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje