Najviše EU novca išlo u promet i poljoprivredu

Hrvatska teško povlači novac iz fondova EU

Agrovijesti
Europska komisija Fotografija: Pixabay
Od 2021. godine posebno će poticati financiranje malih i srednjih poduzeća s inovacijama i digitalizacijom, projekte vezane uz čiste tehnologije, prometno i digitalno povezivanje Europe, a nastojat će dodatno poticati zapošljavanje, obrazovanje i pristup zdravstvu, istaknuto je u informativnom prilogu Europske komisije.

Očekujući kako će novac iz Europske unije oživjeti njeno anemično gospodarstvo Hrvatska se 2013. godine priključila bloku od 28 zemalja, no pet godina kasnije suočava se zaprekama u povlačenju tog novca.

U Europskoj komisiji, izvršnom tijelu EU koje odobrava novac, situaciju smatraju „nezadovoljavajućom“ navodeći kako Hrvatskoj nedostaje ljudi na poslovima oko fondova, a posebno iskusnih i obrazovanih ljudi koji svakodnevno napuštaju zemlju. Hrvatskoj je EU 2014. godine stavila iz zajedničkog proračuna na raspolaganje 10,7 milijardi eura u sklopu kohezijske politike kojom Bruxelles već tri desetljeća nastoji smanjiti razlike između siromašnih i bogatih regija unutar EU-a. Tom iznosu je dodano 1,9 milijardi eura iz hrvatskog proračuna budući da se razvojni projekti financiraju zajednički.

No dosad je od tih ukupno 12,6 milijardi eura ugovorena isplata 6,6 milijardi eura, što je 52 posto iskorištenosti. Hrvatska do kraja 2020. godine mora pronaći razvojne projekte za preostali dio novca ili će joj on ostati nedostupan.
„Nismo zadovoljni situacijom jer smatramo da se može puno više napraviti“, rekla je Hini osoba iz Europske komisije u Bruxellesu zamolivši da ostane neimenovana.

 „Hrvatski problem su administracija, odnosno nedostaje joj ljudi koji se bave europskim fondovima te njihovo iskustvo i stručnost u tom poslu. To je razumljivo budući da je posljednja ušla u EU", dodaje ta osoba. Hrvatska je ušla šest godina nakon Rumunjske i Bugarske te devet godina nakon velikog proširenja na srednju Europu.

"No poteškoća je i što se iz Hrvatske iseljavaju obrazovani ljudi koji bi mogli raditi taj posao, ali i što se promjenom vlasti mijenjaju ljudi koji rade u ovom području“, kaže osoba iz Europske komisije.

I dok je Hrvatska dosad ugovorila isplatu 52 posto novca, prosjek EU-a je 61 posto. Na razini Hrvatske su Slovenija i Rumunjska, a jedino je slabija Španjolska. Najuspješnije su Mađarska i Portugal, zemlje koje su u EU ušle 2004. i 1986. godine.

„U Hrvatskoj ne postoji baza projekata, predstavljaju nam se ideje, a ne zreli projekti. Građani nisu upoznati s mnogim informacijama. Nadalje, Hrvatska bi trebala odrediti prioritete po industrijama i regijama“, kaže osoba iz Europske komisije upoznata sa situacijom. Napominje da je njima u Bruxellesu bitno i u koje županije odlazi novac te da bi to trebalo biti važno i hrvatskoj vladi.

U odjelu Europske komisije zaduženom za Hrvatsku, Sloveniju i Bugarsku radi petnaest osoba, od kojih je pet direktno zaduženo za financiranje projekata u Hrvatskoj.

Najviše EU novca išlo u promet i poljoprivredu

Najveći dio novca dosad je otišao u poljoprivredu i promet. Zasad najveći ugovoreni projekt je izgradnja Pelješkog mosta, kojim će se povezati hrvatski jug, u ukupnoj vrijednosti oko 526 milijuna eura.

Dubrovačko-neretvanska županija je, nakon Grada Zagreba, druga po količini novca koji se prelijeva iz proračuna EU budući da je ondje i drugi veliki infrastrukturni projekt, obnova zračne luke, vrijedna 200,3 milijuna eura. Riječ je o dvije županije u kojima je životni standard iznad prosjeka Hrvatske.

„Ja sam svojedobno od ministrice Žalac bio čuo da smo mi najbolji, ali nije važno jesmo li prvi ili drugi. Mi smo dobri u korištenju fondova, među najboljima smo u Hrvatskoj, u to nema nikakve sumnje“, kaže Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije. „Kod nas postoje brojni projekti, mali, srednji i veliki te imamo pripremljene i nove pa ćemo nastojati zadržati ovakav položaj u vrhu“, dodaje.

Svi projekti koji se ugovore do kraja 2020. godine moći će se realizirati do kraja 2023. godine.

S obzirom na višegodišnju gospodarsku krizu te inzistiranje Bruxellesa da zemlje održavaju deficite nacionalnih proračuna do visine 3 posto BDP-a, kohezijska politika glavni je izvor javnih investicija u Hrvatskoj. Ona čini 80 posto svih ulaganja. O njoj je je ovisniji samo Portugal, koji se oporavlja od gospodarske krize, gdje kohezijska politika preko svojih pet fondova sudjeluje s 84 posto u ukupnim investicijama u toj zemlji.

„Bilo je jedno vrijeme kada se u Hrvatskoj sredstva nisu dovoljno dobro povlačila, no sada imamo ubrzanje koje ohrabruje“, kaže Dobroslavić. Na skupu o regionalnom razvoju i fondovima EU-a, održanom u listopadu u Šibeniku, hrvatska vlada je navela da je od njenog dolaska na vlast postotak korištenja tih sredstava porastao s 9 posto na oko 50 posto odobrenog iznosa.
„Trendovi idu ka boljem. Naravno da bi smo htjeli povući sva sredstva, jer su ona često jedina koja su nam dostupna za razvojne projekte“, dodaje Dobroslavić. Cilj hrvatske vlade je doći do 60 posto do kraja ove godine.

Najveći skok u ugovaranju projekata dogodio se tijekom 2017. godine budući da su u prethodnom razdoblju bili pripremani prijedlozi projekata poslani u Bruxelles, kaže osoba iz Europske komisije.

Pa ipak, 30. lipnja ove godine krajnjim korisnicima je bilo uplaćeno svega 14 posto od 12,6 milijardi eura. Premda su ugovoreni projekti vrijedni 52 posto tog iznosa, novac još uvijek nije prošao kroz administraciju do kompanija i entiteta kojima je odobreno financiranje. Lošija od Hrvatske je samo Malta, gdje su krajnji korisnici dosad dobili 12 posto novca dok je prosjek EU-a 23 posto.

Hrvatsku muči manjak ljudi na terenu i perspektiva smanjenja fondova

Hrvatska ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, Gabrijela Žalac, prije dva tjedna je rekla kako Hrvatskoj nedostaje 2700 stručnjaka na terenu za te poslove.

 „Vlada je donijela odluku o zapošljavanju jer ako želimo deset puta veća sredstva za to nam trebaju ljudi“, izjavila je.
Osim navedenih problema Hrvatska se suočava s izglednim smanjenjem novca iz EU fondova u budućnosti. Zbog izlaska Velike Britanije iz EU-a, koja je više novca uplaćivala u zajednički proračun nego je iz njega povlačila, ali i zbog povećanja izdataka za migracije, čuvanje granica, obranu i istraživanje, Europska komisija je predložila kresanje izdataka za oko 10 posto na razini EU-a. Hrvatskoj bi tako u idućem sedmogodišnjem razdoblju, od 2021. do 2027., na raspolaganju trebalo biti 6 posto manje novca nego u aktualnom razdoblju.

Hrvatska je među zemljama koje se protive tom prijedlogu, kao i Europski odbor regija i gradova, savjetodavno tijelo koje predstavlja regije diljem EU-a, i čiji je glavni izvjestitelj dubrovačko-neretvanski župan Dobroslavić. O prijedlogu Europske komisije trebaju glasovati sve zemlje članice i Europski parlament, a u Bruxellesu se nadaju tome do svibnja.
Bude li usvojen prijedlog, Hrvatska će naići na još jednu otegotnu okolnost. Komisija traži da buduće projekte EU financira sa 70 posto novca, a zemlje, regije i gradovi gdje se projekt bude realizirao s 30 posto. Dosad je omjer bio 85 posto - 15 posto.
„Nadam se da do toga neće doći jer bi to ugrozilo položaj regija, gradova i općina“, kaže Dobroslavić.

No iz Europske komisije poručuju kako će se na tim mjestima morati bolje vrednovati projekti te povećati efikasnost.
„Kada neki gradonačelnik bude izdvajao novac dobro će razmisliti hoće li predložiti neki projekt i kakav će on biti, jer će sada iz svog proračuna morati davati više novca“, kaže osoba iz Europske komisije.

Pa ipak, iz Bruxellesa poručuju kako će u tom novom razdoblju pojednostaviti proceduru prijave projekata i njihovo odobravanje. „Način traženja financiranja bit će jednostavniji. Također smo predložili blaže kontrole za programe koji su se pokazali dobrima pa će oni više ovisiti o nacionalnim sustavima gdje će prolaziti reviziju, čime će se izbjeći dvostruka provjera“, navedeno je u informativnom prilogu Europske komisije podijeljenom novinarima.

Od 2021. godine posebno će poticati financiranje malih i srednjih poduzeća s inovacijama i digitalizacijom, projekte vezane uz čiste tehnologije, prometno i digitalno povezivanje Europe, a nastojat će dodatno poticati zapošljavanje, obrazovanje i pristup zdravstvu, istaknuto je u informativnom prilogu Europske komisije.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje