Reakcija HPK

Hrvatska treba biti sretna što ima dobru žetvu i veliki urod pšenice

Agrovijesti
Fotografija:
Hrvatska poljoprivredna komora oštro je reagirala na istup direktorice 'Žitozajednice' u emisiji Plodovi zemlje. Njihovu reakciju prenosimo u cijelosti

Hrvatska poljoprivredna komora izrazila je nezadovoljstvo izjavama direktorice gospodarskog interesnog udruženja mlinsko-pekarske industrije „Žitozajednica“, gospođe Nade Barišić koja je, u poljoprivrednoj emisiji Plodovi zemlje na HRT-u izjavila, kako su hrvatski otkupljivači pšenice u problemu jer Hrvatska ove godine ima ogromne viškove pšenice koje se neće moći plasirati na izvozna tržišta te da je otkupna cijena koja se trenutno nudi proizvođačima realna. 

„HPK je početkom lipnja objavila na konferenciji za novinare kako se ove godine očekuje dobar urod i dobra žetva pšenice, što je u situaciji s koronakrizom velika prednost za državu koja je ovisna o uvozu hrane i uvozi ogromne količine mlinsko-pekarskih proizvoda. Naša je procjena tada bila da Hrvatska ove godine očekuje proizvodnju pšenice od najmanje 750 tisuća tona sa zasijanih 136 tisuća hektara, a poljoprivrednici su očekivali otkupnu cijenu za pšenicu standardne kakvoće ne nižu od 1,20 kuna po kilogramu. Na žalost, čelni ljudi Žitozajednice sada nisku otkupnu cijenu, koja je jedna od najnižih u Europi, ali i regiji, opravdavaju nemogućnošću izvoza na vanjska tržišta, što je apsurdna izjava za državu koja ima problema u brojnim proizvodnjama i štetna je za domaće poljoprivrednike", ističu u HPK. 

Iznadprosječan prinos

Prosječna otkupna cijena pšenice u Hrvatskoj bit će oko 1 kunu za kilogram što je ispod očekivanja i realnih troškova proizvodnje, smatra HPK. Moramo biti zadovoljni što je ove godine prinos iznad prosjeka te što ćemo imati dovoljno pšenice za domaće potrebe, ali i za izvoz. U ovoj situaciji, kada ne znamo kako će se dalje razvijati situacija s koronakrizom i što se može očekivati od trgovine poljoprivrednim proizvodima na jesen i zimu pozivamo Vladu RH da stane u zaštitu domaćih poljoprivrednih proizvođača. Hrvatska bi po uzoru na organizirane države trebala osigurati zalihe pšenice za najmanje godinu dana, te bi se tržišni viškovi trebali zadržati u robnim zalihama. Isto tako uvjereni smo da u sadašnjoj situaciji otkupljivači namjerno i svjesno manipuliraju s podacima i tvrdnjom da će Hrvatska imati proizvodnju od oko 1 milijun tona, s ciljem dodanog rušenja otkupne cijene s kojom ionako nismo zadovoljni, naglašavaju u HPK. 

HPK naglašava kako korona kriza nije negativno utjecala na ratarsku proizvodnju, a kada je riječ o otkupu, hrvatski poljoprivrednici očekuju da će se on, kako za pšenicu tako i za sve druge proizvodnje odvijati sukladno Zakonu o sprječavanju nepoštene trgovačke prakse te da otkupna cijena pšenice ne smije biti niža od proizvođačke. Unatoč poremećajima na svjetskom tržištu i ogromnim viškovima pšenice u EU-u, u Hrvatskoj ne bi trebala biti u rizika od prevelikog uvoza ili nestašice pšenice. Za razliku od drugih kultura, pšenica je jedna od rijetkih gdje Hrvatska dobro stoji, samodostatna je i relativno konkurentna, a hrvatske potrebe za pšenicom su oko 400 tisuća tona, što znači da ćemo za izvoz imati preko 350 tisuća tona.

Zalihe pšenice

HPK smatra kako je izvoz pšenice i drugih ratarskih kultura dobar ali je važno da se domaća pšenica ugradi u domaće proizvode i da tako stvaramo novu dodanu vrijednost u poljoprivredi. Zbog toga je važno potaknuti nove snažne investicije u proizvodnju proizvoda dodane vrijednosti od vlastitih sirovina kako bi bili konkurentni. Za vrijemekorona krize najviše su se tražili proizvodi od pšenice – brašno i pekarski proizvodi, a Hrvatska je imala u robnim zalihama pšenice za mjesec dana, dok je prosjek u EU 43 dana.

“Smatramo da Hrvatska u robnim zalihama treba imati pšenice za 12 mjeseci zbog čega je nužno ulagati u izgradnju skladišnih kapaciteta. HPK je od Ministarstva poljoprivrede zatražila i utvrđivanje bilance za pšenicu i žitarice te da na svakom otkupnom mjestu budu izvješeni uvjeti i cijena otkupa kao i da se malim mlinovima omoguće povoljni krediti za otkup pšenice. Potrebno je potaknuti rad mlinova i poticati domaću proizvodnju brašna i pekarskih proizvoda. Naime, Hrvatska je lani uvezla 31.568 tona brašna za što je potrošeno gotovo 10 milijuna eura. Kada bi se na to dodala vrijednost uvoza gotovih pekarskih proizvoda vidjelo bi se koliko prostora ima za povećanje dodane vrijednosti kada bi se domaća poljoprivreda povezala s prehrambenom industrijom, naglašavaju u HPK.

Hrvatska mora pronaći način da se više investira kroz Programa ruralnog razvoja u razvoj domaće mlinsko-pekarske industrije da se investira u nove tehnologije kako bi se mogla nositi s konkurencijom te kako bi se smanjio apsurdno veliki uvoz pekarskih proizvoda u zemlju koja u proizvodnji pšenice ostvaruje dobre rezultate, a kroz manipulacije otkupljivača i rušenje otkupne cijene svjesno se želi urušiti i ovu proizvodnju koja je temelj poljoprivrede svake države, zaključak je HPK.