VOĆARSTVO IMA POTENCIJALE POSTATI IZVOZNA GRANA

Hrvatska treba još 63.000 hektara novih voćnjaka

Agrovijesti
Voće Fotografija: Thinkstock
Hrvatska treba još 63.000 hektara novih voćnjaka, po mogućnosti na najkvalitetnijem zemljištu za voćarsku proizvodnju. Stoga je potrebno hitno u funkciju staviti neobrađene površine, a šumsko zemljište i šikare u priobalju pretvoriti u nasade voćnjaka s najsuvremenijom tehnologijom.

Voćarstvo bi u tom slučaju smanjilo uvoz voća od 170 milijuna eura godišnje na 30, a izvozili bismo voća u vrijednosti od 400 milijuna godišnje – jedan je od glavnih zaključaka 12. znanstveno-stručnog savjetovanja hrvatskih voćara održanog ovih dana u Vodicama, na kojem su okupljeni znanstvenici i stručnjaci iznijeli ove smjernice i ponudili neke odgovore kako to postići, piše Glas Slavonije.

U zaključcima se nadalje navodi kako je, osim rješavanja zemljišnih pitanja i prilagodbe različitih zakonskih okvira, od Zakona o poljoprivredi i Zakona o poljoprivrednom zemljištu preko Zakona o nasljeđivanju i Zakona o OPG-u do Zakona o integriranoj i ekološkoj proizvodnji, potrebno i hitno izraditi rajonizaciju te svaku voćnu vrstu predvidjeti tamo gdje daje najbolje rezultate, čime će se isključiti mogućnost sadnje voćnjaka na neprikladnim terenima i uzaludno korištenje državnog novca za tu svrhu.

Veća kontrola

Hitno se mora uvesti veća kontrola proizvođača na terenu, odnosno revizija hrvatskog voćarstva kako bi se dobilo stvarno stanje uzgoja po površinama i vrstama. Jer, događa nam se da po ARKOD-u imamo 5220 ha nasada oraha, a praktično ni jednog ploda. Traže ih Maraska, Podravka i Badel, a ja ih moram uputiti kolegama u Bugarsku. Mnogi su nasadi, naime, posađeni samo zbog poticaja, a zapravo su zapuštene šikare prijavljeni kao ekološki nasadi i dobivaju 8000 kuna potpore, dok plantažni nasadi dobivaju 1900 kuna - naglasio je Frane Ivković, počasni predsjednik organizacijskog odbora savjetovanja u svom plenarnom izlaganju o temeljnim odrednicama hrvatskog voćarstva. Ističe kako je za revitalizaciju hrvatskog voćarstva nužno olakšati pristup EU fondovima i osigurati povoljne kredite za podizanje regionalnih centara, hladnjača i preradbenih kapaciteta.

U tom bi segmentu najveći teret financiranja trebao podnijeti Program ruralnog razvoja kojemu je prema riječima Krešimira Ivančića, pomoćnika ministra poljoprivrede, voćarstvo jedan od prioriteta.

- Voćarstvo se pogrešno promatra kroz samo jedan segment tog programa, kroz mjeru 4.1., pri čemu se nepravedno izostavljaju, primjerice, mjere edukacije poljoprivrednih proizvođača, pa tako i voćara koje provodi Savjetodavna služba, nadalje mjera 3. koje pomaže finaciranju kratkih lanaca opskrbe, mjera 4.2. ulaganja u preradu primarnih poljoprivrednih proizvoda te možda i najvažnija mjera 9. za sufinanciranje proizvođačkih organizacija - kaže Ivančić dodajući da je trenutno u fazi izrada pravilnika za mjeru 4.1., u travnju bi trebalo početi provoditi mjeru 4.1. i 4.2. prema pojednostavljenim pravilima i smanjenim administrativnim teretom za korisnika.

Pogrešan smjer

Na podatak da je ukupno u sektoru voća i povrća odobreno 195 projekata iz prvog natječaja u okviru mjere 4. 1., da po broju projekata u sektoru voća i povrća prednjači Istarska županija, reagirali su Slavonci.

- Ruralni je razvoj nažalost u Hrvatskoj krenuo u sasvim pogrešnom smjeru. Oni koji su kreirali programe i pravilnike nisu shvatili što to zajednička poljoprivredna politika želi postići s ruralnim razvojem. Naime, osnovni je cilj da se ruralnim razvojem, tom snažnom financijskom injekcijom u razvoj poljoprivrede, smanji jaz između razvijenosti pojedinih područja, a unutar područja smanji jaz između velikih i malih. Mi nažalost pravilnicima ruralnog razvoja nismo uspjeli napraviti ni jedno ni drugo. I evo sad se prave ispravke koje, vidimo, još uvijek nisu dovoljne, što potvrđuje i nevjerojatna činjenica da je najvećih broj voćarskih projekata dobila regija Istra. Nemam ništa protiv prijatelja iz Istre, međutim Slavonija ima pet puta manji BDP od Istre, koja se može razvijati i bez tih sredstava. To nije u odrednicama ZPP-a - kaže Stjepan Zorić, predsjednik klastera Slavonska jabuka, dodajući kako floskule “ima novca, samo dajte projekte” ne stoje jer prijavili su 1300 projekata, a prošlo je samo 300.

Dr. sc. Krunoslav Dugalić:

Problemi su kompleksni i ne mogu se riješiti preko noći

Voćarstvo je takav oblik proizvodnje da preko noći nema rješenja. Problemi s kojima se voćari susreću akumulirani su godinama, a posljednjih godina prolaze posebno teško razdoblje. Bilo je elementarnih nepogoda zbog kojih su voćari razumljivo vrlo nezadovoljni, no s druge strane, i na ovom je savjetovanju istaknut problem organiziranja, izlaska na tržište, brendiranja proizvoda i udruživanja. Problem je kompleksan i ne može se riješiti preko noći. Država pomaže, već samim tim što je kroz ruralni razvoj voćarstvo svrstano u prioritetnu granu, s obzirom na kriterij odabira, s obzirom na sredstva, jer imali smo sektorski natječaj, mislim da država kanalizira i pomaže, pa i organiziranje proizvođača kroz mjere i sredstva RR, međutim do osnivanja vrlo teško dolazi jer voćari trebaju posložiti svoju poduzetničku inicijativu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje